Oporba o Zakonu o trgovini

Mene zanima kome Vlada želi omogućiti 16 radnih nedjelja - radnicima ili skladištima, tržnicama, prodajnim objektima? Jer po ovom Zakonu kojeg predlažete, omogućujete neradne nedjelje skladištima, tržnicama, prodajnim objektima, a ne radnicima. U niti jednom zakonu ne stoji da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. Kad je prodajni objekt zatvoren, to ne znači da u istom tom trenutku, i to ne piše nigdje u Zakonu, poslodavac ne može reći svom radniku da dođe i puni police za idući dan, upozorio je šef Mosta Božo Petrov tijekom rasprave o Zakonu o trgovini, koji im je stigao na dnevni red u konačnom obliku. 

'Hvala Vladi što je krenula u ograničenje rada nedjeljom, nama kršćanima je jako bitno da su majke i supruge sa svojom obitelji'

Naglasio je kako je propuštena prilika za pravo definiranje neradne nedjelje.

UPOZORAVAJU NA OTKAZE Ekonomisti zgroženi: 'Zabrana rada nedjeljom je neprihvatljiva i onaj tko želi, mora moći raditi'

Zakon će na snagu stupiti 1. srpnja, a njime Vlada ograničava rad trgovina na samo 16 nedjelja u godini prema izboru trgovca. Novost u odnosu na prvo čitanje je da su se iz izuzetaka onih koji nedjeljom mogu raditi maknute pekarnice. Raditi mogu oni prodajni objekti koji se nalaze unutar željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, brodova, zrakoplova, trajekata, unutar bolnica, hotela, kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina i kampova, parkova prirode, kao i benzinske postaje, OPG-ovi, tržnice. Rad nije zabranjen na daljinu, tj online, a kiosci mogu raditi od 7 do 13 sati.

- Svrha je osigurati balans između privatnog i poslovnog života - kazao je ministar gospodarstva Davor Filipović, a HDZ-ov Ante Deur zahvalio Vladi što je konačno krenula u ograničavanje rada nedjeljom.

- Nama kršćanima je to jako bitno da su majke i supruge sa svojom obitelji - istaknuo je.

Zastupnica Centra Marijana Puljak pita se imaju li kuhari, konobari i ostali svoje obitelji s kojima bi nedjeljom imali pravo biti, kao i trgovci u suvenirnicama unutar vjerskih ustanova. 

- Vidimo da se Crkva nije odrekla svojih prihoda, a možda i te trgovkinje imaju svoju obitelj s kojom bi htjele provesti nedjelju - rekla je, a Filipović poručio kako ne vidi zašto joj smeta da nešto unutar crkve radi nedjeljom.

- Kao što znate, nedjeljom se ide na misu i postoje razna svetišta gdje se ide, prema tome, ne vidim nikakav problem oko toga - odgovorio je ministar.

Filipović: 'Ne vjerujem da će biti otpuštanja'

Na tvrdnje da će zbog ograničavanja rada nedjeljom doći do vala otkaza i pada prihoda, Filipović je naveo praksu u drugim zemljama. 

- Njemačka, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Malta, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Grčka, Island, Mađarska - tamo se ne radi nedjeljom. I tamo se, kao i drugdje, otvaraju trgovački centri, rastu prihodi i broj zaposlenih, prema tome, očekujem da će doći do prebacivanja prihoda s nedjelje na dan ili dva prije ili dan poslije. To je procjena i mene i mojih suradnika. Ima onih koji govore o otpuštanjima, sugerirat ću da su brojni analitičari opće prakse govorili i da će 2022. biti gospodarski slom pa smo imali četvrti najveći rast u EU od 6,3 posto, osigurali sigurnu zimu, priuštive energente... - poručio je dodavši kako radnici u trgovini podržavaju reguliranje rada nedjeljom.

- Kod trgovačkih centara i vlasnika, naravno, imate drugačije poglede. Imate predstavnika hrvatskog lanca, KTC, koji već nekoliko godina ne radi nedjeljom i rastu im prihodi, zadovoljstvo radnika, ljudi provode vrijeme sa svojom obitelji, dok imate one koji gledaju isključivo povećati profit neovisno o tome kako se radnici osjećaju. A ništa im se ovime neće dogoditi, prelit će im se prihod s jednog na druge dane u tjednu - ponovio je naglasivši kako mu je čudno da neki strani trgovački lanac koji ne radi nedjeljom u domicilnoj zemlji, ovdje može imati išta protiv toga.

Istaknuo je kako građani vikende provode u trgovačkim centrima te da misli da bi trebali imati neke druge, bolje sadržaje za provesti vrijeme.

- Naši građani će se prilagoditi i vjerujem da će to vrijeme iskoristiti za obitelj i prijatelje. Ne vjerujem da će biti ikakvog otpuštanja radnika jer svi znaju da nedostaje radne snage, očekujem da će se pojačati kvaliteta rada jer će ljudi biti zadovoljniji. Eto, imamo KTC, nikoga nisu otpustili, štoviše, povećali su broj radnika - kazao je.

Prigovor na izuzeće benzinskih postaja imao je zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar.  

- I za vrijeme lockdowna benzinske postaje postale su vrle kreativne, moglo se na njima kupiti jogurt, mlijeko, da ne govorim o cijeloj širini ponude. Vjerujem da bi se, u slučaju uvođenja dežurstva ili 16 radnih tjedana, građani bez problema organizirali i točili gorivo na dežurnoj postaji - istaknuo je, a Filipović naglasio kako postoje institucije koje će istražiti nepravilnosti, ukoliko se benzinske postaje bude bavile onima što nije njihov temeljeni biznis. 

- Benzinske postaje su ostale "unutra", jedan od razloga je kontinuirana opskrba stanovništva, ali uvijek se može dogoditi da netko zlorabi situaciju - kazao je ministar.

Oporba u suštini podržava neradnu nedjelju, iako su poneki više za to da se radnike adekvatno plati za rad tog dana, no složni su da se ovim Zakonom ne štite radnici.

'Vlada se dodvorava Crkvi. I subota treba biti slobodan dan'

 Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ističe kako se Vlada dodvorava Crkvi pred izbore.

POSLJEDICE ZAKONA Prve reakcije na zabranu rada nedjeljom: 'Otkaz bi zbog toga moglo dobiti do 25 tisuća ljudi'

- Postoji jedan film u kojem majmun digne kamen, vidi zmiju i padne u nesvijest. Kad se probudi, ponovno digne kamen, ponovno vidi zmiju i ponovno padne u nesvijest. Ovo je treći pokušaj zabrane rada nedjeljom, dva puta je Ustavni sud rekao da to nije dobro, ali ova vlada Andreja Plenkovića želi se dodvoriti Crkvi i to prigodno u godini pred izbore. A pri tom su najmanje važni oni koji rade. Umjesto da ostave da poslodavci zajedno sa svojim radnicima riješe to na odgovarajući način i da Zakonom definiramo koja je cijena rada nedjeljom, Vlada je odlučila ići u neradnu nedjelju - istaknula je. 

Klub Centra i GLAS-a, dodala je, neće podržati ovaj Zakon jer smatraju da se nema što država uplitati u dogovor poslodavca i radnika te da bi njena uloga trebala biti u osiguranju adekvatno plaćenog tog rada. 

Ne samo nedjelja, i subota treba biti slobodan dan, poručuje zastupnica Radničke fronte Katarina Peović.

- Ali, na žalost naših radnika, subota nije u Bibliji. Vi čitate Bibliju, ali ne Zakon o radu i zato su naši radnici dobili na poklon nešto malo više slobodnih nedjelja. Ovo nije ukidanje rada nedjeljom, prvi prijedlog je bio 14 radnih pa ste pod utjecajem lobističkih skupina to povećali na 16 - poručila je ministru gospodarstva Davoru Filipoviću podsjetivši na 40.000 digitalnih platformi koje ne misle zaštiti od rada nedjeljom ili većim plaćama. 

- Sad ćete vi prigodno na Dan žena poručiti kako ženama, jer su većinom žene u trgovini, dajete par slobodnih nedjelja i mi ćemo to, naravno, podržati. Stockholmski sindrom, mrvice sa stola HDZ-a, ali treba reći da je cilj ove Vlade učiniti sva radna mjesta prekarnima - kazala je.

Oporba upozorava da bi se moglo dogoditi da trgovine ne rade, ali radnici da

I Katarina Nemet iz Kluba IDS-a se pita što je uopće namjera ovog Zakona.

VIDEO: ZABRANA RADA NEDJELJOM 'Satnica za nedjelju je 50 posto veća, ima nas koji želimo raditi! A vikendom je i najveći promet'

- Ono što je Vlada PR-ovski najavljivala da je namjera zabrane rada nedjeljom svim radnicima u trgovinama omogućiti slobodan dan za provesti ga s obitelji, sigurno nije. Jer je očito kako ovim Zakonom to ponovno neće biti riješeno, tj bit će površno riješeno, i dalje će neki raditi nedjeljom, a neki ne - istaknula je dodavši kako Zakon donosi selektivna ograničenja i parcijalne zabrane jednima te nepravedno povlašten položaj drugima, kao i navodnu brigu o radnicima u nekim djelatnostima, a zanemarivanje u drugim.

- Opet dobivamo loš Zakon, a pitanje je i same ustavnosti - dodala je naglasivši kako se IDS protivi zabrani rada i da traže od Vlade da se aktivnije uključi u zaštitu radnika i poštivanje Zakona o radu.

SDP-ova Sabina Glasovac isto je upozorila da bi se moglo dogoditi da trgovine ne rade, a radnice rade. 

- Mi podržavamo svaki korak naprijed koji doprinosi boljem položaju radnika, a posebno radnica koje u trgovinama čine više od 70 posto zaposlenih u maloprodaji, no tko tim radnicama garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, skladišta, puniti police i slično. To ovim Zakonom nije zabranjeno - naglasila je i podsjetila kako se i 2009. događalo da trgovine nisu radile, a radnice svejedno jesu.

- U Zakonu piše jasno da je online prodaja dozvoljena, što znači da neće te proizvode puniti za kupce mali zeleni ili Marsovci nego radnice - kazala je.

Ministar Filipović je naglasio kako se neće dogoditi na što oporba upozorava te da neće nitko raditi nedjeljom na punjenju polica, prepakiravanju robe, u skladištima. HDZ-ova Nataša Tramišak izrazila je nadu da će se u budućnosti i povećati broj neradnih nedjelja, ali i krenuti u ograničavanje rada i u drugim djelatnostima. Ministar je istaknuo kako će nakon godinu dana napraviti analizu pa vidjeti što se još bolje može učiniti.

Upitan o mogućnosti rada trgovina nedjeljom online i tko će tu robu pakirati za distribuciju kupcima, Filipović je ponovio da neće nitko.

'Ponovno će Zakon pasti na Ustavnom sudu'

Ružica Vukovac iz Kluba za pravednu Hrvatsku smatra da bi bilo kvalitetnije Zakonom o radu ograničiti radni broj nedjelja, tj propisati da radnik ne može raditi više od 16 nedjelja, a njegov rad adekvatno platiti. 

PROŠLA DVA SU PALA Ustavni stručnjaci o zabrani rada nedjeljom: Ovaj put to ne bi trebalo pasti na 'ustavnom'

- Ovako otvaramo mogućnost da ovaj Zakon ponovno dođe na Ustavni sud i da ga on ponovno zaustavi - rekla je, a i zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić upozorava da će Zakon ponovno pasti na Ustavnom sudu.

- Njime se ograničava rad trgovina, a ne rad radnika nedjeljom. Mi ćemo podržati jer je to samo jedan mali korak, ali bojim se da će opet pasti na Ustavnom sudu - istaknuo je.

Za razliku od oporbe, Marijana Petir, nezavisna, ali u Klubu HDZ-a, smatra da je ovaj prijedlog Zakona puno bolje rješenje od dosadašnjeg naglasivši da trgovine danas mogu raditi po 24 sata 365 dana u godini, što je, istaknula je, neodrživo.

- Ustavni sud je rekao da država ima pravo regulirati dnevno vrijeme. Rješenja propisana ovim Zakonom su rezultat dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a proizlazi da će poslodavac moći izabrati 16 nedjelja kada će raditi dok će preostale biti zatvoreni. S ovim rješenjem, koje možemo nazvati kompromisnim, slažu se poslodavci i sindikati - kazala je i pozvala zastupnike da podrže predloženi Zakon jer se njime, naglašava, osigurava glas ženama u trgovini koje su na marginama, kao i dostojanstveno radno vrijeme. 

- Ako ste vi glas žena radnica, onda jao si ga njima - odgovorila joj je Peović.

Klub Socijaldemokrata, kao i Zeleno-lijevi blok smatraju da je treba ostaviti mogućnost rada nedjeljom malim trgovcima, trgovinama u kojima rade članovi obitelji.