Istraživanje Instituta “Ivo Pilar” provedeno je na ženama koje koriste javni prijevoz u Zagrebu. Više od tri četvrtine žena barem je jedanput u životu doživjelo uznemiravanje ili nasilje. Grad je najavio veće mjere sigurnosti
Zabrinjavajuća sigurnost žena u ZET-ovom prijevozu: 'Ostali putnici nam nisu htjeli pomoći'
Više od tri četvrtine žena u Zagrebu barem je jedanput u životu doživjelo uznemiravanje ili nasilje u javnom prijevozu, pokazalo je istraživanje koje je za Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba na uzorku od 5671 osobe proveo Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar". U najvećoj mjeri žene su takvo iskustvo prvi put doživjele kao maloljetnice, i navode da pomoći sa strane nije bilo. Uznemiravanje, odnosno nasilje, rijetko se prijavljuje, pa ostane nekažnjeno. Grad Zagreb najavio je mjere veće sigurnosti u javnom prijevozu i na stajalištima.
Istraživanje je provedeno od ožujka do studenog ove godine, u anketi su sudjelovale većinom žene, koje i koriste javni prijevoz više od muškaraca. Uznemiravanje najčešće doživljavaju mlade žene koje putuju same tramvajem u poslijepodnevnim satima radnim danom, a počinitelji su muškarci zrele dobi. Ostali putnici samo promatraju. U polovici slučajeva žene su izjavile kako su ostali putnici primijetili što se događa, ali nisu reagirali.
“Rekla sam: 'Gospodine, ne možete me slikati'. A on: 'Vi žene umišljate sebi. Tko bi tebe slikao?!'. Ljudi su gledali u nas i nitko nije ništa rekao. Istrčala sam van, a on me i dalje pratio...", jedno je od iskustava iz istraživanja.
PRIJAVA POLICIJI
Tek nekolicina anketiranih žena prijavila je događaj službenoj osobi, najčešće policiji.
Prema podacima ZET-a, u posljednjih nekoliko godina primljeno je tek nekoliko prijava, a MUP raspolaže podacima o kaznenim prijavama koje su najčešće kvalificirane kao bludne radnje. Tako manje eksplicitni oblici uznemiravanja uglavnom ostaju neevidentirani.
Kako je pokazalo istraživanje, žene se u javnom prijevozu osjećaju manje sigurnima od muškaraca - promatraju tko ulazi u vozilo, biraju gdje će sjesti ili stajati, premještaju se, izbjegavaju kontakt očima ili neželjenu pažnju, izlaze prije nego što su planirale ili trebale, održavaju kontakt s bliskom osobom tijekom putovanja, izbjegavaju određene rute ili noćna putovanja te koriste taksi kad procijene da se same ne osjećaju dovoljno sigurno.
Dvije petine anketiranih koje su uznemiravanje ili nasilje doživjele u posljednjih godinu dana navode da su počele izbjegavati javni prijevoz, pa koriste automobil ili taksi, a više od trećine anketiranih žena te petina svjedoka navodi i dodatne posljedice, poput osjećaja straha, anksioznosti, nelagode i nesigurnosti.
Rezultati istraživanja bit će podloga za aktivnosti koje će ZET i Grad Zagreb provoditi tijekom 2027. i 2028. godine radi unapređenja sigurnosti putnica - kontinuiranu kampanju za osvještavanje putnika, koja će naglasak staviti i na važnost reakcije svjedoka uznemiravanja. Planirana je uspostava sustava za prijavljivanje takvih slučajeva te edukacija vozača i vozačica ZET-a kako bi mogli pravodobno i primjereno reagirati. Istodobno će se sustavnije pratiti podaci o uznemiravanju i surađivati s policijom. Mjere obuhvaćaju i poboljšanje videonadzora u vozilima, na okretištima i postajama, uz jasno označavanje prostora pod nadzorom. ZET će dodatno raditi na osvijetljenosti i preglednosti vozila, stajališta i okretišta te sigurnosti kasnih i noćnih putovanja.
- Rezultati su slični rezultatima u drugim europskim gradovima, a pokazuju da su uznemiravanju i nasilju u javnom prijevozu izložene mahom mlađe žene te da takvo iskustvo može biti traumatično - kaže za 24sata Marina Ivandić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.
VAŽNA EDUKACIJA
Na pitanje kome se žene nakon takvog iskustva mogu obratiti napominje da je adresa za to policija, no postoji velika razlika između broja prijava i iskustava.
- Istraživanje pokazuje i to da promatrači ostaju po strani, ništa ne poduzimaju ili zbog straha od počinitelja ili zato što ne znaju kako se postaviti. Potrebna nam je zato opsežna edukacija, kojom će i promatrači biti osnaženi za adekvatnu reakciju koja nikog neće ugroziti, ni njih ni žrtvu - kaže Ivandić.
Dodatno će, najavljuje, biti osvijetljena stajališta javnog prijevoza, a videonadzorom će obuhvatiti što više vozila i postaja.
- Kampanjom želimo osnažiti svakako i djevojke. Neka ponašanja napadača, mahom muškaraca zrele dobi, spadaju u kaznenu sferu, o čemu građane također trebamo educirati - kaže Ivandić.
Dunja Bonacci Skenderović, predsjednica nevladine organizacije Sigurna mjesta, napominje kako je seksualno uznemiravanje itekako prisutno u Hrvatskoj, ali broj prijavljenih slučajeva vrlo je nizak, a osuda minimalna. U Hrvatskoj je od 2022. dostupna aplikacija Safecity, koja omogućuje prijavu raznih tipova uličnog uznemiravanja i nasilja - od buljenja i zviždanja, preko uhođenja i dodirivanja, do silovanja i trgovine ljudima.
- Dosad imamo stotinjak prijavljenih slučajeva preko aplikacije, i u najvećem broju riječ je upravo o uznemiravanju na ulici, i u javnom prijevozu - kaže Bonacci Skenderović.
POČINITELJI NEPOZNATI
- Imali smo, primjerice, prijavu u kojoj je djevojka navela kako joj je počinitelj u javnom prijevozu pokazivao slike svog spolovila, ili prijavu djevojke koja je autobusom putovala između dva grada te doživjela da je počinitelj dodiruje po intimnim dijelovima tijela. Žene ne znaju kako to prijaviti, kome prijaviti, pri čemu su i počinitelji nepoznati. Najčešće su to sredovječni muškarci - kaže Bonacci Skenderović.
Najviše uznemiravanja u javnom prijevozu događa se, napominje, petkom od 16 do 18 sati.
- Dakle, ne vikendom noću nego poslijepodne na radni dan, ili pak ujutro, kad se ide na posao, u školu, na fakultet... Čak i samo zurenje u ženu njoj može biti izrazito nelagodno i traumatično, govori predsjednica Sigurnih mjesta.
- Rješenje nije samo promjena, dopuna zakona nego prvenstveno edukacija, osvješćivanje. I za femicid imamo zakon, a broj femicida otad se povećao. To ne znači da je regulativa nepotrebna nego da je važno nasilje osvijestiti, educirati građane o čemu se radi, poručiti da čak ni zurenje nije prihvatljivo ponašanje, kaže aktivistkinja. Žene radi neugodnih iskustava u javnom prijevozu, navodi, moraju mijenjati svoj život - biraju drugu rutu kretanja, umjesto javnim prijevozom putuju taksijem ili automobilom, što je i mnogo skuplje, a neke su zbog traumatičnih iskustava morale i na psihoterapiju.
- Važno je zato razgovarati o tome, o posljedicama, o činjenici da se žene u javnom prijevozu općenito osjećaju manje sigurno od muškaraca - zaključuje naša sugovornica.
Pritom, žene gradski prijevoz koriste češće od muškaraca. Kao lokacije na kojima najčešće doživljavaju uznemiravanje navode Trg bana Jelačića, “Tomislavac” i Glavni kolodvor.