Zašto su radnici iselili? Ovdje zarade 6.000, a vani 14.400 kn

Radnika nema ni za lijek. Drugu smjenu moram zatvarati kafić jer nema tko raditi. A kad ga i nađete, ako je dobar, brzo vam ga preotmu, a one nezainteresirane za posao nitko ni ne želi, no i brzo sami odu, požalio nam se vlasnik jednog zagrebačkog kafića. 

On je samo jedan u moru poslodavaca koji vape za radnom snagom. Kakvo je stanje u Hrvatskoj najbolje govore same brojke: imamo manje od 137.000 nezaposlenih što nismo vidjeli u zadnjih 30 godina, 145.000 je slobodnih radnih mjesta, prema podacima HZZ-a, a više stotina tisuća ljudi napustilo je zemlju i posao potražilo izvan naših granica. Hrvatski problem osjećaju i Kinezi koji će nam graditi Pelješki most.

ŽELIMO ODGOVORE Svakog dana pitamo Vladu: Što činite da zaustavite iseljavanje

Trebat će ukupno 1000 radnika: inženjera, računovođa, vozača, službenika, koordinatora, tajnika, menadžera ljudskih resursa, osoba za odnose s javnošću... No do sada im se navodno nitko nije javio. Iz kineske tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC) naglasili su kako će davati natprosječne plaće za hrvatske pojmove, no ni to za sada našim radnicima nije dovoljan poticaj da se jave ili ni ne znaju za ponude jer nisu u zemlji.

Vlada je poslodavcima pokušala pomoći odobravajući kvotu uvoza radnika na 21.210. od čega 10.770 u graditeljstvu, 4660 u turizmu, 1600 u metalskoj industriji, 1408 u brodogradnji, više od po 700 u prometu i prehrambenoj industriji, 580 u prerađivačkoj, 300 u informatici i 260 u poljoprivredi. I da sve to popune opet će im nedostajati radne snage. Koji je glavni hrvatski problem, pojašnjava nam sindikalist Krešimir Sever.

Plaće od kojih nam se plače

- Ključ problema je u slabo plaćenim radnicima i nesigurnim ugovorima na određeno vrijeme. Pokazalo se i da teze koje su nam godinama plasirali iz Hrvatske udruge poslodavaca (da su prevelika opterećenja na plaću za razliku od drugih zemalja) nisu istinite. Ministar Marić je prošli tjedan iznio podatke iz kojih se vidi da, primjerice, Njemačka na jedan euro ima više izdataka na plaću nego Hrvatska, a opet su im plaće puno veće nego kod nas - kaže Sever.

Dodaje kako im se javljaju mnogi sezonski radnici opisujući uvjete u kojima rade i zbog čega na kraju napuštaju zemlju.

- Ono što su oni opisali nije za psa držati, a kamoli za ljude. Ne žele u javnost s imenima, no jedni su nam se javili kako ih je gazda na obali smjestio u garažu gdje na betonu spavaju na madracima. Imaju mali umivaonik, a tuširaju se iza garaže. Na garažu je gazda postavio stari otvoreni bojler da skuplja kišnicu te ga obojio u crnu boju kako bi se voda grijala - opisuje slučaj jednog sezonca koji im se požalio. 

- Javio nam se i kranist koji je radio za etabliranu tvrtku. Držali su ga na minimalcu, a drugi dio mu isplaćivali na crno plus 1700 kuna za odvojeni život. Sveukupno bi na mjesec zaradio 6000 kuna neto. Ide u Njemačku gdje mu je novi gazda osigurao pristojan smještaj, prijevoz i ručak na gradilištu, uz što će mjesečno zaraditi 14.400 kuna - pojašnjava Sever zašto ljudi odlaze.

Naši poslodavci svakom godinom sve više osjećaju ovaj manjak radnika i dok ljudi ovdje ne budu živjeli, a ne preživljavali od plaće, trend iseljavanja se neće zaustaviti.

ISPOVIJESTI ISELJENIKA Iselila je i šesteročlana obitelj: 'Živjeli smo od tatine plaće...'

Nagradama privlače radnike

Poslodavci su pribjegli raznim stimulativnim metodama, no izgleda da to nije ni približno primamljivo našim radnicima kao dva do tri puta veće plaće u inozemstvu. Primjerice, voćari dižu cijenu beračima s 23 na 25 kuna po satu, trgovački lanci daju 200 kuna zaposlenicima koji dovedu novog radnika, hoteli nagrađuju sezonce s 1000 kuna za petomjesečni rad...

- Ovo je druga godina zaredom kako se na razini industrije suočavamo s ozbiljnim manjkom stručnih kadrova. Jedan od glavnih razloga za to je sigurno iseljavanje mladog, radno sposobnog i educiranog stanovništva, koji su najčešće uvjetovani boljim životnim i radnim uvjetima. Velike napore i značajna sredstva ulažemo i u izgradnju dugoročnog odnosa sa zaposlenicima, osobito kroz dodatne edukacije i druge beneficije - kažu nam iz društva Jadranka hoteli d.o.o. s hotelskim brendom Lošinj Hotels&Villas koji rade već 70 godina. Dolaskom svake turističke sezone tragaju za dodatnih 30-ak radnika. Pitali smo ih na koji način oni privlače radnu snagu. 

- Osiguran smještaj i prehrana za sezonske djelatnike s prebivalištem izvan Lošinja, bez umanjivanja plaće. Od ostalih materijalnih prava, sezonski djelatnici dobivaju i naknadu troškova prijevoza za povratak kući te refundaciju troškova sanitarnog pregleda. Nudimo i dodatnu pogodnost – prigodnu nagradu u iznosu od 1000 kuna za minimalno pet mjeseci rada, koja se za svaki dodatni mjesec rada uvećava za 200 kuna - pojasnili su.

Malo brojki:

136.700 nezaposlenih je na HZZ-u što je najniža brojka u zadnjih 30 godina u Hrvatskoj. Toliko ih je otprilike bilo na burzi 1988.

16.900 radnika nedostaje u Hrvatskoj. Uglavnom je potražnja za sezonskim zanimanjima, dok su vozači deficitarni tijekom cijele godine jer većina naših vozača radi za inozemne špeditere.

10,3 posto nezaposleno nam je radno u aktivnom dijelu stanovništva, i to u prva tri mjeseca 2018., što su najsvježiji podaci.

21.200 stranaca moralo je doći u Hrvatsku da poslodavci barem malo ‘utaže glad’ za radnom snagom. Polovica od toga su građevinski radnici, a slijedi turizam s 4660 te 3000 ljudi u industriji i brodogradnji.

260 radnika odobrila je Vlada da se uveze za potrebe poljoprivrede, 700 u prometu i prehrambenoj industriji te 570 u prerađivačkoj.

10.000 ljudi manje svakom godinom je u Hrvatskoj, i to po prirodnom prirastu. Lani je umrlo 53.477 ljudi, dok se rodilo ukupno 36.600. Ovaj pad Hrvatska bilježi zadnjih 16 godina, odnosno od 2002. godine.

7,4 posto nezaposlenost je Europske unije u prva tri mjeseca 2018. godine, stoji na stranicama HZZ-a.

2052 oglasa poslodavaca nalazi se na web stranici Moj posao, preko koje većina u Hrvatskoj traži poslove.