U Rijeci je na listama čekanja 329 djece jasličke dobi, u Zagrebu mjesto čeka još oko 1000 djece. Privatni vrtići nemaju jasličke skupine, a upisuje se i sve više djece s poteškoćama, pa grupe moraju biti manje
Najviše mjesta nedostaje za jasličare, a ravnatelji roditelje šalju udruzi odgojitelja Sidro
"Otac sam dječaka koji je napunio godinu dana. Nije upao u vrtić i pisali smo žalbu. Ravnateljica nas je pozvala na razgovor, objasnila kako mjesta nema, a krivi ste vi u SIDRU" - ovo je samo jedno od iskustava koje u Facebook grupi Udruge odgojitelja u dječjim vrtićima ostavljaju roditelji.
Višegodišnji problem nedostatka mjesta u vrtićima ove je godine dodatno pojačan inzistiranjem Udruge Sidro da se poštuje Državni pedagoški standard u predškolskom odgoju, posebno u dijelu koji propisuje broj djece u odgojnim skupinama. Ove su godine liste neupisane djece dulje i zbog drugih razloga. Prema prvim rezultatima upisa u Zagrebu, kako smo već pisali, od 8700 zahtjeva za upis u gradske vrtiće, 1700 nije udovoljilo uvjetima upisa jer su djeca premala, a odobren je upis za oko 6000 djece. To znači da je na listama čekanja još oko 1000 djece, a iz Gradskog ureda za obrazovanje uvjeravaju kako će do kraja kolovoza taj broj biti značajno manji, jer traju žalbeni postupci, te se radi na organiziranju novih skupina.
Lista čekanja dulja za oko 50 mjesta
U Rijeci, pak, također imaju problema s mjestima u vrtićima, ali prvenstveno za jasličku djecu. Na listama čekanja, izvijestili su nas, nalazi se ukupno 329 djece za jasličke programe i 2 djece za vrtićke programe s prvenstvom upisa (oba roditelja zaposlena i s prebivalištem na području Rijeke). Ukupno je dosad upisano oko 3000 djece, te se očekuje da će ih još primiti do jeseni. Lista čekanja dulja je za nekih 50 mjesta u odnosu na srpanj 2020.
- U ovom trenutku neupisano je ostalo i 122 riječke djece čiji roditelji ne rade ili je zaposlen samo jedan - navode u odgovoru iz Grada Rijeke, ističući i kako su u posebnim programima gradskih vrtića slobodna 63 mjesta, no u te programe se djeca upisuju samo uz odobrenje roditelja.
Radi se o smjenskom jasličkom programu, u koji se upisuju djeca roditelja koji rade u smjenama, programima ranog učenja stranih jezika koji se nadoplaćuju, programu katoličkog vjerskog odgoja, te mjestima za djecu pripadnike talijanske nacionalne manjine vrtićke dobi. Nešto mjesta ima u i u redovnim programima, ali liste su se radile prema tome za koje vrtiće su roditelji tražili upis.
Privatni vrtići nemaju jasličke skupine
- Treba reći i da se je, nažalost, i pri ovogodišnjim upisima pokazalo da je broj djece s teškoćama svake godine sve veći. Budući da djeca s teškoćama ostvaruju prioritet pri upisu, a sukladno odredbama Državnog pedagoškog standarda, nužno je smanjenje broja djece urednog razvoja u skupini u koju se upisuje dijete s teškoćama, te sve ovo dovodi do smanjenja ukupnog broja upisane djece - dodaju, ističući kako se u Rijeci pridržavaju pedagoškog standarda.
A problem s nedostatkom upisnih mjesta za jasličare, pojašnjavaju nam u gradskim upravama je i to što privatni, te vjerski i drugi osnivači vrtića uglavnom nemaju jasličke skupine, ili imaju mali broj tih skupina i ne povećavaju ih. Istovremeno, kažu nam, teško je osigurati ili izgraditi prostore samo za jasličku djecu.
I u Rijeci i u Zagrebu zaključuju kako se svake, pa tako i ove godine intenzivno radi na izgradnji novih, te proširenju gradskih vrtića. U Rijeci će se iduće godine graditi dva nova vrtića, a u Zagrebu se dograđuje ili gradi njih pet. No ni to, očito, nije dovoljno.
Iz Splita i Osijeka nismo dobili odgovor o stanju u vrtićima.
'Potrebno je zaposliti dodatne odgajateljice i odgajatelje'
U Udruzi Sidro, pak, ističu kako se o svemu tome trebalo razmišljati mnogo ranije. Na nedavnom sastanku u zagrebačkom GU za obrazovanje vd pročelnice Tatjana Delić kazala im je kako se radi na osiguravanju mjesta djeci koja za sada nisu dobila mjesto u gradskim vrtićima, i da će do kraja ljeta točnije znati zadnji rezultati, ali da će svakako potruditi pronaći riješenje kako bi se što veći broj djece upisao. Za to je potreban pronaći dodatni prostor i zaposliti dodatan broj odgojitelja, čiji nedostatak se posebno osjeti sad u ljetnim mjesecima, kad se grupe spajaju, a ljudi koriste godišnje odmore.
- Nažalost, razumijemo da je gotovo nemoguće u 2 mjeseca "izgraditi" nove prostorne kapacitete, no postoje opcije i prenamjene drugih gradskih prostora u vrtičke, barem privremeno dok se ne pronađe bolje riješenje, a uz to je svakako potrebno i zaposliti dodatni kadar - kažu nam u Sidru, u kojem djeluje više od 60 volontera koji svakodnevno odgovaraju na upite roditelja, ali i zaposlenih u vrtićima.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja udruga je predala prijedloge izmjena Zakona o predškolskom odgoju i brojnih pravilnika, a koji se tiču raznih tema, od zapošljavanja novih kadrova, do kvalitetnih uvjeta i dovoljno mjesta za svu djecu.
- Važno je reći da smo zasad ugodno iznenađeni činjenicom da su i u MZO i u Gradskom uredu za obrazovanje, kroz našu raniju komunikaciju već predvidjeli izmjene u domeni svoje nadležnosti, upravo one koje smo predlagali. Slažemo se da je suradnja nužna, da je donijela neke dobre ideje, spremni smo uložiti dodatne napore da se te promjene realiziraju - kažu u Sidru.
Pa ipak, sliježu odgojitelji ramenima, moglo bi se dogoditi da se problem ujesen opet riješi "ispod stola" zatrpavanjem skupina.