Država treba sufinancirati prvu nekretninu za stanovanje, čija vrijednost po m2 nije veća od 1.250 EURa. Krediti za takve stanove moraju biti kunski sa fiksnom
kamatom. Zbog čega je to bitno?
1. Gradnja na prestižnim lokacijama, koja nepotrebno povećava cijenu nekretnine, nije za socijalnu mjeru stambenog zbrinjavanja, već za tržište.
2. Izvoditelji će dobro promisliti i kalkulirati da cijena kvadrata ne prijeđe kunsku protuvrijednost od1.250 EUR, jer za skuplje stanove po kvadratu neće biti poticaja, a time niti kredita.
3. Država ne bi smjela ulaziti u nikakve poticajne aranžmane, za kredite čija kunska protuvrijednost prelazi 1250 EUR po m2 i koji nisu s fiksnom kamatom, kako bi onemogućili rizike za korisnika i državu.
4. Tim mjerama držva potiče velike igrače u stanogradnji da moderniziraju procese gradnje, kako bi kvaliteta gradnje bila veća i tržišno konkurentnija.
5. Izvoditelji koji sudjeluju u državno poticanoj stanogradnji moraju prodavatelju dati naplativu garanciju na izvedene radove u trajanju 5 godina, a prodavatelj to prenosi na kupca.
Tek na taj način poticaji imaju smisla.
Prikaži još ↓
lo
lola2108
05.3.2017.
Odustani
Drzava ne treba nista sufinancirati.To je cista diskriminacija.Netko dobije subvenciju,a netko ne.
Cipelcug
05.3.2017.
Odustani
Neka, konačno lijepa vijest. Želim da svi akteri u ovom poslu korektno odrade svoj dio.
--- DAVOR ---
06.3.2017.
Odustani
Vezano uz bespravnu gradnju, često puta gledam na fejsu kako Palestincima koji žive pod izraelskom okupacijom ruše kuće.
Čovjek bi pomislio "zašto su radili bez
građevinske dozvole", međutim, okupacijske vlasti im ne žele izdati građevinske dozvole i mogu ili živjeti u šatoru ili ići u bespravnu gradnju.
Iz tog razloga podržavam bespravnu gradnju u Palestini i protivim se rušenju njihovih kuća.
Što se tiče bespravne gradnje u Hrvatskoj, ona je posljedica neprirodnih ograničenja koja je stavio zakonodavac, ta ograničenja lako su nestajala ako bi građevinar dao mito ljudima koji su odlučivali o izdavanju dozvole. Tada su se mijenjali i urbanistički planovi da može graditi kat više, da se pašnjaci prenamjenjuju u građevinsko zemljište i slično.
Onaj tko nije imao veze ili novca za mito, bio je prisiljen raditi ilegalno. Međutim, bolje da su ljudi gradili ilegalno svoje, nego da su krali tuđe, živjeli u šatorima ili u skučenom prostoru.
Što se tiče same gradnje, odkad su se Hrvati doselili na ove prostore, bespravno su gradili stoljećima, to je kod nas tradicija, sve ove priče s legalizacijom i propisima su pranje mozga s ciljem izbijanja novca iz džepa građana.
Građani koji misle da su legalizacijom profitirali žive u zabludi, država će na duge staze više izbiti građanima novaca naplaćujući komunalnu naknadu, porez na nekretnine i porez na promet nekretnina na 800.000 legaliziranih objekata, nego li će građani eventualno kratkoročno zaraditi jer njihov objekt vrijedi malo više.
Prikaži još ↓
me
mestar
05.3.2017.
Odustani
Neznam tocno kakovi je to zakon ni sto drzava daje ali znam tko ce to na kraju platit.
mi
miko2312
05.3.2017.
Odustani
I onda psuju po drzavi a drzava cak daje i za stan nesto novaca.
Dk
Deaktivirani korisnik
06.3.2017.
Odustani
Ide se na ruku Bosanskim građevinarima koji će dobro nagraditi ovog ministra i ekipu !
2 x general
06.3.2017.
Odustani
cijena od 1000 eura po metru je realna za zagreb ( osim centra ). prema tome sve ostalo je extra zarada. vrlo dobra gradnja ( građevinski radovi ) stoji cca 430
eura po kvadratu, 100 eura troškovi i doprinosi, 200 eura kvadrat zemlje po stanu. ostaje čista zarada od 250 eurića što je vrhunska zarada za građevinu tj. 25 posto!!! zapad funkcionira na zaradama os 15-20 posto i to je kao vrhunska zarada. drugo su sve laži i obmana
Prikaži još ↓
li
liliana
06.3.2017.
Odustani
Otkuda taj novac kad je proračun u deficitu?
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .