Najavljuju i dodatne namete na štetne tvari poput duhana i alkohola, što je ideja koju je pokušao progurati Kujundžić, ali je odbijena u istoj ovoj Vladi koja sad to najavljuje u strategiji
PRIČA SE SAMO O OPĆIM STVARIMA
Strategija razvoja je lista fraza: Radila ga je i Martina Dalić
Prije tri godine Europska unija je prigovorila Hrvatskoj da nema jasnu viziju razvoja zemlje. I tad je odlučeno: napravit ćemo strategiju razvoja u suradnji s 800 stručnjaka.
Nacionalna strategija razvoja 2030. godine je gotova, ali smo opet dobili općeniti dokument u kojem je sve jednako važno. U kojemu su pobrojani neki globalni ciljevi poput zelenijega gospodarstva, u kojemu se izražava niz nužnosti i upozorava na trenutačno stanje, ali jako je malo toga u dijelu kako ćemo to postići.
Strategiju nisu na kraju odradili i recenzirali domaći stručnjaci iz različitih područja, kako je najavila već bivša ministrica Gabrijela Žalac. Kako su nam sad rekli u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, strategiju na 80-ak stranica slagala su tijela državne uprave, dakle mahom ministarstva. A u tome su im pomoć pružili stručnjaci Svjetske banke.
Ministarstvo je još prije dvije godine potpisalo ugovor kojim će pomoć u izradi strategije i popratnih dokumenata platiti čak 32,5 milijuna kuna Svjetskoj banci.
Za Svjetsku banku radi i bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić te nam je iz dva izvora potvrđeno da je i ona bila uključena u izradu.
U Ministarstvu nam odgovaraju da ne znaju imena stručnjaka koji su radili u Svjetskoj banci!? Donosimo detaljnu analizu Vladinih ciljeva razvoja Hrvatske do 2030. godine.
► KONKURENTNO, DIGITALNO I INOVATIVNO GOSPODARSTVO
Cilj je da budemo među 40 najkonkurentnijih gospodarstava svijeta. Ali u ovom poglavlju je najkonkretniji dio onaj o ulaganju u znanost, istraživanje i razvoj. Vlada obećava da će ulagati tri posto BDP-a u istraživanje i razvoj 2030., ali u programu je Plenkovićeva vlada obećala 2,5 posto do 2024., pa se vidi nepodudarnost. Poglavlje vrvi birokratski pisanim rečenicama kojse ponavljaju opća mjesta koja smo toliko puta čuli: da je potrebno povezati bolje znanost i gospodarstvo, napraviti digitalnu tranziciju i da treba napredovati na inovativnim tehnologijama. Razvoju poduzetništva i obrta posvećeno je vrlo malo, a od konkretnijeg se spominje kako će se nastaviti porezno i administrativno rasterećenje te raditi na poticajnim uvjetima i ulaganjima u start-upove.
Nema nikakvog cilja za privlačenje stranih investicija koje su nam toliko potrebne. Spominje se da bismo trebali privući visokotehnološke kompanije, ali je ipak naglasak i na financiranju javnih investicija novcem EU fondova. One mogu utjecati na kvalitetu života, osiguravaju kratkoročnu zaposlenost, ali ne kao u slučaju da imamo neku novu tvornicu. U turizmu ćemo postati destinacija s četiri i pet zvjezdica, navodi se, a opet se ističe nužnost spajanja hrvatske poljoprivrede s turizmom. Poticat će i male obiteljske hotele, ali i hotele, kongresne i lječilišne centre te riješiti problem turističkog zemljišta.
► ZEMLJA OBRAZOVANIH I ZAPOSLENIH LJUDI
Cilj je da nam radi 75 posto onih između 20 i 64 godine. Obećava se jednaka mogućnost obrazovanja za sve, nastavak kurikularne reforme, iako ona, blago rečeno, zapinje. Opet se, kao i mnogo puta dosad, ističe da nam obrazovanje mora biti prilagođeno potrebama tržišta. Dobro je detektiran problem ugovora na određeno, a spominje se i nedostatak radne snage. Ali se ne spominje kako će se država postaviti prema uvozu radnika. Između redaka se najavljuju izmjene kako bi radnik mogao lakše dobiti otkaz, ali se i lakše zaposliti.
► UČINKOVITA JAVNA UPRAVA I PRAVOSUĐE
Koji je razlog neučinkovite uprave? Po strategiji: zato što smo tek stvarali državu i nemamo institucionalnu tradiciju, a imali smo “specifične izazove”. Obećavaju da će riješiti do 2030. sve institucionalne “slabosti”. Obećavaju depolitizaciju, napredovanje i zapošljavanje po rezultatima, kao i sustav plaća, a uprava će biti orijentirana prema građanima i poduzetnicima. Problem je što se isto obećava već godinama, a svaka vlast, pa i ova, zapošljava po političkoj liniji. Obećava se i digitalizacija, a to je ostvarivo i jedino može pridonijeti boljoj upravi. Neće biti nikakve reforme lokalne uprave jer se kaže da će se poticati njihova suradnja i dobrovoljno spajanje.
U pravosuđu se ne spominje sporni izbor sudaca, nego da će se efikasnost povećati kroz digitalizaciju, produktivnost rada i bolje materijalne uvjete. Kao cilj je postavljeno skraćivanje trajanja trgovačkih i parničnih predmeta do prve presude s 335 na 250 dana. Borbi protiv korupcije, koja je golemi problem u Hrvatskoj, posvećena je tek jedna nepuna stranica. I prepuna je općenitosti: jačat će se svijest o štetnosti korupcije, bit će transparentniji, a ističe se da su institucionalne reforme najbolji lijek protiv korupcije. Ni riječi o Uskoku i DORH-u, PNUSKOK-u i ostalim tijelima na čija leđa pada otkrivanje i korupcije i kriminala.
► JAČANJE PREPOZNATLJIVOSTI I OČUVANJE IDENTITETA
Ovaj cilj kao da je ubačen da bi se zadovoljila domoljubna forma. Jer je za razliku od ostalih opisan na jednoj stranici, a u sadržaju nema ništa konkretno ili ono što se već ne podrazumijeva. Spominju se naši ugledni znanstvenici, a s druge strane da je “odlučnost, životna snaga i energija hrvatskih branitelja utkana u temelje moderne države”. Pa će čuvanjem tradicije, kulture i jezika, a promoviranjem inovativnih i kreativnih ljudi te očuvanjem okoliša “Hrvatska uvijek biti mjesto gdje će se ljudi vraćati, sretno živjeti i ispuniti svoj puni potencijal”. A istodobno ćemo biti predani europskim vrijednostima. U ovaj cilj je s nikakvim obrazloženjem ubačeno mjerilo da će nam standard mjeren kupovnom moći narasti sa 65 na 80 posto prosjeka EU. U zadnjih 13 godina nismo uspjeli toliko napredovati. Dapače, profesor Lovričević kaže da stojimo praktički na mjestu, jer iako nam kupovna moć raste, drugi rastu brže. A sad bismo trebali napraviti skok. I to bez riječi obrazloženja kako.
► ZDRAV, AKTIVAN I KVALITETAN ŽIVOT
Te 2030. trebali bismo živjeti u prosjeku dulje od 60 godina za razliku od sadašnjih 57,5 godina. A broj onih koji žive na granici siromaštva trebao bi pasti ispod 15 posto, za razliku od sadašnjih 23,3 posto, navodi se. Kako? Kažu, svatko od nas mora više paziti na svoje zdravlje, a država će osigurati transformaciju bolničkog sustava i dostupnost zdravstvene zaštite. Reforma zdravstva je inače ona koja se čeka već godinama. Tu se, pak, spominju dvije zanimljive ideje, ali ih Vlada ne razrađuje. Prva je da će se nedostatak bolničkih kapaciteta riješiti uključivanjem privatnih pružatelja zdravstvene zaštite. Kako? Ne kažu.
A zatim najavljuju i dodatne namete na štetne tvari poput duhana i alkohola, što je ideja koju je pokušao progurati Kujundžić, ali je odbijena u istoj ovoj Vladi koja sad to najavljuje u strategiji. U ovom poglavlju se obrađuje i starost te ističe problem da ćemo imati previše umirovljenika u odnosu na broj radnika, da će čak 20 posto stanovništva 2030. biti starije od 65 godina. Kažu da se to može izmijeniti samo jačom produktivnošću gospodarstva, ali uopće ne spominju migracije i uvoz radne snage. Navodi se naknada za starije, jačanje drugog stupa i reforma beneficiranog staža. U ovo poglavlje je ubačena i zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja, kojoj je posvećeno gotovo jednako prostora kao i borbi protiv korupcije.
► DEMOGRAFSKA REVITALIZACIJA I POLOŽAJ OBITELJI
Kao i u prethodnom poglavlju, ni u ovom nema ni riječi o migracijama! Niti se promišlja iz kojih zemalja i kako uvesti radnu snagu niti o tome da polako demografski nestajemo. I ovaj dio je kao prepisan iz političkog programa, a manje podsjeća da je nastao kao plod rada znanstvenika i stručnjaka. Ali Vlada obećava da će Hrvatica za 10 godina rađati u prosjeku 1,6 djece umjesto sadašnjih 1,47 djece. Kažu da će stvoriti privlačno okružje za povratak, ostanak i dolazak mladih obitelji. Rast gospodarstva će utjecati na smanjenje gubitka dohotka mladih žena, gradit će se vrtići, stambeno zbrinjavati mlade...
Konkretna mjera je već ranije najavljena, ali nikad provedena promjena u sustavu oporezivanja roditelja. Ukratko, umjesto poreznih olakšica za djecu bio bi jedinstveni iznos naknade za svako dijete. To pogoduje onima s manjim plaćama, ali ruši standard srednjeg sloja, pa je zato ranije i pala. Također se najavljuje i rad na povratku druge generacije iseljenih kroz učenje hrvatskog jezika te povratak umirovljenika iz dijaspore koji bi ovdje trebali provesti starost. I to može biti cilj, ali teško će popraviti demografsku sliku.
► SIGURNOST ZA STABILAN RAZVOJ
Još jedan cilj koji se teško može uklopiti u neki koncept razvojnih pravaca u strategiji koja bi trebala donijeti preokret u napretku Hrvatske. Kao da je dodano reda radi. Jer obećanja poput izdvajanja dva posto za vojsku su ionako pravila NATO-a, a to da ćemo čuvati granice i osigurati unutarnju stabilnost je prilično samorazumljivo.
► NISKOUGLJIČNA ENERGETSKA TRANZICIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
Ovo je jedan od ciljeva Europske unije, za to će stizati puno novca, pa je posvećeno više stranica. Sadržaj je prepun deklarativnih stavova kakvi se mogu naći u nizu europskih dokumenata i raznim zelenim agendama. Cilj je povećati sadašnji udio obnovljive energije s 28,4 na 36,4 posto. Iako imamo golemih problema s otpadom, strategija navodi ubrzani prelazak na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada. Ostaje se pri regionalnim centrima za otpad i da će se oni brže graditi iako nailaze na niz kritika jer nose značajna poskupljenja odvoza. Spalionice se ne spominju.
Opet se navodi da će se smanjiti enormni gubici voda u sustavu, koji su oko 49 posto unatoč tome što se proteklih 10 godina obećava smanjenje. Nastavit će se financirati energetska obnova stambenih i javnih objekata kako bi trošili manje. Kaže se da će se poticati zeleno planiranje i stvaranje zelenih gradova, iako dosad po tome ništa nije rađeno.
► SAMODOSTATNOST U HRANI I RAZVOJ BIOGOSPODARSTVA
Unatoč milijardama kuna poticaja u poljoprivredi, naša proizvodnja i dalje pada. U strategiji se konstatira da je produktivnost primarne poljoprivredne proizvodnje na 20 posto prosjeka EU i da više uvozimo nego izvozimo u gotovo svim segmentima osim ribe. Cilj je dići produktivnost na 9000 eura s današnjih 6000 eura. Kako? Učinkovitije ćemo upravljati poljoprivrednim zemljištem te treba povećati javne i privatne investicije radi uvođenja suvremenih tehnoloških rješenja, navodi se. Samo što zakone o dodjeli poljoprivrednog zemljišta mijenjamo svake dvije godine i još nismo uspjeli naći model. Koji će biti novi, ne navodi se. Isto vrijedi i za konstataciju da treba okrupniti zemljište. I to je u određenoj suprotnosti s drugim ciljem, da se potiču mala gospodarstva. Opet se obećava povećano navodnjavanje, kao i u svakom programu svake političke stranke zadnjih 20-ak godina. Cilj je da proizvodimo visokokvalitetnu hranu s dodanom vrijednošću. A poticat će se i kratki lanci opskrbe.
► JAČANJE REGIONALNOG RASTA
U uvodu se navodi da politika regionalnog razvoja nije usmjerena samo na pojedine gradove, općine ili županije, nego je to politika koja integrira cijelu Hrvatsku oslanjajući se na regionalna i nacionalna središta rasta. Malo je konkretnih stvari u ovom cilju. Najkonkretnije je da će se raditi na osnaživanju gradova da predvode svoja gravitacijska područja, po čemu se ističu Zagreb, Split, Rijeka i Pula. Potaknut će se i ostali gradovi da tako razvijaju svoje potencijale i budu središta te razvoj “pametnih i održivih gradova”. Tu je spomenuta i pametna specijalizacija, ali ne i u čemu se to treba specijalizirati.
Glavna poluga za ostvarenje svih ovih 12 ciljeva bi trebalo biti 22 milijarde eura iz proračuna Europske unije koje će nam biti na raspolaganju do 2027. Cijela razvojna strategija kao i da je napisana samo kako bismo mogli financirati sve za što je novac dostupan, pa je zato u nju vjerojatno ugurano baš sve na čemu se može povući europski novac. A paralelno je obećano EU da će se raditi na odgovornom proračunskom planiranju i potrošnji. Strategija ne nudi neke specifične pravce u kojima će se razvijati hrvatska država nego su oni prilično poopćeni i lako bi se mogli nalaziti u strategiji bilo koje druge države.
► ODRŽIVA I PAMETNA MOBILNOST I POVEZIVOST
Promet se vidi kao poveznica svih gospodarskih aktivnosti, nudi povećanje kvalitete života, ali ulaganja u njega otvaraju i radna mjesta. Prioriteti uključuju već najavljenu modernizaciju pruga, gradnju koridora X, a povećat će se i prigradski prijevoz kroz učestalije vozne redove i modernizaciju. Također se najavljuju i cestovna povezanost kroz već najavljene projekte te bolji sustav naplate cestarine. Razvoj širokopojasnog interneta kao preduvjet za digitalizaciju je tek spomenut u jednoj točki, iako bi to možda mogla biti i ključna točka modernijeg razvoja. Najavljuje se mreža električnih punionica i stvaranje hrvatskog inovacijskog klastera električne mobilnosti. Radit će se i na manje automobila u gradovima te korištenju alternativnih prijevoza.
► RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA
U ovom cilju je više posvećeno opisu postojećeg stanja, o tome kako se ljudi iseljavaju iz nerazvijenijih krajeva, pa do toga da nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu. Konstatira se da imaju i nisku kulturu poduzetništva te preveliku ovisnost o državnom sektoru. Najavljuju se ulaganja u regionalni razvoj poput gradnje prometnica i interneta, stvaranje poduzetničkih zona te potrebe da se iskoriste posebnosti poput bogatstva drvetom. Iznimno je općenit, kao i sljedeći cilj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
