Ovi korovi su zapravo vrlo ljekovite biljke, no mnogi to ne znaju pa ih uporno uništavaju

Žalosno je gledati kako ljudi iz neznanja i nemara gaze i uništavaju biljke koje rastu oko njih, a u isto vrijeme odlaze u ljekarne po pripravke često prepune kemikalija. Korovi su samo dokaz koliko priroda može biti savršena - izuzetno su otporni, brzo se šire, a s druge strane posjeduju vrlo ljekovita svojstva, kao da nam uporno pokušavaju dati do znanja 'tu smo, sagnite se, uberite nas i pomognite si prirodno'.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:37

Video: 24sata/pixsell

Izdvojili smo biljke koje mnogi smatraju korovom, uporno ih uništavaju, a vrlo su ljekovite.

1. Tušt

Tušt raste vrlo obilno kao korov u vrtovima te kao samonikla biljka uz rijeke, potoke, kanale i rubove šuma. Sije se na sunčanu mjestu, a voli pjeskovitu, dobro dreniranu zemlju. Otporan je na visoke i niske temperature te sušu, a uspijeva i na vrlo lošem zemljištu. Veoma brzo raste i već nakon tri do četiri tjedna se može brati. Što ga više berete, to se više razraste.

 POGLEDAJTE VIDEO o čovjeku koji je želio živjeti više povezano s prirodom:

Pokretanje videa...

01:09

GRađevinski tehničar Vlado Matijević dao je otkaz i posvetio se izletima | Video: Sanjin Strukić/Pixsell/PA

Tušt (Portulaca oleracea) je u narodu poznat i kao tušanj i portulak, a izuzetno je bogat omega-3 masnim kiselinama, spojevima koji se uglavnom nalaze u ribljim uljima. Omega-3 kiseline jačaju imunološki i kardiovaskularni sustav. Tušt ima i protuupalna svojstva, poboljšava cirkulaciju te sprečava stvaranje ugrušaka krvi u arterijama.

Bogat je antioksidansima koji štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala, a usporava i starenje. Može pomoći i u reguliranju razine kolesterola u krvi, a budući da opušta glatke mišiće, djeluje na smanjivanje krvnog tlaka. Sluzi iz ove biljke smiruju infekcije i upale u crijevima te infekcije mokraćnog trakta.

Preporučljiv je i protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora. Ekstrakt sušenih listova i stabljika djeluje protuupalno te kao sredstvo protiv bolova. Izvana se može rabiti za liječenje grčeva u mišićima.

U kuhinji se rabe mladi sočni listovi i izdanci visine tri do pet cm. Ubrane izdanke potom treba odvojiti od tvrdih stabljika i dodati salatama, juhama, varivima ili tijestu za palačinke. Kuha se najviše do 15 minuta, a tako se oslobađa sluz koja blago zgušnjava juhe i daje im kremast izgled. Pogodan je i za kiseljenje. Tušt ne bi trebalo rabiti u prevelikim količinama jer sadrži oksalnu kiselinu koja opterećuje bubrege.

Čaj pomaže kod bolesti dišnih organa. Žličicu tušta stavite u šalicu kipuće vode. Pokrijte i ostavite da odstoji deset minuta, a zatim procijedite. Pijete li ga kao lijek za bolesti dišnih organa, zasladite ga medom, inače ne. Pijte tri šalice na dan.

Oblog od tušta ublažava grčeve. Stavite 100 g svježeg tušta u 100 ml hladne vode , pustite da provrije pa ga ostavite da odstoji 15 do 30 minuta. Kod grčeva u mišićima natopite tkaninu pripravkom od tušta i nanesite na oboljelo mjesto jedanput ili dvaput na dan.

2. Čičak

Čičak (Arctium lappa) vrlo je raširen korov, ali i ljekovita biljka. U tradicionalnoj medicini korijen čička rabio se uglavnom za čišćenje krvi u liječenju psorijaze, ekcema, gnojnih rana i ranica u ustima. Masti od listova nanosile su se na bolne reumatične zglobove, čaj od mladog lišća rabio se u liječenju katara želuca i nadutosti, a sjeme čička povremeno bi zamijenilo list ili korijen. Danas se čičak i dalje rabi za liječenje bolesti kože, no najčešće se rabi samo korijen biljke.

TOP 5 PREPORUKA Savjeti kako do savršenog vrta: Od sadnje i važnosti glista u zemlji do suzbijanja korova

Tako se kreme ili losioni od čička propisuju za liječenje ispucane kože, površinskih ozljeda i ugriza kukaca, a korijen se propisuje za unutarnju uporabu pri pojavi bolesti vezanih uz masnu kožu, primjerice akni, čireva te sličnih poremećaja.

Korijen potiče mokrenje te pomaže uklanjanju otpadnih tvari iz organizma, što ga čini učinkovitim sredstvom za čišćenje od otrova. Pokusi su pokazali da korijen ima antibakterijska i protugljivična svojstva.

Čaj od korijena čička

Korijen čička (od 5 do 7 grama) prelijte s 350 ml vode, pustite da zakuha, kuhajte deset minuta i procijedite. Kod reumatskih bolesti i za čišćenje organizma pijte triput na dan pola sata prije obroka. Može se rabiti i kao oblog protiv akni i kožnih čireva koji se nanosi jedanput ili dvaput na dan.

3. Bokvica 

Bokva, bokvica (ženska i muška), konjsko rebro, treputac, trputac, samo su neka od narodnih imena za samoniklu biljku izuzetnih ljekovitih svojstava iz porodice Plantaginaceae (terputnice), koja se u narodnoj medicini tradicionalno koristila za ublažavanje kašlja, tegobe probavnog sustava te kao sredstvo ublažavanja osjećaja pečenja u želucu te zacjeljivanje manjih rana na koži.

Ublažava reakciju na ubod pčele, rane od zmijskih ugriza i opeklina od sunca, pa do bronhitisa, artritisa, kaže fitoaromaterapeut dr. sc. Stribor Marković, magistar farmacije i medicinske biokemije.

Biljka raste kao samonikli korov, nerijetko blizu vrlo naseljenih mjesta, pa čak i kroz pukotine u betonu u gradskim ulicama i nogostupima te po dvorištima u prigradskim naseljima. Inače se može pronaći na livadama i uz rubove šume. 

- I danas se koristi u sirupima za ublažavanje katara u dišnom sustavu, kod upala sluznice u ustima i upala grla, te u sredstvima za ublažavanje reakcije na ubode insekata i zacjeljivanja manjih ozljeda kože sugovornik. Dodaje da se vrlo mladi listovi biljke i jedu, kratko prokuhani u mišanci drugih sličnih biljaka.'Klasići' biljke s ne do kraja zrelim sjemenkama mogu se kratko i pržiti na ulju i prava su delikatesa, kaže. 

- Uskolisni trputac vrlo je koristan kod  suhog kašlja i za tu namjenu volim preporučiti infuz listova ili sirup. Kod vrlo intenzivnog i dosadnog suhog kašlja preporučujem EPS ekstrakt trputca u kombinaciji s EPS ekstraktom ehinaceje, u jednakim omjerima. Za djecu se koristi klasična doza od 1mL/10kg, a za odrasle 5mL, koja se daje 4x dnevno kroz nekoliko dana. Ako se radi o iritativnom kašlju kod alergije, ili pomoći kod alergijskog rinitisa, gotovo isključivo preporučujem EPS ekstrakt, a ne sirup ili infuz, pogotovo u kombinaciji s ekstraktom lista crnog ribiza - ističe dr. Marković.

Dodaje kako je ta kombinacija u Francuskoj popularna u liječenju problema dišnih puteva i alergija podjednako kao što je kod nas popularno ulje crnog kima.

- Može se koristiti i preventivno, prije pojave cvatnje biljaka na koju smo alergični te kao dodatna terapija uz antihistaminike, ako oni nisu dovoljno djelotvorni - kaže poznati fitoaromaterapeut. 

Istraživanja ukazuju na to da čajevi, tinkture i mješavine s trputcem imaju protuupalno djelovanje, te da djeluju na zaustavljanje vanjskog i unutarnjeg krvarenja, pa se u narodnoj medicini nerijetko koristi i u čajevima protiv zatvora, upalnih bolesti crijeva ili kod čira na želucu. U zadnje vrijeme preporučuje se i osobama koje imaju dijagnozu celijakije, ili dulje vrijeme koriste antibiotike, jer pomaže oporavku sluznice crijeva. Također, djeluje i kao diuretik.

Objavljene su tri kliničke studije. U dvije studije otvorenog tipa (Kraft et al., Kraft et al.) ispitan je ekstrakt uskolisnog trputca na ukupno 593 pacijenata s akutnim bronhitisom i postinfekcijskim suhim kašljem i uz prosječnu dozu od 31,3 mL sirupa (100 mililitara sirupa sadrži 20 grama tekućeg ekstrakta uskolisnog trputca 1:1). Ukupno smanjenje simptoma bilo je 65 posto, dok je slična studija kod koje se ispitivalo djecu do 18 godina koja su dobivala 4,5 grama  suhe biljke dnevno, pokazala djelotvornost u 58,3 posto slučajeva. 

JEDNOSTAVNA PRIMJENA 7 kućnih recepata u borbi protiv korova: Pravilnom primjenom rast će samo biljke koje vi želite

Oblog koji ste namočili u čaju o listova trputca može se direktno primijeniti na manje rane ili ubode insekata, jer će umiriti upalu. Oblozi mogu biti korisni i kod upale mišića, odnosno bolova uslijed artritisa, a smatra se da čaj od biljke djeluje na sniženje razine lošeg kolesterola u krvi i razine šećera u krvi. Novija istraživanja ispituju moguće djelovanje na usporavanje rasta stanica raka.

Inače, za liječenje se najčešće koriste listovi, koji se beru dok biljka cvjeta i suše na hladnom i provjetrenom mjestu, dok se korijen može vaditi cijele godine. Svježe i dobro oprane listove koje ste prosušili i samljeli u blenderu možete dodati u med, pa koristiti preventivno za zdravu probavu, no vodite računa da uvijek koristite drvenu ili plastičnu žlicu. 

4. Preslica

Ova biljka, koju ljudi znaju smatrati beskorisnim korovom, zapravo je jedan od najboljih izvora silikagela koji pomaže našem tijelu u proizvodnji kolagena. Kolagen je pak vrlo važan za zdravu i lijepu kožu, bujnu kosu i čvrste nokte. Znači, želite li izgledati mladoliko duži niz godine, ne uništavajte preslicu već iskoristite njezine blagodati koje vam je priroda podarila.

Osim toga, preslica se od davnina upotrebljava kao pomoć za zaustavljanje krvarenja, ublažavanje rana, čireva i upala na koži - silika na neki način zatvori ranu, dok flavonoidi pomažu da ne dođe do infekcije. Naime, preslica u sebi sadrži i kinurensku kiselinu koja ima protuupalna i antioksidativna. Koristi se za ublažavanje crvenila kod ekcema, akni i drugih upalnih procesa na koži.

Čaj od preslice mnogi ljudi piju za ublažavanje razdražljivosti, hiperaktivnosti i nesanice. Također, obiluje kalcijem i magnezijem, mineralima koji dokazano umiruju. 

Osim što je možete piti kao čaj, od preslice možete napraviti posebnu tekućinu koja je dobra puno toga. Sve što trebate napraviti je skuhati pola šalice sušene biljke u dvije šalice vode desetak minuta pa poklopiti i ostaviti neka stoji nekoliko sati.

Tu tekućinu upotrebljavajte za: 

5. Mišjakinja

Mišjakinja ili crijevac (Stellaria media) je niska, sočna i dlakava zeljasta biljka koja samoniklo raste po vrtovima, poljima, vinogradima, uz zidove, ceste, puteve, potoke i rubove šuma, na vlažnom i hranjivom tlu. Ima okruglu, mekanu i razgranatu stabljiku, dugu do 50 centimetara.

Biljka cvjeta od proljeća do jeseni, te za vrijeme blagih zima. Cvjetovi na vrhu stabljike i ogranaka su sitni, s pet bijelih urezanih latica koje na prvi pogled izgledaju kao dvije latice.  Nakon cvatnje razvijaju se plodovi s velikim brojem sitnih, sočnih sjemenki koje rado jedu ptice, pa se biljka u narodu naziva i ptičja trava. Sjeme brzo dozrijeva i klija pa su moguće tri do četiri berbe tijekom godine. Beru se mladi i sočni nadzemni dijelovi, bez korijena i donjih čvrstih dijelova stabljike.

Može se jesti sirova ili kratko termički obrađena. Sirovi listovi imaju okus poput mladog kukuruza, pa se mogu koristiti kao dodatak salatama. Mišjakinja se dodaje svježem siru, pireu, umacima ili priprema kao juha, varivo, pesto i poput špinata.

PRAKTIČNI SAVJETI Evo kako se riješiti korova koji raste između vanjskih pločica

Čaj od mišjakinje

Dvije jušne žlice suhe, usitnjene mišjakinje prelijte s 2,5 dl kipuće vode, poklopite i procijedite nakon 10 minuta. Kod bolesti dišnih organa čaj zasladiti medom. Nezaslađen čaj koristiti i kao oblog.

Svježi sir s mišjakinjom

1 šalicu sitno nasjeckane mišjakinje izmiješati s 250 g svježeg sira, 1 dl kiselog vrhnja i 1 žlicom limunovog soka. Začiniti solju i paprom po ukusu. Servirati uz tvrdo kuhana jaja.

6. Loboda 

Bijela loboda ili obična loboda (Chenopodium album L.)  spada u vrlo raširene korove na kultiviranim površinama i obično je prvi korov koji izraste na svježe nasutom tlu. Bijela loboda je jednogodišnja biljka koja naraste preko jedan metar u visinu. Listovi su duguljasti jajastog oblika, ili ovalni,  rijetko i nejednoliko nazubljeni i baršunaste površine. Tijekom ljeta razvijaju se sitni zelenkasti cvjetići, koji naizgled rastu u klasovima.

Trokutnolista loboda, divlji špinat ili brašnjak (Chenopodium bonus-henricus), pojavljuje se češće od bijele lobode. Višegodišnja je zeljasta biljka, koja naraste 30 do 80 centimetara,  s uspravnom i nježnom, slabo razgranatom zelenom, ponekad i crvenkastom stabljikom. Listovi su kopljastog oblika, blago valovitog ruba, s gornje strane tamnozeleni, a s donje nešto svjetliji. Mlada biljka izgleda kao da je posuta brašnom, zbog brojnih bjelkastozelenih cvjetova pri vrhu stabljike. Nekad se uzgajala kao povrće, sve dok ju nije potisnuo špinat.

Nekada su se od Lobode pripremali mast i oblozi za kožne bolesti, no danas se ne koristi u liječenju. U SAD-u se još upotrebljava za hranu, budući da su je neka indijanska plemena obilato uzgajala i koristila za jelo. Međutim, kao i špinat i loboda sadrži oksalnu kiselinu pa se ne smije uzimati prečesto i u prevelikim količinama. Kod nas samoniklo raste preko 20 vrsta loboda, a najčešće se koriste spomenute dvije vrste. Neke vrste nisu ugodnog okusa i mirisa, pa birajte samo one čiji listovi protrljani između prstiju ne ostavljaju neugodan, već blago začinski miris.

Za jelo se koriste mladi listovi. Možete ih dodati salatama, pripremiti na varivo ili kao špinat, koristiti kao nadjev za pite i savijače. Stari listovi nisu toliko ukusni. Prije upotrebe dobro operite listove. Prije kuhanja mogu se preliti kipućom vodom, a u drugu vodu za kuhanje dodajte malo sode bikarbone. Cvatući vrhovi mogu se skuhati nad parom i preliti maslinovim uljem ili maslacem.

7. Kiselica 

Kiselica (Rumex acetosa), u narodu kiseljak ili kiselo zelje, trajna je biljka iz porodice dvornjača (Polygonaceae) koja samoniklo raste po vlažnim livadama, pašnjacima, proplancima i uz potoke, a uzgaja se i u povrtnjacima. Iz korijena izrastu uspravne stabljike visine i do jedan metar, uzdužno izbrazdane, ponekad crvenkaste. Listovi su mesnati, streličastog oblika. Prema vrhu stabljike su sitniji i prirasli uz nju, prema dolje sve veći i na dužoj peteljci. Sitni crvenkasti cvjetići razvijaju se od svibnja do srpnja na vrhu stabljike oblikujući metlicu.

Možemo ju koristiti kao povrće. Za tu svrhu koriste se proljetni, prizemni listovi koje je najbolje brati prije izbijanja stabljike, ili dok ona još nije razvijena. Imaju osvježavajući, ugodno kiselkasti okus koji daje pikantnost jelima. Svježi se koriste kao dodatak salatama, ili svježem siru a pripremaju se i kao špinat, dodaju u variva, juhe, masu za palačinke, omlete i slično. 

Stari Egipćani koristili su kiselicu kod probavnih smetnji uzrokovanih masnom hranom, za bolji rad jetre i izlučivanje žuči. U novije vrijeme spominje se i njeno pozitivno djelovanje kod upalnih procesa dišnih organa, a u homeopatiji se koriste pripravci od svježeg korijena, kod gripe i bronhitisa. Kiselica pospješuje rad bubrega i izlučivanje mokraće, no zbog znatne količine oksalne kiseline ne preporučuje se često konzumiranje i ne u većim količinama. Svakako ju trebaju izbjegavati osobe  sklone stvaranju bubrežnih kamenaca.

Čaj od kiselice pripravlja se kao oparak. Mogu se piti dvije šalice čaja na dan ili se čaj izvana koristi za umivanje i čišćenje kože pri raznim upalama i svrbežu. Sjemenke sadrže 5 posto  trjeslovina i koriste se za liječenje proljeva.

Sok od kiselice

Sok od široko lisnatih kiselica izvanredan je stimulans za troma i lijena crijeva, odnosno uspostavu normalne probave. Također, sadrže  veliku količinu željeza i magnezija kojima se hrane krvne stanice, te veliku količinu fosfora, sumpora i silicija, koje koristi svaki dio našeg organizma od glave do peta. Kombinacija tih najvažnijih elemenata čini sok od kiselica izvanredno dragocjenim kao hranu za sve žlijezde u tijelu. 

8. Pirika

Pirika (Agrppyron repens, Elymus repens) je teško iskorjenjiv korov koji ima jako dug i razgranat valjkast podanak u tlu, žućkaste boje, iz kojeg izbijaju brojne vriježe. Listovi su joj dugački, plavkastozelene boje, a stabljika može narasti između 30 do 120 centimetara. Od lipnja do kolovoza na vrhu pojavljuju se sitni i neugledni dvoredno smješteni cvjetovi koji su skupljeni u klasove od desetak centimetara. Podanak se iskapa u rano proljeće ili u jesen.

Najlakše ga je skupljati na svježe preoranim njivama ili u vrtovima. Operite ga i osušite na otvorenom, ili pri temperaturi od oko 50 stupnjeva Celzijusa. Važno ga je dobro osušiti, jer lako pljesnivi. Čuvajte u dobro zatvorenim posudama, a veće u višeslojnim papirnatim vrećama.

Kupka od pirike

Koristi se kod bolesti kostiju i zglobova, te kožnih bolesti. Pola kilograma usitnjenog suhog podanka pirike prelijte s 3-4 litre kipuće vode i pokriveno ostavite da odstoji 1-2 sata. Procijedite i dodajte vodi za kupanje. 

Čaj od pirike

Jednu do dvije čajne žlice usitnjenog podanka pirike stavite u 2,5 dl hladne vode i zagrijete do vrenja. Maknuti ga s vatre, poklopite i ostavite da odstoji 10 minuta. Procijedite i pijte dvije do tri  šalice tijekom dana.