''Ne postoji ekonomska kriza već samo kriza neznanja!''

Belgijski autor Gunter Pauli među brojnim metropolskim stanicama ovaj tjedan, 6. studenog, posjetio je i Zagreb kako bi predstavio domaće izdanje svoje knjige ''Plava ekonomija'' u kojoj govori o vlastitoj viziji ekonomije inspirirane prirodom, a kojoj je cilj promijeniti navike proizvodnje i potrošnje. 

Plava ekonomija započela je kao projekt pronalaženja sto najboljih prirodom inspiriranih tehnologija koje bi mogle utjecati na ekonomiju svijeta te pružiti osnovne ljudske potrebe na održiv način pružajući pitku vodu, hranu, posao, energiju i dom. ''Moramo raditi s onime što imamo kako bismo iskoristili potencijal prirode koja nas okružuje. Nadam se da će moja knjiga mnoge potaknuti da svoje ideje pretvore u stvarnost'', rekao je Pauli naglasivši važnost transformacije postojećeg otpada te proizvodnje bez uništavanja.

Plava ekonomija je poziv svima na aktivaciju

Promociji ''Plave ekonomije'' u izdanju Katarine Zrinski prisustvovao je predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ivo Šlaus koji je ujedno i napisao predgovor hrvatskom izdanju, a putem Skypea promociji se priključio i Davor Pavuna, hrvatski kvantni fizičar, koji je izjavio kako je ''Paulijeva knjiga poziv svima da se probude i budu aktivni''.

Pauli, koji je do sada izdao 19 knjiga te 36 bajki za djecu koje povezuju znanost i emocije, već godinama je posvećen implementaciji društva i industrije koje odgovaraju ljudskim potrebama koristeći lokalno dostupne resurse. Na samom početku promocije naglasio je kako je najvažnije nadahnuće za nastanak knjige bio njegov sin koji je u njemu probudio roditeljski osjećaj odgovornosti za stvaranje okruženja koje će potomcima omogućiti bolju budućnost. ''Najveća sloboda koju možemo dati svojoj djeci je dopuštanje da razmišljaju i postupaju drugačije. Stoga je korisno razmisliti o tome što možemo ostaviti budućim naraštajima kao okosnicu pozitivnog razmišljanja i temelj konkretnog djelovanja. To je vjerojatno najveći izazov'', tvrdi.

Biorazgradivost ne znači uvijek i održivost

Pod njegovim vodstvom europski proizvođač biorazgradivih sredstava za čišćenje Ecover 1992. godine pokrenuo je prvu ekološku tvornicu. ''Kad su čak i najveći proizvođači prihvatili naš biorazgradivi sastojak, odnosno masne kiseline iz palminog ulja kao standardnu industrijsku zamjenu za petrokemijske surfaktante, to je znatno povećalo potražnju za tom alternativom. Mnogi su tada, osobito u Indoneziji, bili potaknuti zamijeniti velike površine prašume nasadima palmi. Uništavanje prašume prouzročilo je gubitak najvećeg dijela staništa orangutana. Tako sam, na svoju žalost, naučio da biorazgradivost i obnovljivost ne znače održivost'', pojasnio je Pauli u svojoj knjizi. Upravo tematika takvog odmaka od Zelene ka Plavoj ekonomiji, bila je okosnica i našeg razgovora s Paulijem.

Crvena, Zelena i Plava ekonomija

Možete li pojasniti ključnu razliku Crvene, Zelene i Plave ekonomije te zašto je vaš odabir upravo Plava?

Crvena ekonomija posuđuje sve što može od prirode, čovječanstva i hrane za sve bez ikakvih planova da to i povrati. Priča propale i zadužene Crvene ekonomije može se svesti na to kako je čitava financijska kriza iz 2008. godine proizašla iz pomahnitalog udruživanja te kupovanja bankara i poslovnih čelnika, koji su zaduživanjem ušli u toliko golemi dug da je rast postao samoporažavajući. 

S druge strane, model Zelene ekonomije iziskivao je da tvrtke više ulažu i da potrošači više plaćaju kako bi se postiglo isto, ili čak manje, uz očuvanje okoliša. Ipak, unatoč dobroj volji i trudu, Zelena ekonomija nije ostvarila željenu održivost te se upravo Plava ekonomija bavi pitanjima održivosti koja nije ograničena na puko očuvanje. Plava ekonomija potiče obnavljanje. Mogli bismo reći kako je ona usredotočena na to da ekosustavi održe svoj evolucijski put kako bismo svi imali koristi od prirodnog beskrajnog toka kreativnosti i obilja. 

U uvodnom dijelu vaše knjige vrlo otvoreno napominjete kako naš ekonomski sustav propada. Smatrate li da potrošači i sljedbenici konzumerizma posjeduju dovoljno znanja i vještina da razumiju i usvoje vaše preporuke iz ''Plave ekonomije''? 

Mislim kako svatko posjeduje mogućnost donošenja malih odluka. Baš svatko. Ne samo oni koji su obrazovani, ne samo inženjeri već apsolutno svi. To naravno vrijedi sve dok sami sebe ne doživljavamo kao potrošače. Mi smo ljudska bića koja ne žive da konzumiraju već traže sretan i zdrav život. I tako je sve dok smo sigurni da shvaćamo kako nismo ovdje da jedemo, pijemo i spavamo, već da smo ovdje kako bismo doista i imali sretan i zdrav život. 

Živimo u poprilično čudnom svijetu u kojemu svi idemo za lošim zdravljem jer je to jeftino. Preokrenuli smo stvari naopako i prva stvar koja je u cijeloj priči nužna za promjenu jest svjesnost ljudi da možemo raditi razne stvari drugačije, započevši s doručkom ujutro. Na kraju dana trebamo shvatiti kako se za naše tijelo trebamo pobrinuti. Ako započnemo s jednostavnim zadatkom da brinemo o svome tijelu na sretan i zdrav način, već tada ćemo započeti s preokretanjem svijeta.

Kakav je zapravo odnos i poveznica između ekonomske i financijske krize te krize koja djeluje u našem okolišu?

Mislim da zapravo uopće nema financijske niti ekonomske krize. Postoji jedino naša percepcija da kriza postoji jer nam je tako rečeno. Ali prava kriza jest da mi sami konzumiramo previše i nismo svjesni kako iskorištavamo Zemlju izvan njezinih granica.

Uzmimo za primjer izradu papira. Svi smo svjesni da ga konstantno konzumiramo više nego što ga Zemlja uopće može proizvesti, tako da je naša kriza zapravo kriza ignoriranja onoga da ne znamo što radimo.

Znači li to da mislite kako ne bi bilo toliko siromaštva u svijetu da svi počnu razmišljati na drugačiji način?

Mislim kako bez sumnje imamo mogućnost odgovoriti osnovnim potrebama, ali s obzirom na to kako naš ekonomski sustav funkcionira, nikada nećemo moći odgovoriti svim potrebama. Naš ekonomski sustav funkcionira tako da moraš posjedovati moć kako bi imao zdravlje. To je ekonomija s kojom se ja ne slažem jer je ona potpuno nesvjesna. Naša kriza je zapravo kriza ignorancije, a ne kriza novca.

S obzirom na savjete koje nudite u ''Plavoj ekonomiji'', kakvo je vaše viđenje novog tranzicijskog vremena? Kako zamišljate iduće desetljeće? 

Prije nego što zapravo uopće zaradimo, u isto vrijeme imat ćemo čistu socijalnu osviještenost, čistu osviještenost o okolišu te ćemo raditi bolje na lokalnoj, ljudskoj ljestvici. Smatram kako će to biti najvažnija tranzicija koju ćemo napraviti od globalne opsesije pa do lokalizacije stvarnosti. To će biti velika tranzicija.