Kako uštedjeti čak 26.000 eura za pet godina štednje?

Milena Nestić, sudionica akcije Kunu po kunu rekla je da joj je cilj kroz pet godina odseliti od roditelja i kupiti kuću u Međimurju. "Njezina prednost je to što je mlada i ne mora žuriti, a ima siguran smještaj kod roditelja. To su odlični preduvjeti za pokretanje stambene štednje", rekao je nakon sastanka s Milenom financijski ekspert Zoran Balija iz tvrtke Progreso. 

Naime, Milena (26) se namjerava dodatno obrazovati uz rad nakon završnog studija strojarstva, pa ne namjerava odmah zasnovati obitelj. Želja joj je kupiti ili sagraditi kuću u rodnom Međimurju, ali nigdje ne žuri. Smatra da će joj za taj plan trebati oko 50.000 eura, a i sama je već razmišljala o uplatama u stambenu štednju. 

Svjesna je da u razmjerno kratkom roku ne može uštedjeti dovoljno, pa je zato zatražila od Zorana Balije da za nju napravi izračun u kojem bi usporedio stvarni trošak kupnje takve kuće na osnovi zajma iz stambene štednje i klasičnog bankovnog kredita. 

Stoga joj je on izradio usporedbu iz koje će moći lakše procijeniti isplativost stambene štednje i stambenog kredita.

"Prije svega, upozorio sam Milenu na jako važnu stvar - kada se zadužuješ uz promjenjivu kamatnu stopu, pri čemu se ona legalno može proizvoljno određivati od strane onog tko ti daje kredit, ti zapravo ne znaš na koju se svotu zadužuješ. To valja imati na umu!", kaže Balija. 

Dodaje i da će kroz proces štednje koji traje pet godina Milena imati "trening" koji će je naviknuti na život u kojem će se bez sumnje morati odricati. "Ako netko ne može štedjeti pet godina ratu koju namjerava otplaćivati, definitivno neće biti u stanju plaćati kredit 20 ili 30 godina. Ovaj "trening" može završiti nakon pet godina s pripisanim poticajima i kamatama na štednju ili prijevremenim povratkom uplata koji je moguć uz određene penale. A tko tako zariba s kreditom često ostane i bez nekretnine i bez novca koji je uložio", kaže Balija. 

Stambeni kredit u visini 50.000 eura uz promjenjivu kamatnu stopu od 6,35 posto i otplatu anuitetima u visini od 368 eura na 20 godina značilo bi povrat 88.411 eura. Na 25 godina anuitetima od 333 eura vrati se ukupno  99.879 eura. Najneisplativije je vraćati taj kredit na 30 godina - uz anuitete od 311 eura vrati se 112.003 eura!

Na Mileninom primjeru izračunao je da bi štednjom u Raiffeisen stambenoj štedionici otvorenom na više osoba i uplatama od 316 eura mjesečno nakon pet godina uštedjela gotovo 20.000 eura. "Poanta je otvoriti više stambenih štednji na članove obitelji. Tako uz kamatu na štednju dobije i maksimalna državna poticajna sredstva koja po osobi mogu biti do 750 kuna godišnje", kaže Balija. 

Nakon pet godina u džepu ima 20.000 eura, a ima pravo podići kredit u Stambenoj štedionici na ostatak novca koji joj treba - 30.000 eura. Ako taj kredit digne nakon 5 godina štednje na 15 godina, ukupno će za 30.000 eura vratiti 42.732 eura. "Pri tome je će ona znati točno na koliko se zadužila, jer kamata u stambenoj štednji je fiksna", kaže Zoran Balija. Zaključuje da je ukupno Milenino ulaganje u kuću vrijednu 50.000 eura u slučaju stambene štednje 62.000 eura kroz 20 godina, a na isti rok kupnja kreditom koštala bi je 88.000 eura. Dakle, ostanak kod roditelja uz štednju donijelo bi joj u pet godina 26.000 eura, odnosno 5200 eura po godini ostanka u roditeljskoj kući i štednje za kupnju svoje kuće.

Želite saznati više o prednostima stambene štednje? Odgovore nemojte tražiti drugdje već postavite svoja pitanja stručnjacima RBA Stambene štedionice!