Opasan posao: 'Imamo bočicu koja bi mogla otrovati Zagreb'

- Ovaj posao radim već četiri godine. Po struci sam tehničar cestovnog prometa i ovdje sam sretan i zadovoljan jer posao nije fizički naporan. Lijepo je vidjeti kad ljudi dođu s obitelji, s djecom koja se ovdje igraju i zajedno odvajaju otpad – započinje priču Alan Bićanić (30) iz Zagreba, otac troje djece.

POGLEDAJTE VIDEO:

Karijeru u Čistoći započeo je radeći na odvozu komunalnog otpada, zatim je radio na odvozu plastike, papira i drugih reciklažnih sirovina, a trudom i zalaganjem je došao do pozicije na kojoj trenutačno radi.

Alan je po struci tehničar cestovnog prometa, a kaže kako želi jednog dana upisati fakultet i nastaviti napredovati u poslu.

OD ISPRAĆAJA DO URNE Posao mu je vezan uz smrt: 'Ovo ne može raditi svatko'

- Kod ovog posla jedino je teško raditi s problematičnim ljudima. Naime, reciklažna dvorišta su mjesta na kojima otpad mogu odlagati samo građani, a dolaze nam i obrtnici i vlasnici tvrtki koji prijete ako ne želimo preuzeti njihov otpad, čak zovu i šefove. Ima i onih koji čekaju da nam završi radno vrijeme, pa onda otpad ostavljaju pred vratima. To može biti i opasno, a evo, baš nedavno smo pred vratima pronašli spremnik pun pikrinske kiseline koja se koristi za izradu bombi. Odmah smo zvali policiju i pirotehničare da to sigurno uklone – objašnjava Bićanić, pokazujući nam kako je na reciklažnom dvorištu za svaku vrstu otpada predviđen zaseban spremnik. Spremnici se redovito prazne i odvoze na reciklažu.

- Ljudi misle da je recikliranje besmisleno jer sve zavši u istom kamionu koji onda stvari vozi na Jakuševac, a to nije točno. Ljudi najčešće dovoze papir, staklo i šutu. Sav prikupljeni otpad se ovdje odvaja i dalje predaje ovlaštenim oporabiteljima. Imamo i spremnike za opasan otpad i jako smo sretni što su ljudi prepoznali da takav otpad treba dovesti ovdje, a ne baciti ga u potok ili rijeku. Takav otpad je pod ključem, najčešće je riječ o kemikalijama s kojima rukujemo s najvećim oprezom noseći zaštitne rukavice. Primjerice, imamo bočicu s mravljom kiselinom koju nam je netko ostavio pred vratima, a ukoliko završi u Savi, mogla bi otrovati cijeli Zagreb – pokazuje nam on dodajući kako svijest građana o važnosti reciklažnih dvorišta ipak još nije na dovoljno visokoj razini.

BRIŽNA NJEGOVATELJICA Mirela: Ljudi s kojima radim su izgubljeni u vremenu i prostoru

Kaže kako ljudi nerijetko donesu nerazvrstani otpad u vrećama, a onda očekuju da će ga djelatnici dvorišta razvrstavati umjesto njih.

- Reciklaža započinje na kućnom pragu i to je njezin smisao. Svaki dan ovdje dođe oko 150 ljudi i 70 posto njih su oni koji znaju svrhu naših dvorišta. Najveća gužva bude preko vikenda, kad je najviše ljudi doma. Kad govorimo o sezoni, najviše otpada stiže tijekom jeseni i proljeća kad ljudi čiste tavane i podrume – objašnjava Bićanić dodajući kako posao iziskuje i veliku pažnju oko dokumentacije.

NA POSLU STALNO NA OPREZU Radi uz peć koja gori na 1250 stupnjeva: 'Volim svoj posao'

Svaki gram otpada mora biti jasno naznačen kroz odgovarajuće formulare i ispravno zbrinut. Radno vrijeme svih dvorišta je od 6.30 do 20 sati, a radi se i vikendima. Divlja odlagališta ili hrpe otpada po gradskim četvrtima stoga su posve besmisleni. Potpuno besplatno kada im god to odgovara građani svoj otpad mogu odložiti sigurno i bez opasnosti za okoliš. Odlagati se može: papir, staklo, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, baterije, lijekove, automobilske gume, tekstil, drvo, elektronički otpad, zeleni otpad, fluorescentne cijevi i glomazni otpad. Reciklažna dvorišta jamče kako će svaki takav predmet zbrinuti na siguran način i u skladu sa zakonom.