Ivica Medak tvrdi da je određeno da on bude Pedro pa je na kraju i osuđen. Sud je odbio njegovu obranu, ali on i 10 godina nakon nesreće kaže: Žao mi je što obitelji svih stradalih nikada neće saznati istinu
'Žao mi je poginulih i obitelji, nosit ću taj križ, ali nisam kriv'
Teško mi je. Žao mi je ljudi koji su nastradali, ali mi je žao i što njihove obitelji nikada neće saznati pravu istinu. Mogu im svima pogledati u oči jer ja nisam kriv. Odredili su da budem Pedro i Pedro je poslan u zatvor. Nemam se čega stidjeti, uspravno hodam i nadam se da ću uz Božju pomoć izdržati, govori nam kroz suze Ivica Medak koji mora ići na četiri godine u zatvor jer mu je pravomoćno potvrđena osuđujuća presuda za tzv. vlak smrti.
Slobodna Dalmacija je objavila kako je Vrhovni sud potvrdio presudu koju je splitski Županijski sud donio u slučaju velike željezničke nesreće koja se krajem srpnja 2009. dogodila u Rudinama kada je nagibni vlak izletio s tračnica, pri čemu je šest putnika poginulo, a 55 ih ozlijeđeno.
Ivica Medak je bio tadašnji šef ekologije u HŽ infrastrukturi. Uz Medaka, trogodišnji zatvor je potvrđen i Jozi Bazini, savjetniku u tvrtki Intrade, dok je su ostali koji su s njima bili optuženi oslobođeni krivnje. Među ostalim i direktor tvrtke, voditelj protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu i vatrogasac.
Medak je osuđen jer je nabavio retardant, sredstvo protiv korova koje, prema sudu, nije bilo dovoljno ispitano. Njime je pošpricana pruga prije prolaska vlaka, što je sud nakon vještačenja proglasio glavnim uzrokom nesreće.
- Medak je dugogodišnji djelatnik HŽ-a i trebao je voditi računa da se na ovaj način pruga tretira prvi put. Da je zatražio provjeru sredstva, nesreća se ne bi dogodila - rekao je sudac Damir Romac pri izricanju presude 2013. godine.
Ali Medak i dalje tvrdi da nije kriv. Kaže da je u presudi u sporu s HŽ-om utvrđeno da je u vrijeme nesreće bio četiri dana na godišnjem odmoru, te da nadzor nije bio u njegovu opisu posla. Kaže i da je županijsko odvjetništvo odbacilo prijavu protiv njega da je pogodovao pri kupnji retardanta i promijenio karakteristike traženog sredstva.
Također kaže i da je postojala jasna zapovijed da se retardant ne šprica prije prolaska vlaka, nego tek nakon, ali to nije ispoštovano i ipak su oni koji su ga direktno nanijeli oslobođeni krivnje. Medak se poziva i na vještačenje slovenskih stručnjaka koji su reli da retardant ne može biti uzrok. Žalit će se Ustavnom sudu, ali svjestan je da će morati iza rešetaka.
- To je moj križ koji moram nositi i shvatiti ću ga kao dar od Boga i nosit ću ga pošteno, dostojanstveno i časno - zaključuje Medak.
No, sud je odbacio tu njegovu obranu, a to je sad i pravomoćno, nakon 5 i pol godina potvrdio i Vrhovni sud.
Medak je široj javnosti postao poznat i prije nesreće zbog pisma koje je pisao bivšem predsjedniku Sabora Luki Bebiću iz HDZ-a. Pismo koje je počelo "Dragi barba Luka" i u kojem piše Bebiću kako ga još nisu imenovali za člana uprave jedne tvrtke kćeri HŽ-a, postalo je sinonim za dobivanje posla preko veze. Na kraju posao koji je želio od Bebića, nije nikada dobio, nego je ostao na mjestu šefa ekologije HŽ infrastrukture do kobne nesreće, a zatim su mu dali otkaz.