Suše na Pirenejskom poluotoku traže sustavna rješenja iz EU-a

Zaključak je to rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Helena Dalli, povjerenica za ravnopravnost Europske komisije upozorila je u raspravi održanoj u četvrtak da je trenutačna situacija na Pirenejskom poluotoku i u drugim dijelovima Europe tek dio katastrofalnih posljedica klimatske krize.

“Klimatske promjene će pojačati efekte suše, ekstremni vremenski fenomeni bit će sve češći i moramo se pozabaviti i kratkoročnim i dugoročnim rješenjima,” upozorila je Dalli “Svake godine gubitci od suše iznose 9 milijardi eura, a sa povećanjem temperature od 3 stupnja gubici bi se povećali na 40 milijardi eura na godinu”.

“Zato je važno da ubrzamo tranziciju prema održivim i otpornim sustavima proizvodnje hrane koji će biti klimatski neutralni. Nova zajednička poljoprivredna politika daje priliku sektoru da se prilagodi. Komisija će podržat Portugal i Španjolsku u tome da koriste mogućnosti iz strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike”, rekla je Dalli.

'MEGA SUŠA' Jugozapadom Sjeverne Amerike hara milenijska suša, najgora je u posljednjih 1200 godina

Povjerenica komisije pozdravila je suradnju pogođenih država u upravljanju rijekama.“Buduća primjena ovog sustava omogućit će razmjenu hidroloških i meteoroloških podataka u stvarnom vremenu”, objasnila je.

“S intenziviranjem klimatskih promjena i pomoći povezane s pandemijom, kapacitet fonda za pružanje primjerene solidarnosti i pomoći smanjiti će se, što znači da moramo prioritizirati dugoročna rješenja,” zaključila je Dalli.

Pozvala je vlasti na Pirenejskom poluotoku, ali i ostalih područja pogođenih ekstremnim sušama, da uspostave održive i otporne prakse upravljanja vodenim resursima, te da provedu direktivu o upotrebi vode, imajući u vidu planove upravljanja vodotocima i jezerima.

Kratkoročna i dugoročna rješenja

Portugalski zastupnik Álvaro Amaro uočio je u ime EPP-a da se “sve se više približavamo situaciji koju smo imali 2005. godine s najjačom sušom u Portugalu”.

Suho razdoblje koje je krenulo krajem 2021. smanjilo je proizvodnju energije u hidroelektranama, te uništava usjeve, zbog čega su ugroženi i stočari i prehrana njihovih životinja.

Amaro je upozorio da uz to suša uzrokuje i problem uranjenog početka sezone požara

“Ovdje se ne radi samo o strukturnom pitanju, moramo imati na umu da je ovo kritični trenutak i da Komisija mora početi sa mjerama podrške i van ZPP-a. Dugoročno moramo imati strategiju za države koje se bore sa problemom suše”, rekao je.

Socijaldemokrat Carlos Zorrinho (S&D) istaknuo je kako je nužno da “europski građani moraju moći računati na europske institucije počevši od parlamenta”.

“Europa se mora pripremiti, sve je više ovakvih pojava, kako na Ibarskom poluotoku tako i u središnjoj Europi, Moramo zaštititi najsiromašnije i najranjivijije skupine, kako bi se građani mogli nositi sa ovim ekstremnim vremenskim prilikama".

Nejednake posljedice elementarnih nepogoda

María Soraya Rodríguez Ramos, španjolska zastupnica iz kluba liberala Renew Europe upozorila je kako “trenutačna situacija jasno pokazuje da su posljedice klimatskih promjena asimetrične i nejednake”.

KOLAPS EKOSUSTAVA UN: Počinje sastanak 200 država o klimatskim utjecajima

Istaknula je da se ,osim borbe protiv klimatskih promjena, EU mora suočiti sa asimetrijom utjecaja ekstremnih vremenskih pojava, posebice u Španjolskoj koja se bori sa dezertifikacijom, pretvaranjem obradivog zemljišta u pustinje.

Od ukupno 55 brana u Portugalu, njih 24 zadržava samo polovicu svog vodnog kapaciteta, a pet ih je na manje od 20 posto, objavio je Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje.

Španjolska pak ima četvrtinu uobičajenih količina padalina u odnosu na ostale godine, pokazuju podaci meteorološke službe AEMET.

Španjolski zastupnik Jordi Solé iz kluba zastupnika Zelenih osvrnuo se na esktremne pojave koje je nazvao znakovima za uzbunu.

“Prolazimo kroz razdoblja gdje ima previše kiša, a isto tako prolazimo kroz fazu velike suše,” upozorio je Solé čija je pokrajna Katalonija posebno ugrožena, “situacija je alarmantna na nekim područjima dok je na drugim područjima jednostavno samo zabrinjavajuća.”

Zastupnik je prozvao i vlade zbog manjka pripreme na ekstremne vremenske pojave, “ova situacija nije novost i u proteklim desetljećima smo već prolazili kroz takve vremenske prilike i teško je objasniti zašto su naše Vlade svaki puta zapečene i nisu se spremne nositi i sa takvim vremenskim prilikama”.

Objasnio je da “instrumenti i resursi za borbu postoje,” ali da je potrebna politička volja da se protiv klimatskih problema unaprijed bori.

Posebno su pogođeni poljoprivrednici

Joachim Kuhs iz desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija istaknuo je probleme s kojima se suočavaju poljoprivrednici koji se “moraju pomiriti sa činjenicom da će im veliki dio usjeva propasti”.

Kuhs je predložio da pogođene zemlje po primjeru Izraela nauče kako koristiti slanu vodu na navodnjavanje kako bi se more moglo iskoristiti za održavanje poljoprivrede.

NE PIŠE NAM SE DOBRO 2021. je šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja: 'Bit će još ovakvih ekstrema'

O problemima poljoprivrednog sektora govorio je i španjolski zastupnik Jorge Buxadé Villalba iz Europskih konzervativaca i reformista, koji je istaknuo i da se poljoprivrednici moraju “suočavati sa nelojalnoj tržišnim natjecanje iz drugih krajeva”.

Younous Omarjee je u ime Kluba zastupnika Ljevice i Odbora za regionalni razvoj izrazio solidarnost s pogođenim poljoprivrednicima, ali i sa vladama pogođenih država.

“Potrebno je što prije moguće mobilizirati fond solidarnosti,” pozvao je Omarjee, te predložio da se osnuje regionalni fond prilagodbe klimatskim promjenama.

“Fond bi pomogao regijama da ulažu u otpornije infrastrukture koje se mogu nositi s elementarnim nepogodama,” objasnio je i zaključio da je nužno da sve europske regije prilagode strategije razvoja i planove ulaganja rastućem problemu klimatskih promjena.