Minimalac raste za 250 kuna, opća stopa PDV-a ostaje 25%

Svi ministri na Vladi, to je dobro, to je neobično, čestitam rekao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade na kojoj će biti predstavljen proračun za iduću godinu, a nakon što je riješena kriza među partnerima HDZ i HNS.

Premijer se kratko osvrnuo na aktualna zbivanja proteklog tjedna među kojima je i konferencija na kojoj su jučer predstavljeni prioriteti za predsjedanje EU. 

MINISTAR ALADROVIĆ: 'Razmišljamo da prosvjetarima platimo dane koje su štrajkali'

Premijer je najavio da će od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća iznositi 3250 kuna neto odnosno 4062 kune bruto. Napomenuo je da je na početku mandata njegove Vlade minimalna plaća iznosila neto 2496 kuna, danas je 3000 kuna.

- To je povećanje od sto eura u našem mandatu - kazao je Plenković. 

Za poslodavce će biti predstavljene kompenzacijske mjere. 

HNS PRIHVATIO PRIJEDLOG Vrdoljak: Ministri će sutra biti na Vladi, a zastupnici u Saboru

Kada je riječ o rebalansu naveo je da je on usklađen s realnim potrebama resora, a posebno je važno kaže da je rashodna stavka na nuli.

- To je poruka pouzdanosti, predvidljivosti i ozbiljnosti rada ove Vlade - kazao je. 

U proračunu za iduću godinu, kaže, predviđen je realan rast BDP-a od 2,8 posto za ovu godinu, a za iduću rast od 2,5 posto. Činjenica da se smanjuje kontinuirani nezaposlenost, a nastavlja se ubrzano smanjenje javnog duga. 

Ništa od smanjenja opće stope PDV-a 

Podsjetio je da se neće ići u smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, čime se poveća fiskalni kapacitet za milijardu i 800 milijuna kuna.

- Time izlazimo u susret rashodnoj strani koja se prije svega odnosi na povećanje mirovina i povećanje plaća - poručio je premijer. 

Ukupni prihodi državnog proračuna su 145 milijardi kuna, a rashodi su 147,3 milijarde, što znači da planirani manjak na razini državnog proračuna iznosi 2,152 milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.

- Konsolidirano i prilagođeno, prema zahtjevima Eurostata, u 2020. se planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a tj. 627 milijuna kuna - rekao je ministar financija Zdravko Marić. 

Napomenuo je da putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u četiri puta brža od očekivane. Marić je izvijestio i da je plan Vlade da javni dug padne na 68 posto BDP-a na kraju 2020. godine. 

Ministar financija smatra kako su su ovom proračunu svi dobitnici. Napominje da su jedino stvarno povećane stavke vezane za mirovine i plaće, a na svim ostalima se, kaže, odgovorno odnose prema proračunskom novcu.

- Što veće što manje uštede bilježimo kako bi se uklopili u ukupne limite, koje si zadamo - rekao je.

U rashodima za zaposlene ključan je najavljeni rast osnovice plaća za 6 posto.

- U idućih nekoliko tjedana siguran sam da ćemo uspjeti dogovoriti u okviru pregovaračkih odbora s predstavnicima državnih i javnih službi. Naš je prijedlog da prvo povećanje ide u siječnju iduće godine i bit će vidljivo na plaći u veljači, drugo negdje tijekom prve polovice godine i u drugoj polovici godine odnosno prema kraju treće povećanje. Tu dinamiku ćemo još razraditi, ali govorimo o iznosu od milijardu i 200 milijuna više - kazao je.

Naveo je da se mora ukalkulirati da postojeće povećanje plaća i da govorimo o ukupnom povećanju mase plaća od milijardu i 700 milijuna kuna.

- Ovim predloženom povećanjem osnovice ona će krajem iduće godine biti povećana za 18,3 posto i tu ne računam porezne izmjene. Govorim o povećanju bruto plaća svih državnih i javnih službenika u mandatu - rekao je.  

Vlada je u saborsku proceduru poslala i paket izmjena devet zakona, kojim se ide se u četvrti krug porezne reforme. Uz to što se zadržava opća stopa PDV-a kako bi se mogle povećati plaće u državnom i javnom sektoru, reformom se proširuje obuhvat primjene stope od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. 

- U prijevodu, ako ćemo raditi komparaciju s nekim prijašnjim vremenima kada je slična odredba postojala ovdje više nema razlike između toga da li vi u ugostiteljskom objektu konzumirate ili uzimate hranu - kazao je Marić. 
Izmjenama poreza na dobit uvodi se novi prag odnosno on se povećava s 3 na 7,5 milijuna kuna. 

- Tom mjerom s postojećih 85 posto poduzetnika dižemo na 93 posto poduzetnika od ukupnog broja koji će plaćati porez na dobit od 12 posto - kazao je Marić. 

Mjere za mlade

Izmjenama poreza na dohodak predloženo je da za mlade do 25 godina se potpuno oslobode poreza na dohodak, dok će mladi od 26 do 30 godina smanjiti porezna obveza za 50 posto. Marić kaže kako je Vlada svjesna da ovo nije savršena mjera, ali je demografska. Ova mjera iako predstavlja gubitak za proračun od oko 700 milijuna kuna, a njome će biti obuhvaćeno oko 250.000 mladih. 

- Da ne bi bilo zabune ne gleda se datum rođenja nego godišta - rekao je Marić. 

Povećava se i osobni odbitak. On će tako s 3800 kuna narasti na 4000 kuna. Izmjenama je predviđeno i proširenje primitaka na koji se ne plaća porez na dohodak za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. 

- Ovdje je i dodatna izmjena vezana za nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te dualnog obrazovanja. Nagrade neće podlijegati oporezivanju i neće ulaziti u cenzus za uzdržavane članove. To je dobra stvar za učenike, ali i njihove roditelje - napomenuo je Marić. 

Porez na pića - po udjelu šećera 

Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka. Kada je riječ o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Uvodi se i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika. 

Novi blagdani i spomendani

Vlada je kako je najavljeno izmijenila državne praznike i blagdane, koji će vrijediti od prvog dana 2020. godine. Zakon ide u hitnu proceduru. Ne povećava se broj neradnih dana, odnosno i dalje će ih biti 13 kao do sad. Prema prijedlogu Vlade, Dan državnosti ubuduće ćemo slaviti 30. svibnja, a ne više 25. lipnja, kao što je to bila praksa od 2001. Uvodi se novi blagdan, 18. studenoga. To će biti Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na Dan žrtve Vukovara i Škabrnje. Modificiraju se i uvode novi spomendani, koji su za razliku od blagdana, radni dani. Spomenuti 25. lipnja više neće biti praznik nego postaje spomendan i ubuduće ćemo ga obilježavati kao Dan neovisnosti. Ove godine posljednji puta smo neradno proslavili neovisnost, a 8. listopada ubuduće postaje Dan Hrvatskog sabora. Danu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja dodaje se i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Novi spomendan bit će 9. svibnja i tada ćemo obilježavati Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, dok će 23. kolovoza biti Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. 

U Sabor poslan i Zakon o pomilovanju

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o pomilovanju, a riječ je o aktu predsjednice države kojim ona nekog oslobađa izvršenja kazne bilo u cijelosti ili djelomično ili pad da se teža zamjenjuje lakšom kaznom. Novim zakonom u cijelu proceduru uvodi se odnosno osniva se Povjerenstvo za pomilovanje. U njemu će sjediti stručnjaci iz područja prava, psihologije, sociologije, medicine, defektologije. 

- Oni bi trebali obraditi molbu za pomilovanje i na kraju procedure dati jedno stručno i obrazloženo mišljenje koje će predsjednici pomoći u odluci da li nekoga pomilovati ili ne - rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Za razliku od prvog čitanja novost je da će se stručnjaci u povjerenstvo bi se imenovali nakon javnog poziva, a  određuje se i rok u kojem oni moraju izraditi svoje mišljenje.

'Pozivam sindikate da prepoznaju razumnu ponudu Vlade'

Na kraju sjednice Vlade premijer Plenković osvrnuo se na štrajk prosvjetara. Pozvao je predstavnike sindikata te učitelje i nastavnike da razumno prepoznaju ponudu, koju je Vlada stavila na stol. 

- Tom ponudom će doći do povećanja od 6 posto u idućoj godini. Spremni smo intenzivno raditi na reviziji i kvalitetnijem pravednijem i pravičnijem definiranju koeficijenata složenosti poslova, uredbom koja postoji. S obzirom na to da je to izrazito kompleksno, teško i zahtjevno područje na kojem postoje broji otpori, mi smo odlučili napraviti dodatni veliki napor da se taj problem riješi. Ako se taj problem ne riješi do 30. lipnja 2020. mi ćemo pronaći sredstava u proračunu da se zaposlenima u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju podigne plaća za dodatnih dva posto - kazao je.

Plenković je ponovno pozvao sindikate na dijalog i da se djeci omogući ono što je najvažnije, a to je obrazovanje. 

- Mislim da možemo pronaći rješenja koja su bolja nego što je situacija sada, ali mi i oni moramo sagledati cijelu sliku. Vlada vodi računa cjelina funkcioniranja države i naše odgovornosti kako unaprijediti standard i kvalitetu života zaposlenika u privatnom , ali i državnom i javnom sektoru - poručio je Plenković.