Nacistički vođa zdravlja Leonardo Conti objesio se na današnji dan u zatvoru u Nürnbergu. On je provodio zloglasni program T4 kojim su se ubijali ljudi s neizlječivim bolestima ili fizičkim i mentalnim nedostacima.
NACISTIČKO SISTEMATSKO UBIJANJE
'Treba eliminirat te 'beskorisne izjelice', za državu su trošak...'
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, na optuženičkoj klupi u Nurbergu sjedio je i Leonardo Conti, državni zdravstveni vođa u Trećem Reichu. Njemu je suđeno u sklopu tzv. Liječničkog procesa, koji se odvijao nakon mnogo poznatijeg Nürnberškog procesa. Suđeno mu je ponajviše zbog zloglasnog projekta eutanazije tzv. Aktion T4.
Radilo se, naime, o eutanaziranju neizlječivih bolesnika i osoba s mentalnim poteškoćama. Nacisti su smatrali da su takvi ljudi nepotreban trošak za državu. Conti je suodgovoran i za program prisilne sterilizacije i rasno motivirane prisilne prekide trudnoće.
Leonardo Conti je bio talijansko-njemačkog podrijetla. Otac mu je bio Talijan iz Švicarske, Rođen je 1900. u Luganu, švicarskom gradu koji se nalazi u blizini talijanske granice.
Contijeva majka bila je Njemica, a po funkciji je za vrijeme nacizma bila čak i glavna primalja njemačkog Reicha. Leonardo je nakon što je završio medicinu jedno vrijeme, između ostaloga, bavio i plastičnom kirurgijom. Rano se priključio nacistima, a postao je i član SS-a gdje je nakon nekog vremena dobio visok čin SS-Obergruppenführera, što odgovara činu punog generala u Wehrmachtu.
Ukloniti "slabe" elemente za poboljšanje njemačke rase
Nakon što su nacisti osvojili vlast u Njemačkoj, Conti je došao je na čelo Liječničke komore Reicha, a 1939. dobio je i titulu „vođe zdravlja Reicha“
Pod njegovim vodstvom, lokalni zdravstveni uredi dodatno su prošireni kako bi se omogućila genetska kontrola i selekcija stanovništva odnosno kako bi se uklonili "slabi" elementi za poboljšanje njemačke rase, doktrine poznate kao eugenika.
- Hitler je svoje stavove o eugenici prvi put nagovijestio u govoru održanom na stranačkom kongresu u Nurnbergu 1929. godine
- Zbog suvremene sentimentalne humanosti, nastojimo održavati slabe na račun zdravih - kazao je. Njegova je argumentacija imala moćen prethodnike. Eugenika nije potekla iz Njemačke, nego se razvila među postdarvinističkim znanstvenicima u Engleskoj Sam izrz skovao je Francis Galton koji je smtarao da će primjena načina eugenike dovesti do dugoročnog poboljšanja ljudskog roda, umnogome onako kako uzgajivači nastoje stvoriti savršene konje za utrke. Te zamisli stekle su silnu popularnost u Europi, a najčvešće su se ukorijenile u Americi - piše Angela Lambert u svojoj knjizi Izgubljeni život Eve Braun.
Zloglasni program Aktion T4 (nazvan po adresi Tiergartenstrasse 4 u Berlinu gdje je bilo sjedište programa) bio je tajni program ubijanja osoba s neizlječivim bolestima ili s fizičkim i mentalnim nedostacima, pod izlikom da njihovo ostavljanje na životu nepotrebno troši državni novac.
Programi eutanazije uključivali su sistematska ubojstva starijih osoba, psihičkih bolesnika, neizlječivo bolesnih pacijenata te deformirane djece. Takve su osobe smatrane "beskorisnim izjelicama" koje su samo na teret njemačkoj vojnoj mašineriji. Ubijali su ih u bolnicama i staračkim domovima plinom ili injekcijom.
Conti doduše nije bio direktno nadležan za provođenje programa, Hitler je to prepustio liječniku Karlu Brandtu kojeg je postavio na šefa cijelog programa Aktion T4.
Radi javnog interesa treba im omogućiti 'milosrdnu smrt'
Nacistička propaganda objavljivala je plakate na kojima su stanovništvo upozoravali da ljudi s nasljednim bolestima koštaju društvo 60.000 maraka tijekom života, te da takve slučajeve treba spriječiti.
Hitler je, poznato je ,bio zaluđen planom čiste rase. Samo do početka rata 1939. sterilizirano je preko 400 tisuća ljudi, a najmanje 70 tisuća je eutanazirano.
Većina njemačkih liječnika u to je vrijeme razmišljala na sličan način. Vjerovalo se da zdravlje društva u cijelini treba imati prednost nad zdravljem pojedinih članova društva. Društvo se promatralo kao organizam koji treba biti izliječen, a najslabiji dijelovi društva - a to su invalidi, psihički bolesni i neizlječivo bolesni - su samo dijelovi koje treba ukloniti da bi cijeli organizam bio zdrav i besprijekorno funkcionirao.
Smatrali se da se radi u interesu javnog zdravlja. A takvim 'bespomoćnim stvorenjima' trebalo bi omogućiti 'milosrdnu smrt'.
U Njemačkoj je, navodi Angela Lambert, je prisilno steriliziranje bez mnogo buke pokrenuto u siječnju 1934. a provedeno je na skupini društvenih izopćenika zahvaćenih bolestima koje su se smatrale nasljednima - 'maloumnost', metalna hendikepiranost ili bolest, shizofrenija, tjelesna deformiranost, epilepsija, sljepoća, gluhoća i teški oblici alkoholizma.
Zadaća liječnika: Popravljati i promicati zdravlje njemačkog naroda
- Tek su rijetki primjetili ili se usprotivili pokretanju etutanazije, osim roditelja ljubljene hedikepirane djece, koji su žestoko prosvjedovali, ali bez učinka. Čim se vlast uvjerila da javnost prešutno pristaje, program je otišao i korak dalje, legalizirajući ubijanje hedikepiranih osoba smještenih u institucije - objašnjava Lambert.
Tvrdilo se, piše Robert Jay Lifton u svojoj knjizi Liječnici nacisti da bi svaki liječnik u Njemačkoj trebao biti ne samo puki skrbnik za bolesne kao do tada i da mora postati 'uzgajatelj gena', 'liječnik Volka' i 'biološki vojnik'.Trebao bi promicati i popravljati zdravlje njemačkog naroda kako bi se osiguralo da narod ostvari pun potencijal svoje rasne i genetske obdarenosti
Hitler je tvrdio:
'Volkisch država mora se pobrinuti da djecu začinju samo zdravi...Tu država mora djelovati kao čuvarica tisućljetne budućnosti..U službu te spoznaje ona mora staviti najsuvremenija medicinska sredstva. Mora proglasiti nepodobnima za razmonožavanje sve one kod kojih je na bilo koji način uočljiva bolest ili one koji su naslijedili bolest i mogu je prenijeti dalje.
- Premda su se neki liječnici odupirali, a nacisti se mnogima nisu sviđali, kao profesija njemački su se liječnici ponudili režimu. To je učinila i većina drugih profesija, ali kod lječnika je taj čin uključivao i korištenje njihovog intelektualnog autoriteta za opravdavanje i provođenje medikalizirnog ubijanja. Liječnici su zastupali shvaćanje da je kolektivna njemačka egzistencija problem medicine, a mnogi su podlegli iskušenju koje je već 1922. artikulirao popularni pisca Ernst Mann. Braneći izravno meicinsko ubijanje, Mann je bolest smatrao 'sramotom s kojom na kraj treba izići zdravstvena kontrola' Njegovo je načelo bilo da se 'bijedu iz svijeta može ukloniti samo bezbolnim istrebljenjem bijednih!'. Štoviše, cijeli taj proces treba preuzeti liječnik - tada 'liječnici mogu biti istinski spasitelji čovječanstva' - piše Lifton u svom djelu.
Tek 1941. program T4 službeno je zaustavljen, najviše zahvaljujući neprekidnim apelima Katoličke crkve. Neslužbeno, nastavljen je sve do raspada nacističkog režima 1945. godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
