'Odradili ste igrokaz. Dobivate opomenu jer kršite Poslovnik'

Opomenom, koju je 'zaradio', Mostov zastupnik Božo Petrov, Hrvatski sabor u četvrtak je počeo radni dan u kojem će raspraviti prijedlog da se izmjeni Zakon o doplatku za djecu koji na snagu stupa za desetak dana, 1. srpnja.

 Petrov je, naime, tražio stanku u ime Kluba Mosta kako bi upozorio da se u Europskom parlamentu raspravlja o zakonu o autorskim pravima i slobodi govora. Europska unija utemeljena je na slobodi, danas postoje zastupnici cenzure interneta, rekao je Petrov nakon čega se njegove riječi više nisu čule.

"Isključio sam Vas pa se ne čujete, dobivate opomenu jer kršite Poslovnik", rekao mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ponovno podsjetivši zastupnike kako se stanka može tražiti samo o točki utvrđenog dnevnog reda saborske sjednice.

 "Jasno mi je zašto ne želite da se govori o društvenim mrežama", dovikivao je Petov iz zastupničke klupe, okružen 'mostovcima' koji su istaknuli poruku - 'Sačuvajmo slobodan internet, ne članku 13'.

 "Odradili ste igrokaz, to nije korektno, imate mogućnost davanja izjava, sazivanja konferencija, ali u sabornici postoji red i pravila, i molim Vas da ga se držimo", rekao je predsjednik Sabora Jandroković zastupniku Petrovu.

Mađerić: Oko 150 tisuća potencijalnih novih korisnika dječjeg doplatka

Saborski su zastupnici u četvrtak pozdravili Vladinu nakanu da proširi broj korisnika dječjeg doplatka i pronatalitetnog dodatka, da pravo na doplatak dobiju i srednjoškolci koji se obrazuju pet godina, no poručili su da za demografsku obnovu i zadržavanje mladih država treba učiniti više, primjerice uvesti univerzalni, odnosno doplatak za svako dijete.

 Spomenute mjere Vlada RH predlaže kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu koji na snagu stupa za desetak dana, 1. srpnja.

 Imati ćemo 150 tisuća potencijalnih novih korisnika dječjeg doplatka, proširit će se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna koji će se dobivati za treće i četvrto dijete, dječji doplatak koristit će se od trenutka rođenja, a ne od podnošenja zahtjeva, objasnila je državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelji i mladih Margareta Mađerić.

 Provedba zakona, kaže, traži dodatna sredstva: 151,8 milijuna kuna u ovoj, oko 361 milijuna u idućoj te oko 332, 6 milijuna kuna u 2020. godini.

Doplatak svakom djetetu

 Na činjenici da se povećava broj korisnika i da će iduće godine biti isplaćeno 330 milijuna kuna više nego sada, završavaju svi pozitivni efekti, ova mjera je nedovoljno hrabra i više je proizvod trenutka, nego razrađene strategije, ustvrdio je  Branimir Bunjac (ŽZ). Dodaje kako treba težiti tome da svako dijete dobije dječji doplatak.

 Dječji doplatak ne smije biti transfer i socijalna pomoć, treba biti pravo svakog djeteta koje će mu omogućiti sportsku aktivnost, topli obrok, rekla je Ines Strenja Linić (Most).

 Ni Glas-ov Goran Beus Richembergha ne spori dobre strane zakona, ali poručuje kako ima dojam da se radi o prijedlogu iz kategoije 'bolje išta nego ništa'. Proglašavati ovu mjeru reformskom više je nego ambiciozno, ovo je samo socijalna mjera kojom se pokušava suziti prostor siromaštvu, kaže.

Broj novorođenih lani pao ispod 37 tisuća

 Podršku zakonu najavljuje HSS-ov Davor Vlaović, ocijenivši kako je riječ o jednoj od mjera koja može pomoći svakoj obitelji. Ipak, to je "puno premalo", tih 300 kuna doplatka, neće djecu zaštititi od siromaštva, moramo raditi brže na mjerama koje će zadržati mlade, kaže Vlaović i upozorava na zabrinjavajući podatak po kojemu je lani broj novorođene djece pao ispod 37 tisuća. Imali smo najmanji broj novorođenih u zadnjih sto godina, ističe zastupnik.

Vladin zakon hvale vladajući HDZ i HNS čija se Božica Makar (HNS) slaže da treba promišljati o uvođenju univerzalnog doplatka za djecu. Ovaj je zakon svakako pozitivan korak, ali u budućnosti treba ići s puno širim paketom mjera, poput smanjenja troškova školovanja, lakšeg rješavanja stambenog pitanja, dostupnosti vrtića, pobrojala je Makar.

 Ne može se u godinu dana riješiti čitav niz problema posebno onih koji se odnose na demografiju, ističe Sunčana Glavak (HDZ) i podsjeća kako su, uz dječji doplatak povećane rodiljne naknade za nezaposlene majke, poboljšani materijalni uvjeti u vrtićima, pokrenuto subvencioniranje stambenih kredita za mlade, porezne mjere....

Lovrinović: Zadrugarstvo jedini efikasni oblik udruživanja malih poljoprivrednika

Stupanj korištenja EU sredstava za poljoprivredu šokantno je nizak, upozorio je zastupnik Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku. Naveo kako nije iskorišteno 400 milijuna kuna potpora poljoprivredi, a isplaćeno je svega 6,9 posto od svih ugovorenih projekata.

- Hrvatska je neto kreditor EU, jer je više novca uplatila iz proračuna nego što je povukla. To govori o neučinkovitosti i nesposobnosti Vlade - ustvrdio je Lovrinović i pozvao vladajuće na ostavku.
 

Naveo je kako je zadrugarstvo jedini efikasni oblik udruživanja malih poljoprivrednih proizvođača, koji su trenutno prepušteni sabi sebi, a kako bi se mogle natjecati s multinacionalnim tvrtkama. Predlaže novi model financiranja. Nositelji proizvodnje i dalje bi bili OPG-ov, a organizatori zadruge te da specijalizirane financijske institucije, koje bi ih pratile od kreditnih unija preko zadružnih banaka do Agrobanke, trebala bi osnovati država. Uvjereni su da bi ovim modelom se udvostručio BDP poljoprivrede. Nedopustivo je, navode iz strake da stambeni krediti budu pet puta veći nego oni poljoprivredi. 

- Kreditna politika banaka prema poljoprivredi je neprihvatljiva, što otvara pitanje i društvene odgovornosti banaka i HNB-a - upozorio je Zdravko Lešić, predsjednik Odbora za poljoprivredu stranke Promijenimo Hrvatsku.

Mrsić uputio u proceduru izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Nezavisni zastupnik  Mirando Mrsić u saborsku proceduru uputio je izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koje kažu, povećavaju transparentnost i pravednost, socijalnu osjetljivost  te izbalansiranosti sustava.

Mrsić predlaže mogućnost rada umirovljenika do četiri sata dnevno, bez obzira na koji način su otišli u mirovinu i uz njezino  zadržavanje, što prema trenutno nije slučaj.  Time bi se, navodi, ispravila nepravda prema umirovljenicima i potaknula njihova reaktivacija na tržištu rada, bez zadiranja u stečena prava, a istovremeno bi im se omogućilo da povećaju svoj standard, a doprinosima, koje bi uplaćivali, poboljšalo bi se stanje u mirovinskom sustavu. Mrsić želi ispraviti i nepravdu prema majkama odnosno roditeljima koji odlaze na porodiljni dopust jer imaju niže mirovine za isto radno mjesto i iste uvjete umirovljenja, a zbog tog dopusta i kasnije odlaze u mirovinu.

Predlaže snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu osiguraniku, koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, i to za jedno dijete šest mjeseci, za dvoje 18 mjeseci, a za troje i više djece 36 mjeseci.

- To je ne samo antidiskriminatorna nego i demografska mjera, jer osigurava da roditeljstvo ne rezultira manjim mirovinama i da se žene ne diskriminira na tržištu rada - poručio je Mrsić.

Izmjene zakona između ostalog predviđaju i da bračni drug, uz zadržavanje svoje mirovine, dobiva i 50 posto mirovine preminulog bračnog partnera.