Ustavni stručnjaci o zabrani rada nedjeljom: Ovaj put to ne bi trebalo pasti na 'ustavnom'

Stručnjakinja za ustavno pravo prof.dr. Sanja Barić napominje kako nije iščitala Vladin Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, no napominje kako joj se, prema onome što piše u medijima, čini da ovaj prijedlog ne bi trebao imati problem s ustavnošću, kao dva prethodna.

POGLEDAJTE VIDEO: 'NEMA POSLA, BOLJE DA NE RADIMO NEDJELJOM'

ŠALJU GA U SABOR Vlada zabranjuje rad nedjeljom, neće moći raditi ni pekarnice!

Podsjetimo, dosad su dva pokušaja zabrane već "pala" na Ustavnom sudu.

Zabrana rada nedjeljom

'Problem je hoće li se to provoditi'

Ona problem vidi, međutim, u nečem drugom - hoće li se zakon na terenu i provoditi, odnosno hoće li radnici koji nedjeljom budu radili za to biti adekvatno plaćeni, ima li rada na crno, hoće li inspekcija sve to nadzirati i regulirati. 

POSLJEDICE ZAKONA Prve reakcije na zabranu rada nedjeljom: 'Otkaz bi zbog toga moglo dobiti do 25 tisuća ljudi'

- U Hrvatskoj nije toliko problem loše zakonodavstvo, koliko loša njegova provedba, u ovom slučaju treba kontrolirati je li radnik zaposlen, je li adekvatno plaćen i ostalo, zaključuje stručnjakinja. 

Palić: Ovo je bolje, fleksibilnije rješenje

- U odnosu na prijašnja dva prijedloga, koji nisu prošli, ovaj je ustavnopravno bolji od njih, smatra i prof.dr. Mato Palić, ustavni stručnjak i profesor prava. 

Ključni razlog zašto je Ustavni sud ranije ukidao zabranu, napominje, bila je činjenica da se trgovcima, kad se uvodila zabrana za sve nedjelje u godini, zapravo nametao prekomjeran teret. 

- Varijanta kojom se dozvoljava rad 16 nedjelja, a preostalih 36 ne, bolje je, fleksibilnije rješenje, nije kruta zabrana rada. Na trgovcima je da sami odrede kojih 16 nedjelja žele raditi -  da li u sezoni, oko Božića, ili podjednako, to je do njih, napominje stručnjak. 

Na pitanje što je pak s izuzecima koji će smjeti raditi, odgovara kako za izuzetke uvijek moraju postojati jaka opravdanja. 

- Razlog za iznimku mora biti snažan, jer bi u u protivnom oni koji mogu raditi bili u povoljnijem položaju. Ovdje je broj izuzetaka ipak reduciran, u prošlom rješenju ih je bilo toliko, da je stvarno napravljen disbalans. Ovdje je bolje obrazložen, osim toga, i legitiman cilj zabrane - govori o zaštiti radnika, preciznije radnica, jer preko 80 posto zaposlenih u trgovini su žene, kojima se želi omogućiti da nedjelju provedu uz obitelj, kaže prof. Palić. Na opasku zašto Vlada uvodi zabranu, ako je Zakonom o radu već uvela 50 posto veću plaću za rad nedjeljom, i nije li to dovoljno,  odgovara kako je pitanje realne provedbe tog, dodatnog plaćanja, njegove kontrole. 

-  Ovo je pitanje dva balansa - dvije ustavne vrijednosti u sukobu - jedno je poduzetnička sloboda zajamčena Ustavom, koja nije apsolutna,  može ju se ograničavati, a drugo je pravo na osobni obiteljski život. Da bi nešto bilo ustavno, mora biti postignuta ravnoteža. Ide li se u potpunu zabranu, Ustavni sud to ne bi mogao tolerirati. Ova varijanta trećine radnih, i dvije trećine neradnih nedjelja se može tolerirati, postoji i u drugim državama, zaključuje prof. Palić.