Trenutno nema mjesta u gradskim vrtićima za djecu mlađu od tri godine, u privatnim i vjerskim je svega pet slobodnih mjesta. Uskoro će novi natječaj, a kapaciteti u vrtićima još uvijek nisu povećani
GODINE NEMARA
Zagrebački vrtići su prepuni: Jaslice su najtraženije, prošle godine je 'izvisilo' 1000 djece
Svibanj je mjesec kad svi relativno novi roditelji u Zagrebu nervozno iščekuju natječaj za upis djeteta u vrtić. Kako i ne bi kad je gradskih vrtića 60, područnih objekata 171, privatnih i vjerskih vrtića 64, a obrta dadilja 22.
U gradskim vrtićima je oko 30.000 djece, a prošle godine je od 8.600 prijavljene, primljeno njih 6.500 odmah i još oko tisuću tijekom godine.
- Dječji vrtići Grada Zagreba provode upise djece u odgojno-obrazovne programe tijekom cijele pedagoške godine, sukladno raspoloživim kapacitetima i mogućnostima pojedinog dječjeg vrtića. Temeljem navedenog, od prvotno objavljenih rezultata upisa djece u dječje vrtiće do danas je dodatno upisano više od tisuću djece. U dječjim vrtićima Grada Zagreba trenutno je slobodno 250-ak upisnih mjesta, uz još 60-ak slobodnih upisnih mjesta u privatnim i vjerskim dječjim vrtićima. Broj slobodnih upisnih mjesta nešto je smanjen u odnosu na mjesec travanj, i to najvećim dijelom zbog smještaja djece raseljene iz Ukrajine u dječje vrtiće. Ističemo da je do danas u dječje vrtiće u Gradu Zagrebu upisano ukupno 53 djece raseljene iz Ukrajine - kažu iz Grada.
No tih 250 mjesta u gradskim vrtićima se odnosi na djecu stariju od tri godine, kako je vidljivo iz tablice slobodnih mjesta koja je 2. svibnja ažurirana na službenim gradskim stranicama. U privatnim i vjerskim vrtićima za djecu te dobi, slobodno je svega pet mjesta.
- Ni trenutne grupe nisu po Državnom pedagoškom standardu, a u ovim uvjetima ga se nemoguće pridržavati. Mi nemamo fizički mjesta za prihvat djece. Dvadeset godina se nije ulagalo i ovo je rezultat. Mi smo i sad prepunjeni, a vrtići u mjesnim zajednicama, sumnjam da će biti za jaslice jer tu su ipak pravila malo drugačija. Za jaslice je i najveća navala jer se ljudi vraćaju na posao i trebaju djeca krenuti u vrtić. U tim grupama ih treba biti najmanje, od 8 do 10, a upisuje ih se i po 19. Još ne znamo na koju brojku će Grad staviti natječaj ove godine, to još ne znamo. Uopće me ne iznenađuje da nema mjesta, ja ne znam gdje će ti ljudi upisivati djecu. Još nisu rekli ni koje su upisne kvote - govori odgajateljica Nadica Đuretić iz udruge SIDRO.
Bez vrtića, troškovi divljaju
Svi oni koji su prošle godine odbijeni i do sad nisu upisali djecu u vrtić, njih oko tisuću, oslanja se na 'baka i djed servis' ili dadilje. A za dadilju koja bi čuvala dijete osam sati dnevno treba oko 3.000 kuna mjesečno. Vrtić ipak košta manje. Ovisno o subvenciji Grada Zagreba, može koštati od 150 do 600 kuna mjesečno, dok jedan od privatnih vrtića u kojem je slobodno jedno mjesto za jasličare naplaćuje od 1.350 do 1.800 kuna, ovisno o subvenciji Grada Zagreba koja se dobiva na temelju toga koliki je prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva. Kad uzmemo u obzir da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila 7.452 kune, to znači da bi oba roditelja koja imaju prosječnu plaću plaćala najskuplju verziju privatnog vrtića. A raditi moraju, inače nemaju ni za možebitnu ratu stambenog kredita ili stanarinu koja se u Zagrebu kreće od 400 do 600 eura mjesečno za stan od 50 do 70 kvadrata. Kad se sve uzme u obzir, Zagrebu hitno trebaju novi vrtići, a u proračunu je za to izdvojeno 67 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića i 25 milijuna kuna za proširenje postojećih kapaciteta dječjih vrtića, odnosno zakup novih prostora i prenamjenu mjesnih odbora.
Taj iznos ne ovisi o tome hoće li isplaćivati naknadu za roditelje - odgojitelje ili ne.
- Pri analizi i odabiru prostora Grada Zagreba koji se mogu dovesti u namjenu dječjih vrtića vodilo se računa o zadovoljavanju mjerila za prostore propisanih Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Slijedom navedenog, kao potencijalni prostori identificirani su upravo prostori mjesne samouprave, koji zadovoljavaju propisana mjerila za prostore, kako unutarnje, tako i vanjske, a koji se relativno jednostavnim građevinskim zahvatima mogu prenamijeniti u objekte dječjih vrtića. U tijeku su postupci javne nabave za projektiranje prenamjene spomenutih prostora za potrebe dječjih vrtića, čime će se osigurati svi potrebni prostorni, tehnički i materijalni uvjeti za njihov rad. Prenamjenama ovih prostora ciljamo povećati broj mjesta u gradskim vrtićima za oko 450 djece u nadolazećoj pedagoškoj godini, i to na područjima gradskih četvrti Sesvete, Gornja i Donja Dubrava. Ističemo pritom da smo u kontinuiranoj komunikaciji s predsjednicima vijeća gradskih četvrti na područjima kojih se spomenuti prostori nalaze te će se za postojeće aktivnosti i korisnike spomenutih prostora osigurati zamjenski prostori. Navedeno proširenje kapaciteta dječjih vrtića, ističemo, nije upitno niti ovisno o pravorijeku Visokog upravnog suda, a sredstva su, kako je već navedeno, osigurana u proračunu za 2022. Natječaj za zakup novih prostora je raspisan 28. travnja ove godine - kažu iz Grada.
Otpor mjesnih odbora
No na prošloj sjednici Gradske skupštine, HDZ - ov Mario Župan izjavio je da se dosta mjesnih odbora protivi da se njihovi prostori pretvore u vrtiće.
- Ovih dana ste predvidjeli 25 milijuna kuna da se prostori mjesne samouprave prenamijene u područne vrtiće. Ti kapaciteti u trenutnom stanju nisu prihvatljivi nikome. Kako provesti nabavu, kako prenamijeniti te odbore? Vremenski nećete imati vremena da to provedete do rujna. Ono što se događa na nivoima vijeća gradskih četvrti je da većina mahom glasaju protiv toga da se ide u prenamjenu. Mjesni odbori nisu u pravom stanju, nema sanitarnih uvjeta, da ne govorimo o posluživanju hrane. Ništa od toga nije po HASAP-u ni Državnom pedagoškom standardu. Vlada vam je osigurala sredstva, imate gotove projekte da povučete novce. Imate gotov projekt dječjeg vrtića Žitnjak, provedena vam je javna nabava. Vi ste to poništili. Imate Ivanju Reku, Brezovica, Kašina, Sesvetski Kraljevac. Uhvatite se posla. Sredstva su vam osigurana, provedite nabavu i napravite dodatne kapacitete - rekao je.
Manjak na razini države
Uz prostor, tu je problem i kadra.
- Mi smo deficitarno zanimanje. Ljudi nam bježe iz struke jer se ne nudi sigurnost pri sklapanju ugovora, ljudi godinama rade na ugovore na određeno. Tri mjeseca radiš, pa dva ne, pa nekoga mijenjaš pa onda ništa. Samo da ovim ljudima koji sad vise u zraku daju ugovore za stalno, da ih zadržimo, to bi nam već poboljšalo situaciju i da se uvede drugačija politika zapošljavanja i studiranja, da se povećaju upisne kvote. Mi smo sve te zahtjeve iznijeli Ministarstvu, ali je ostalo samo na papiru, nitko nije reagirao - govori Đuretić.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ovom problemu želi doskočiti zapošljavanjem učitelja razredne nastave u vrtićima, no problem je što razvoj djeteta u vrtiću i u prva četiri razreda osnovne škole nije isti i metodologija rada je potpuno drugačija.
- Mi imamo dosta neadekvatnog osoblja, radi dosta ljudi koji nisu pedagoške struke. Neka to budu učitelji i neka rade s predškolskom grupom, tu i mogu doprinijeti. Mi se ne slažemo kao udruga s uvjetima pod kojima bi se ti učitelji zapošljavali, a to je da oni dobiju mogućnost dobiti još jednu diplomu sa godinu dana školovanja, a ta dva smjera, iako su oba na Pedagoškoj akademiji, su jako različita. Metodike su potpuno različite, jako malo se preklapaju. To je brzo rješenje za privući učitelje u vrtiće. Pitanje je tko će od učitelja i htjeti to raditi. Možda u manjim mjestima gdje je taj vrtić bliže njihovoj struci nego konobarenje i u trgovini. To su kruške i jabuke. I jedno i drugo su voće ali to nije ista stvar. Mi smo za to da im se da mogućnost da rade, da dobiju dozvolu za rad, ali ne možeš za tih godinu dana dobiti diplomu za koju se netko školovao pet godina - objašnjava.
Bar neka utjeha roditeljima koji će u svibnju tek predavati zahtjeve za upis djeteta u vrtić u rujnu je ta što trenutne nule u tablici neće tamo i ostati jer će bar dio djece izaći iz jaslica. No ako se trend novorođenčadi u Zagrebu nije promijenio i kreće se oko sedam tisuća kao u 2020. godini, bez ozbiljnog povećanja kapaciteta i novog kadra, u rujnu će opet 'izvisiti' oko tisuću djece.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
