Vlada je u set poreznih mjera uvela rasterećenja plaća mladih, manje će oporezovati plaće i hranu u restoranima, te dobit tvrtki. Ali očito su popustili i pod zahtjevima ministra zdravstva za oporezivanje poroka
Uz gazirane sokove i duhan, poskupjet će i alkoholna pića
Vlada je novim paketom poreznih zakona išla po principu mrkve i batine, pa dok je s jedne strane rasterećivala poreza, na drugoj strani planira više uzeti.
Pogledajte video
Pokretanje videa...
Novost nakon prezentacije paketa poreznih mjera na sjednici Vlade u četvrtak je da su se izgleda ipak odlučili i na dodatno oporezivanje alkoholnih pića, a sasvim sigurno nas čeka novo poskupljenje cigareta i zaslađenih sokova. Dok je veoma detaljno obrazlagao neke od "pozitivnih promjena", oko ovih je ministar financija Zdravko Marić ostao dosta tajnovit.
- Oko oporezivanja duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića i bezalkoholnih pića nemamo još konkretnih brojki. Regulirat ćemo to uredbama nakon što zakon stupi na snagu. Sigurno nećemo narušiti tržišne osnove, moramo voditi računa da imamo najdužu kopnenu granicu.Pitamo se i što će to značiti u slučaju alkoholnih, bezalkoholnih pića i duhanskih proizvoda, ali moramo u obzir uzeti i širi zdravstveni i društveni koncept – poručio je Marić.
Ranije na Vladi je rekao i da će dalje "usklađivati" trošarine na duhanske proizvode i alkoholna pića. Sokovi koji imaju viši udio šećera će biti jače oporezovani, odnosno skuplji. Koliko, ministar nije otkrio. Dodatno oporezivanje alkohola, duhana i slatkoga traži već godinama ministar zdravstva Milan Kujundžić, ali je dosad Vlada to odbijala. Sada su izgleda popustili.
Vlada je odustala i od spuštanja PDV-a na 24 posto s postojećih 25 posto kako bi kompenzirala povećanje plaća zaposlenih u javnoj i državnoj službi za 1,7 milijardi kuna. Procijenili su da to ionako ne bi donijelo niže cijene građanima.
Od ostalih najavljenih izmjena, važno je da od Nove godine, poslodavci za mlade do 25 godina uopće neće plaćati porez, a samim tim i prirez, dok će za radnike stare između 25 i 30 godina plaćati pola propisanog poreza. Time se omogućava da mladi dobiju više plaće, jer za isti trošak poslodavca, više može ostati radniku.
Ukupno se time država odriče 700 milijuna kuna, odnosno toliko će izbiti gradovima, županijama i općinama u čije proračune se slijeva novac od poreza i prireza na dohodak. Taj dio im Vlada neće kompenzirati.
Od 1. siječnja, svi radnici koji zarađuju iznad 4000 kuna neto bi trebali dobiti i barem 50 kuna višu plaću. Neoporezivi dio plaće se diže s 3800 na 4000 kuna. Oni koji imaju djecu, plaća dodatno raste jer neoporeziv 4000 kuna se dalje množi s olakšicama za uzdržavanu djecu. Primjerice, netko s dvoje djece neće plaćati ni kune poreza i prireza do iznosa 8500 kuna plaće. Gradovi, županije i općine bi zato trebali izgubiti 500 milijuna kuna, ali to će im država vratiti iz proračuna. Odnosno od građana koji plaćaju druge poreze, poput PDV-a.
Vlada je inače od uvela neoporezive nagrade do pet tisuća kuna godišnje za radnike, plaćanje prehrane ili smještaja za radnika, te neoporezivanje ukoliko poslodavac radniku plaća smještaj u vrtiće. Samo ove godine, do konca listopada, više od 46.000 tvrtki je isplatilo za 681.810 radnika čak 1,4 milijarde kuna na koje država nije uzela ni kune poreza. Od Nove godine neoporezivo će biti i plaćanje dopunskog osiguranja.
Od Nove godine pada i PDV na prehranu u ugostiteljskim objektima na 13 posto. I da bi PDV bio niži, ne morate jesti u restoranu, nego to vrijedi i za dostavu. Iako bi padom PDV-a na 13 posto, jela trebala pojeftiniti 10 posto, ugostitelji su već najavili da to neće pretočiti u niže cijene nego obećavaju povećanje plaća radnika i ulaganja.
Velika novost stiže i za tvrtke. Sve one koje ostvaruju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, neće više morati plaćati dobit po stopi od 18 posto, nego ulaze u nižu stopu od 12 posto. Marić je rekao da će u konačnici 93 posto tvrtki plaćati niži porez.
Ministar financija Zdravko Marić i premijer Plenković su se pohvalili da će ovim krugom porezne reforme rasteretiti građane i tvrtke za 2,4 milijarde kuna godišnje.
- A u našem mandatu, s ranijim poreznim rasterećenjem, ukupni iznos se penje na devet milijardi kuna – rekao je Plenković