Aljoša Vujasinović iz Splita sa suprugom i dvoje djece u Danskoj živi od 2004. godine. Razgovarali smo o razlikama u obrazovnom sustavu te nam je opisao kako izgleda školovanje
SPLIĆANIN U DANSKOJ
'Djeca ovdje nemaju ocjene do osmog razreda, a dobiju i iPad'
Mathea Lara (12) i Noah (8) rođeni su u Danskoj i ondje su započeli svoje obrazovanje u Kopenhagenu u kojem žive.
- Djeca u školu kreću sa šest godina u predškolski ili tzv. 0. razred koji je obavezan. Nakon 0. razreda kreće se u 1. razred. Nakon nultog, još je devet razreda osnovne škole. Neke škole nude i 10. razred ali to je samo kao izborni i često neki učenici izaberu 10. razred ako žele bolje savladati gradivo za neku sljedeću fazu obrazovanja. Nakon devetog razreda može se upisati u gimnaziju koja traje tri godine. Gimnazije imaju različite linije koje se izaberu i prate tijekom te tri godine, pa tako postoje jezična, matematička, društvena, internacionalna linija te linija za medije. Fakulteti su koncipirani tako da traju pet godina. Na bachelor nivou se studira tri godine, a zadnje dvije je nadogradnja ili master. Nakon osnovne škole nudi se i upis u trgovačku gimnaziju koja traje dvije godine. Po završetku osnovne škole tj. devetog razreda postoji mogućnost upisa u tzv. Školu nakon škole (Efterskole). Traje najviše godinu dana, a koncipirana je kao internat gdje se živi godinu dana i pohađa nastava ovisno o profilu škole. Profili su sportski, dramski ili muzički, nabraja Aljoša Vujasinović (48) pojašnjavajući kako mnoga djeca biraju tu mogućnost kako bi se odvojili od roditelja i stekli samostalnost.
Predmete mogu sami birati te se pripremaju za upis u gimnaziju. Takav tip škole roditelji plaćaju, a popularna je među djecom uzrasta od 14 do 16 godina. U osnovnoj školi sva djeca nastavu pohađaju u jednoj smjeni. Dan započinje između 8 i 8:15, a početak nastave ovisi od škole do škole. U 0.razredu djeca imaju u prosjeku pet sati na dan, u drugom razredu šest do sedam sati.
- Tipični školski dan u 6. razredu traje od 8.10 do 14.45. U Danskoj je razvijena kultura produženog boravka gdje djeca prelaze nakon završene nastave i mogu ondje biti do 17.00 sati. U većini obitelji rade oba roditelja, pa je mnogo djece u boravku. Plaća se mjesečno. Ondje ih dočeka pedagoško osoblje, pripreme im užinu i djeci su na raspolaganju slobodne aktivnosti, igra, kreativne radionice, dvorište gdje se mogu igrati loptom. Sistem produženog boravka traje od 0. razreda zaključno sa 3. razredom. Nakon 3. razreda postoji klub kojeg koriste djeca u višim razredima, nastavio je Vujasinović.
Sve knjige, bilježnice i nastavna pomagala nabavlja škola te su roditelji oslobođeni svih dodatnih davanja. Obroke djeca uglavnom nose od kuće, iako postoji mogućnost korištenja školske kuhinje koja nudi raznovrsnu i ekološku prehranu po cijenama od 25 do 30 kuna po objedu.
- Škole također djeci daju na korištenje iPad i laptop. Svako dijete dobije svoj iPad i koristi ga za savladavanje gradiva tijekom godine. Na kraju školske godine ga vrati, nastavio je Aljoša, inače magistar specijalne edukacije, psihomotorne reedukacije logopedije sa specijalizacijom za povrede glave.
Supruga Violeta (40) je pedagoginja podrijetlom iz Sarajeva, no u Danskoj živi od djetinjstva. U danskom sustavu obrazovanja ocjene nisu prioritet i do osmog razreda nastavnici ne ocjenjuju.
- Uopće ne postoji pojam ocjene do osmog razreda. Učitelji tijekom osnovne škole uglavnom opisno za svakog učenika napišu mišljenje poput: Savladao je, na putu je da savlada ili mora vježbati. To je sve što djecu prati do 8. ili 9. razreda kad se polako počinje sa ocjenjivanjem. Osnovna škola završava malom maturom. Djeca polažu ispite za ocjenu. U gimnaziji postoje ocjene i skala je drugačija nego u Hrvatskoj. Sastoji se od najmanje koja je 0,2 i prolazna je na mala vrata zatim 4, 7, 10 i 12 koja je iznimno dobra ocjena, pojasnio je on.
Navodi kako je i velika razlika u koncipiranju nastave, pa tako učitelji imaju više slobode u procjenjivanju dječje pažnje i prilagođavanju sata. Ponekad drže predavanja ex cathedra, no primjenjuju i druge oblike nastave.
- Prosječan sat je vrlo raznovrstan i različito je od dana do dana. Kako učitelj procjeni i organizira. Na nekim satovima učitelji stoje ispred smart board-a (pametne table) i objašnjavaju djeci. U većini slučajeva to je razgovor sa djecom. Dosta se radi u grupama na satovima tako da je dosta opuštena atmosfera i djeca se mogu slobodno kretati od klupe do klupe dok zajednički rješavaju zadane zadatke. Učitelj ili učiteljica idu od grupe do grupe i zajednički sa djecom rade i vježbaju. Ako učitelj procijeni da su djeca dekoncentrirana onda se cijeli razred prebaci van ispred škole, gdje nastave sa satom. Uglavnom veliki dio satova je dijalog i razgovor, kazao je Aljoša. Odmori su raspoređeni kroz dan ovisno o koncentraciji učenika, pa u prosjeku oko 9.45 imaju odmor u trajanju 15 minuta, a zatim od 11.30 do 12.15 slijedi veliki odmor. Kasnije tijekom dana imaju još jedan manji odmor u trajanju do 10 minuta, no sve ovisi o procjeni učitelja jesu li djeca u mogućnosti pratiti nastavu.
- U osnovnim školama primarni fokus je na razvijanju socijalnih vještina i izgradnji karaktera. U nižim razredima fokus je na učenje kroz igru i kreativnost. Nastava je skrojena tako da se radi grupno, djeca rade često na kreativnim projektima, usredotočeni su na umjetnost, dizajn, inovativnost. Nemaju puno predmeta. Naša kći u šestom razredu ima svega 7 predmeta. Također je fokus i na matematiku, ali na kreativan način. Djeca se ne opterećuju, nema pogrešnog odgovora i učitelji imaju veliko razumijevanje da ne mogu sva djeca na isti način savladati matematiku. Zato često podijele razred u grupe u matematici gdje svaka grupa radi sa zadacima koje mogu savladati i dobiti osjećaj uspjeha. Činjenica da nema ocjena i da djeca nisu opterećena dodatno pomaže u svladavanju gradiva. U danskom obrazovnom sustavu je primarni fokus inkluzija, nitko se ne smije osjetiti izostavljenim, zatim pristup djeci na tzv. Appreciative inquiry način tj. kroz afirmativno propitivanje. Veliki je fokus na igru, inovaciju, razvijanje emocionalne inteligencije, zajedništva i poštovanja prema drugim ljudima i prirodi, ističe Vujasinović.
Zadaće se rade u školi kako bi se djeca u slobodno vrijeme mogla baviti slobodnim aktivnostima. Forsira se učenje stranih jezika, pa većina Danaca odlično barata engleskim jezikom.
- Sva djeca počinju učiti engleski jezik u prvom razredu i nastava je kreativna kroz video prezentacije, učenje pjesmica i projekte. U petom razredu mogu birati između francuskog i njemačkog jezika. Naša kći je odabrala francuski jezik. U gimnaziji je izbor daleko veći pa se može učiti sve od španjolskog do kineskog ili japanskog jezika, kazao je on.
Očekivanja nastavnika nisu vezana uz gradivo, nego uz razvijanje kreativnog i logičkog razmišljanja te njegovanje dobrih odnosa prema drugima. Djecu uče kako raditi u timu, a kako biti samostalan.
- Važno im je razvijanje multikulturalnosti jer u Danskoj živi mnogo ljudi s različitim etničkim pozadinama, pa u nižim razredima često imaju izvješene zastavice zemalja iz kojih dolaze roditelji. Škole puno ulažu u antimobbing ozračje i imaju nultu stopu tolerancije na nasilje, opisuje Aljoša ističući kako im je svima važna i digitalna pismenost djece. Roditelji uglavnom očekuju da djeca sve školske zadatke dovrše u školi jer se u poslijepodnevnim satima opuštaju, zajednički provode vrijeme i posvećeni su obiteljskim obvezama. Nakon mature u osnovnoj školi, mali Danci polažu maturu i na kraju gimnazije u trećem razredu.
- Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Polažu predmete koje su učenici pratili tijekom gimnazije. Na pisanim ispitima iz mature dozvoljeno je koristiti većinu pomagala kao PC, rječnike i kalkulatore. Ne polažu se baš svi predmeti jer se neki zaključuju ocjenom prije ispita. Dio se usmeno polaže u trajanju od 15 minuta gdje učenik izvuče pitanje. Na ispitu je prisutan profesor iz predmeta i cenzor, eksterni profesor iz druge škole koji ne poznaje učenika i tu je da sve prođe korektno. Kada se izvuče pitanje za ispit učenik ima dodatnih 15 minuta da se pripremi i koristi pomagala, kao i da uđe na ispit sa zabilješkama, kazao je Vujasinović.
Koliko su djeca opterećena obrazovanjem i ocjenama unazad nekoliko godina raspravlja se i u danskim medijima, kaže naš sugovornik, te se bave pitanjem imaju li djeca previše aktivnosti.
- Pitaju se opterećuju li djecu socijalni mediji i iščekivanja koje im nameće moderno društvo. Najveći stres djeci je postići bodove za gimnaziju, zatim povremeni nacionalni testovi koji su predmet brige kao i društvena atmosfera gdje su očekivanja za uspjeh velika. Ne samo što se tiče stručnog znanja već i socijalnih kompetencija, kazao je on. Ipak, u toj je kulturi nezamislivo da učitelji imaju kupljene diplome ili da roditelji djeci kupuju ocjene. Aljoša kaže kako nikad nije čuo za takav problem u Danskoj. U školi se ne razlikuju djeca imućnijih i manje imućnih roditelja, iako nemaju obvezu nošenja kute. Svi se trude biti na istoj razini i prema svima se jednako odnose.
- Čak se smatra nekulturnim i bezobraznim pokazivati svoj financijski status ili poziciju u društvu. Roditelji se trude biti jednostavni i sudjelovati u svim aktivnostima koje škole organiziraju, zaključio je za kraj.
Pokretanje videa...
00:28
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
