'Strepili smo od novih napada, ali smo bili puni nade i ponosa'

Dva vojna zrakoplova tadašnje JNA su 7. listopada 1991. godine, nešto iza 15 sati, ispalili rakete na Banske dvore. Dvije su pogodile cilj i Banski dvori su pretrpjeli velika oštećenja. Banski dvori su u to vrijeme bili sjedište prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. On i suradnici su samo nekoliko minuta prije napada napustili zgradu.

Nakon raketiranja Banskih dvora odlučeno je da će se sjednica Sabora održati na tajnoj lokaciji na koju su zastupnike dovezli autobusima. Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan pred kraj sjednice dobio je hitan poziv od predsjednika Tuđmana da dođe na Pantovčak. Čast da pročita odluku pripala je tadašnjem potpredsjedniku Vladimiru Šeksu. Nakon što je odluka izglasana,
zastupnici su otpjevali “Lijepu našu”.

Pomiješani osjećaji ponosa i strepnje

Na tajnoj lokaciji, u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, Sabor je 8. listopada 1991. godine jednoglasno izglasao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom Jugoslavijom. Svjedoci tog vremena kažu kako su taj dan bili pomiješani osjećaji ponosa i strepnje.

Dan prije sjednice Sabora zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, a granata je pogodila i Ured predsjednika Franje Tuđmana. Tog dana istekao je tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesenu 25. lipnja 1991. godine na inzistiranje Europske zajednice. Koju minutu prije udara rakete Tuđman je završio ručak sa Stjepanom Mesićem, Antom
Markovićem i Gojkom Šuškom te su napustili zgradu. U napadu je razrušen dio krova Banskih dvora, oštećeno je pročelje, gotovo sve prostorije, a ulazna vrata izbačena su iz ležišta. Od detonacije su popucala i stakla na zgradi Sabora, gdje je bila zakazana sjednica. Očekivao se novi i snažniji napad pa je odlučeno da će se sjednica održati, ali na drugoj lokaciji.
Zastupnici su do Šubićeve prevezeni autobusima, a članovi vlade noć su proveli u zgradi. Dio je spavao u atomskom skloništu, a oni koji nisu mogli, čučali su i sjedili na stolcima te tako dočekali jutro. Tijekom saborske sjednice vladala je strepnja od napada.

Tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana pred kraj rasprave na sastanak je pozvao predsjednik Tuđman, a predsjedanje je preuzeo Vladimir Šeks. Pročitao je odluku i zaključke u kojima je stajalo da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija, a JNA je proglašena okupatorskom vojskom.

Nakon što su zastupnici prihvatili navedene dokumente, cijeli Sabor je otpjevao “Lijepu našu”.
- Nakon pokušaja atentata na predsjednika Tuđmana, ali i cijeli državni vrh, koji se nasreću izjalovio, odmah je odlučeno da se, na što je moguće skrivenijem mjestu, održi sjednica Sabora.

NAPAD NA BANSKE DVORE Pakleni plan: Cilj im je bio ubiti Tuđmana, kako bi SFRJ živjela

Dolazili smo različitim smjerovima, što više tajno, na lokaciju u Šubićevu, gdje se u polupodrumskom dijelu Inine zgrade trebala održati sjednica Sabora - prisjetio se Vladimir Šeks, koji je tada bio potpredsjednik Sabora.
Bio je predsjednik radne skupine za izradu državotvornih akata pripremljenih za potpunu suverenost Hrvatske, a ranije je pripremio odluku te je pročitao pred okupljenim zastupnicima.

- Odluka je glasila: Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.
Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ - podsjetio je tadašnji potpredsjednik Sabora.

'Nad nama je visio Damoklov mač i vladala je strepnja'

Nakon što je pročitao odluku uslijedila je rasprava, a za to vrijeme skicirao je i ranije spomenute zaključke, u kojima je stajalo da je na Hrvatsku izvršena agresija, a JNA je proglašena okupatorskom vojskom. Sjednicu je vodio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan.

- Nama je bilo u svijesti da se sjednica održava u jednoj napetoj i opasnoj atmosferi. Nakon raketiranja Banskih dvora nad nama je visio Damoklov mač i vladala je strepnja da se to može dogoditi i nama. Sjednica se održavala u blizini zgrade 5. vojne oblasti i oni su sigurno znali što se priprema. Predsjednik Sabora požurivao je zastupnike, koji su neprekidno raspravljali i tražio je da skrate i završe, imajući u vidu da može doći do raketnog udara i da nas sve može izbrisati s lica zemlje – ispričao je Šeks.

Nakon što je Domljan pozvan na sastanak kod predsjednika Tuđmana, Šeks je preuzeo vođenje sjednice. Unatoč strepnji, kaže, to je bilo vrijeme ponosa i nade, ali i velike uzbuđenosti. Nakon ove povijesne odluke Sabora, napominje, strateški cilj zemlje bio je obraniti se od agresije, ali i dobiti međunarodno priznanje, koje je ubrzo i uslijedilo. Stigla je i pobjeda u Domovinskom ratu, a zatim su ostvareni i ostali strateški ciljevi među kojima je i ulazak u euroatlantske integracije.
- Sada preostaje onaj drugi dio, a to je da se oživotvori sadržaj Hrvatske države, koji je projektiran i Ustavom. To je da Hrvatska bude socijalno pravedna, država reda i zakona te jednaka za sve građane. To je jedan projekt i cilj kojem se mora neprekidno težiti – kazao je Šeks o Hrvatskoj 28 godina nakon povijesnog dana za našu zemlju.

'8. listopada postao bi vjerojatno spomendan'

Budući da je premijer Andrej Plenković najavio da ćemo Dan državnosti već iduće godine umjesto 25. lipnja slaviti 30. svibnja neizostavno pitanje je hoće li 8. listopada ostati Dan neovisnosti, kao što je to danas ili ćemo od iduće godine taj dan obilježavati nekog drugog datuma. Šeks napominje da je za sada HDZ usvojio odluku tek da će 30. svibnja biti Dan državnosti, a vjeruje i nada se da će Saboru u dogledno vrijeme biti i predložene izmjene zakona.
Podsjetio je da je 30. svibnja dan koji simbolično označava hrvatsku državnost, jer je tada konstituiran prvi hrvatski demokratski izabrani Sabor, a koji je potom izabrao prvo državno vodstvo i donio sve bitne državotvorne akte.
- Mi obilježavamo Dan državnosti 25. lipnja, a sada bi on trebao biti 30. srpnja. Postoje inicijative da 25. lipnja bude proglašen Danom neovisnosti, a 8. listopada postao bi vjerojatno spomendan. To je još otvoreno pitanje – zaključio je Šeks.