Nezdrava prehrana čimbenik je koji najviše utječe na pojavu problema sa srcem, infarkta i smrti uslijed njih, utvrdili su znanstvenici. Mediteranski tip prehrane smanjio bi smrtnost za dvije trećine, tvrdi se
Nezdrava prehrana glavni uzrok bolesti srca u svijetu
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 17,9 milijuna ljudi širom svijeta ima kardiovaskularne bolesti. Mnogi čimbenici životnog stila mogu povećati ili smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti, a novo je istraživanje utvrdilo što bi mogao biti najvažniji čimbenik - nezdrava prehrana.
POGLEDAJTE VIDEO: Prepoznajte 'tihi' infarkt
Pokretanje videa...
Studija objavljena u časopisu European Heart Journal uspoređivala je 11 čimbenika srčanog rizika i otkrila da je nezdrava prehrana imala najznačajniju ulogu u razvoju ishemijske bolesti srca, kombinacije srčanog udara i angine (bolovi u prsima), kao i u umiranju uslijed tih stanja.
Pretpostavlja se da se oko dvije trećine, odnosno 6 milijuna smrtnih slučajeva povezanih sa srcem, moglo izbjeći pravilnom i zdravijom prehranom, stoji u priopćenju o rezultatima studije, koje potpisuje dr. Xinyao Liu.
Koja vrsta prehrane čuva zdravlje srca?
Uz smanjenje unosa prerađene hrane: slatkih pića, trans i zasićenih masti te dodanih soli i šećera, Liu preporučuje povećani unos cjelovite hrane, poput ribe, voća, povrća, orašastih plodova i cjelovitih žitarica. To je prehrana poznata kao mediteranski način prehrane, s naglaskom na ribu.
- Idealno bi bilo da svakodnevno jedemo 200 do 300 mg omega-3 masnih kiselina iz morskih plodova. Povrh toga, svaki dan bismo trebali ciljati na 200 do 300 grama voća, 290 do 430 grama povrća, 16 do 25 grama orašastih plodova i 100 do 150 grama cjelovitih žitarica - kaže liječnik.
Što je s ostalim čimbenicima rizika?
Ostali izmjereni čimbenici rizika, osim prehrane, uključuju:
- visoki krvni tlak
- kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL)
- visoka glukoza u plazmi
- upotreba duhana
- visoki indeks tjelesne mase (BMI)
- zagađenje zraka
- niska tjelesna aktivnost
- oslabljena funkcija bubrega
- izloženost olovu
- upotreba alkohola
Kako bi utvrdili utjecaje svakog od tih faktora, istraživači su procijenili udio smrtnih slučajeva koji se mogao spriječiti uklanjanjem bilo kojeg od zadanih rizika. Nakon nezdrave prehrane, sljedeći najveći doprinos srčanim problemima i bolovima u prsima bili su visoki krvni tlak i povišeni kolesterol, kaže dr. Liu.
- To je bilo dosljedno i u razvijenim i u zemljama u razvoju - ističe.
Prema procjenama iz studije, usvajanje zdrave prehrane smanjilo je smrtnost od ishemijske bolesti srca za više od 69 posto; održavanje zdravog sistoličkog krvnog tlaka smanjilo je smrtnost za više od 54 posto, a održavanje zdrave razine kolesterola za gotovo 42 posto, piše portal MindBodyGreen.