Tajna 'Plavog zida': Ove zemlje će biti ključne za pobjedu, a evo zašto će ih cijeli svijet gledati...

Zadnje ankete za predsjedničke izbore u SAD-u 2024. pokazuju vrlo tijesnu utrku između glavnih kandidata, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i aktualne potpredsjednice Kamale Harris. U nacionalnim anketama Trump i Harris su gotovo izjednačeni, a ključnu ulogu igraju države poput Pennsylvanije i Wisconsina, koje se smatraju odlučujućima. Trump trenutno vodi među biračima zabrinutima za ekonomiju, dok Harris ima prednost među mlađim biračima, manjinskim zajednicama, ali i ženama, koje po tamošnjim studijama više izlaze na izbore.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

03:12

Sigurnost se pojačava u kongresnom centru Mar-a-Lago i Florida uoči dana izbora | Video: 24sata/reuters

O ishodu će, kao i dosad, odlučivati swing ili "neodlučne" države, gdje ni demokrati ni republikanci nemaju stalnu prednost među biračima. Rezultati u tim državama mogu se mijenjati iz izbora u izbore, pa su ključne jer mogu odlučiti ukupnog pobjednika. Trenutno, glavne swing države su Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Arizona, Georgia, Nevada i Sjeverna Karolina. Prema posljednjim anketama, Harris ima prednost u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu, ključnim državama "plavog zida", koje su kritične za demokrate, dok Trump vodi u Arizoni i Georgiji, gdje podrška ostaje jaka. Nevada i Sjeverna Karolina su, prema anketama, gotovo izjednačene i nema jasnog pobjednika.

Upravo države "plavog zida" su posebno značajne, jer tko ih sve osvoji, on je vjerojatno novi američki predsjednik. Nekad su bile pouzdano demokratske, ali su se mijenjale s promjenom demografije, a Trump je privukao bijele birače bez fakultetskog obrazovanja. Kad je Trump osvojio Bijelu kuću 2016., osvojio je sve tri. Kad je Joe Biden pobijedio 2020., također je osvojio sve tri. Ako Harris osvoji sve tri ove godine, vjerojatno će imati dovoljno elektorskih glasova za pobjedu.

AMERIČKI PREDSJEDNIČKI IZBORI Zadnji dan kampanje u SAD-u: Utrka između Harris i Trumpa bit će napeta do samog kraja

Zbog toga i Harris i Trump na kraju obilaze upravo ove države te nastoje privući što više neodlučnih birača, koji su u ovako izjednačenoj utrci ključni za pobjedu. Dok Trump igra na kartu loše ekonomije i straha od migranata kako bi privukao što više bijelog stanovništva, Harris se trudi privući što više žena, ali i manjinskih zajednica. Ljudi oko Trumpa tvrde da će bivši predsjednik osvojiti šest od sedam ključnih država.

Kako piše BBC, možda je to razlog zašto je Harris održala skupove tamo gdje Trump obično ne pobjeđuje. U petak je Trump održao skup u Virginiji, državi koju je izgubio velikom razlikom 2016. i 2020. Njegov potpredsjednički kandidat JD Vance je bio u New Hampshireu, državi za koju Trumpovi savjetnici tvrde da je "u igri" unatoč činjenici da ankete pokazuju da Kamala Harris tamo vodi za nekoliko postotnih poena.

Trump je zbog svega odlučio zaoštriti retoriku. Tako je rekao kako žali što je napustio Bijelu kuću nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima 2020., ali i da će uvesti smrtnu kaznu za svakoga migranta koji ubije Amerikanca

- Imali smo najsigurniju granicu u povijesti naše zemlje onoga dana kad sam otišao. Nisam trebao otići. Mislim, iskreno, zato što smo tako dobro radili. Imali smo najbolju ekonomiju ikad. Imali smo taj zid. Imali smo sve. Sve što mogu reći jest izađite na birališta i glasajte kako bismo završili ovo, i bit će vrijeme za proslavu. Ovo je sve što trebate znati: sve što je Kamala pokvarila, ja ću popraviti i učinit ću to vrlo brzo - rekao je Trump i dodao kako će na ovim izborima imati na svakom glasačkome mjestu stotine odvjetnika.

Kamala Harris pak u Michiganu kampanju privodi kraju u smirenijem tonu nego kad je započela, kad nije štedjela suparnika. Tako je prestala spominjati Trumpa i obećala kako će stati na kraj podjelama u duboko polariziranom američkom društvu.

- Na ovim izborima napokon imamo priliku okrenuti stranicu nakon desetljeća politike vođene strahom i podjelama. To nas je iscrpilo i završili smo s tim - rekla je Harris.

Stručnjak za vanjsku politiku Marinko Ogorec smatra kako će se nakon provedenih izbora ipak smiriti strasti.

TOMISLAV KLAUŠKI Hrvatska uz Kamalu Harris, Srbija uz Donalda Trumpa. Što nam ti podaci zapravo govore?

- Zaista je teško govoriti nešto konkretno o mogućim ishodima. To jasno pokazuju i ankete te vrlo suzdržani politički komentari. Zaista je sve otvoreno, ali ono što je jasno je da je američko društvo nikad podjeljenije i nikad polariziranije. Moramo imati na umu da ono što je u predizbornoj kampanji ima neku posebnu dimenziju, posebice kad je riječ o američkim izborima koji su skloni estradizaciji. No kad se jednom sjedne u fotelju američkog predsjednika, onda se djeluje puno suzdržanije jer na vas utječe puno faktora. Tko god pobijedi ne očekujem drastični zaokret u politici, posebno ne u počecima. Ali dobro je da će novi predsjednik započeti s radom u siječnju, tako da se do tada mogu smiriti uzavrele strasti u društvu - rekao je Ogorec.

U svakom slučaju, ovi izbori se mogu nazvati povijesnima. Ako pobijedi Kamala Harris, ona bi bila prva žena na toj poziciji, a ako Trump pobijedi, sa 78 godina postao bi najstariji u povijesti SAD-a izabran za predsjednika. U SAD-u se predsjednik ne bira direktno, nego preko izbornog kolegija. Ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira elektore, koji će zapravo izabrati predsjednika. Takav izborni sustav poznat je kao izborni kolegij.

Od prvih izbora 1789. godine, na kojima je pobijedio George Washington, održano je 59 američkih predsjedničkih izbora. U pet slučajeva, uključujući dva u ovom stoljeću, pobijedio je kandidat koji nije osvojio najviše glasova u narodu, ali jest u izbornom kolegiju. Kad je Donald Trump izabran za predsjednika, Hillary Clinton je osvojila 2,9 milijuna glasova više od njega na nacionalnoj razini. No Trump je postao predsjednik jer je osvojio 304 elektora u odnosu na njezinih 227. Za pobjedu kandidat mora osvojiti najmanje 270 elektora od ukupno 538.