LOVAČKE PRIČE Da ponudite bilo kojem građaninu druge zemlje isti tekst, on bi se mogao složiti i mogao bi povjerovati da je to napisala njegova Vlada - eto toliko taj dokument ne valja
BITNO DA NEŠTO PIŠE
Strategija za Hrvatsku 2030.: Vlada je za 80 stranica dala 32 mil. kn. Izgleda kao loša bajka
Trebao je to biti dokument iz kojeg će se jasno vidjeti kako će Hrvatska izgledati 2030. godine i kako ćemo to postići. Izrađivali su ga pune tri godine i koštao je više od 30 milijuna kuna s popratnim aktivnostima.
A dobili smo općeniti dokument u kojem nema ništa mnogo više od onog što smo čitali u političkim programima. Čak i konceptom i sadržajem podsjeća na HDZ-ov program “Sigurna Hrvatska”, ali je manje konkretan od tog programa.
To je “Nacionalna razvojna strategija 2030.”, dokument koji će sljedeći tjedan u javnu raspravu, a u čiji smo nacrt na 80-ak stranica imali detaljan uvid. Vlada je u strategiju stavila 12 ciljeva koje želi postići u sljedećih deset godina.
Ciljevi definiraju da ćemo imati bolje obrazovanje, bolju poslovnu klimu, manje siromašnih, veću kupovnu moć, žene će više rađati, javna uprava će biti digitalizirana i depolitizirana, sudski procesi će kraće trajati, koristit ćemo više zelene energije, a naši iseljenici će se vraćati iz inozemstva da provedu stare dane u Hrvatskoj, kao što će i turisti dolaziti u Hrvatsku, “destinaciju četiri i pet zvjezdica”.
Ukratko, živjet ćemo mnogo bolje.
Lovačke priče
I lijepo to zvuči, samo što se na tih 80-ak stranica najmanje osvrće na jednostavno pitanje:
Kako ćemo to postići? Strategiji nedostaje konkretnih mjera, pa čak i za tako općeniti dokument, a i ciljevi su prilično općeniti. Čak je i Vlada odlučila na sastanku za vikend ubaciti neka poboljšanja, a u kojoj mjeri: vidjet ćemo sljedeći tjedan.
Profesor ekonomije Željko Lovrinčević detaljno je pročitao nacrt strategije i kaže kako je taj dokument napravljen više pro forma, kao i mnogi slični, a prioritetna namjena je da se povuče novac iz fondova Europske unije.
- Ona je prepuna općenitosti i pisana administrativnim rječnikom. Nema tu stvari s kojom se generalno ne bi svi složili, ali nema niti ikakvih hrvatskih specifičnosti. Da ponudite bilo kojem građaninu druge zemlje isti tekst, on bi se mogao složiti i mogao bi povjerovati da je to napisala njegova vlada - ističe Lovrinčević.
- Nema iskličnih koraka, nema onog motiva za građane i poduzetnike koji bi sve to trebali iznijeti i nema naznaka odluka koje će se donijeti da bi ostvarili ciljeve. Kad su Irska ili skandinavske zemlje izradile strategije kojima su napravile zaokret, ciljevi su bili jasni i razumljivi svakom – kaže Lovrinčević.
Na strategiji je počela prije tri godine raditi ministrica Gabrijela Žalac. Potpisala je zatim i ugovor sa Svjetskom bankom “težak” 32,5 milijuna kuna za njenu izradu i popratne aktivnosti. Otvorena je i internetska stranica, a ako danas odete na tu stranicu, hrvatska2030.hr, obavijestit će vas: “Privremeno smo zatvoreni”.
Na strategiji je trebalo raditi 800 stručnjaka iz svih područja života, ali osim inicijalnih osnivanja grupa, njih niti su pozivali niti su oni dali svoj doprinos. Da je strategija izrađena u ministarstvima, potvrdila nam je u odgovoru sadašnja ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak.
Pitali smo ih tko su imenom autori koji su radili, tko je napravio recenziju i je li točno da su potrošili 32,5 milijuna kuna za taj dokument.
Podsjetimo, Nacional je objavio da je na strategiji kao konzultantica Svjetske banke radila i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
- U izradi su sudjelovala sva resorna tijela državne uprave. Prethodno vrednovanje ugovoreno je sa Svjetskom bankom. Podršku u procesu izrade Strategije dali su stručnjaci Svjetske banke, više od 50 suradnika sudjelovalo je kroz prijedlog metodologije i izradu analitičkih podloga. S obzirom na to da je Svjetska banka ugovorena temeljem isporučevina koje treba isporučiti, a ne temeljem pojedinačnih stručnjaka, Ministarstvo kao ugovaratelj nema tražene podatke vezane uz imena svih stručnjaka koji su radili za Svjetsku banku - odgovorili su nam iz ministarstva Nataše Tramišak.
Što se tiče cijene i najvećih troškova, samo su odgovorili da je ugovor sa Svjetskom bankom uključivao i niz drugih paketa “analitičkih podloga” i priručnike za strateško planiranje.
- Realno, za ovaj sadržaj i opseg, to je posao od maksimalno četiri-pet mjeseci i za dva-tri milijuna kuna. Ali imate konzultante, pa predavanja, radionice, putovanja, dnevnice. Nakupi se – pomalo je sarkastičan Lovrinčević.
On ističe da je strategija i nekoherentna, da su poglavlja ovisila o tome koliko je neko ministarstvo bilo inspirirano. Pa su neka duga, a neka, važna, poput borbe protiv korupcije, imaju pola stranice deklaratornih stavova.
- Evo, da pitamo bilo koga koje su tri najvažnije poruke strategije, uvjeren sam da nitko u Vladi ne bi mogao reći. Sve je jednako (ne)važno. Takva razina općenitosti može proći u razvijenim zemljama koje imaju niže razrađene strategije za svaku politiku, ali ne i kod nas, gdje bi ovo trebao biti krovni dokument i gdje to ne postoji – poentira Lovrinčević.
Da postoji taj problem zbrkanosti, svjedoči niz primjera, od kojih ćemo izdvojiti neke. Primjerice, HDZ i Vlada u svom programu ističu da će u istraživanje i razvoj koje znači i bolju konkretnost, povećati izdvajanja do kraja ovog mandata s jedan na 2,5 posto BDP-a.
A u strategiji piše da ćemo 2030. imati ulaganja tri posto. Ako u ovome mandatu dosegnemo 2,5 posto, sljedećih šest godina povećat ćemo tek za 0,5 postotnih bodova?! U nacrtu Strategije koji smo vidjeli mnogo toga se temelji na digitalizaciji i javne uprave i gospodarstva. Ona je mantra, što je načelno dobro.
Ali u cilju koji govori o povezanosti i mobilnosti priča se o lukama, cestama, željeznici.
I onda na kraju, drukčijom bojom slova, dodano je: i razvoj širokopojasnog interneta. Kao da se netko naknadno sjetio da nema digitalizacije bez bržeg interneta pa to dodao. To nije ni najmanje razrađeno iako smo po brzini interneta na začelju EU.
U cijeloj strategiji nema ni riječi o tome kako ćemo popuniti nedostajuću radnu snagu, migracije se uopće ne spominju, a nema ni jasne ideje kako vratiti one iseljene zadnjih godina.
Navodi se da će nam BDP po stanovniku mjeren kupovnom moći skočiti sa sadašnjih 65 posto prosjeka na 80 posto prosjeka EU.
Lovrinčević kaže da smo ove godine vjerojatno pali na 60 posto prosjeka, pa smo na približno istoj razini kao i prije 13 godina. Točno je da se kupovna moć povećala, ali druge zemlje su brže i više dignule svoje gospodarstvo, pa u biti u odnosu na njih - nazadujemo.
- Teško, pa i nevjerojatno je očekivati da ćemo u deset godina skočiti 20 posto ako smo se u 13 godina jedva maknuli s mjesta prema istome mjerilu – kaže nam.
Zaštita dostojanstva branitelja? Kakve to sad veze ima?! S Razvojem
I još jedna neobičnost. U Strategiji razvoja postoji i poglavlje naslovljeno “Zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja”. Očekivano je da to, primjerice, bude u programu Vlade ili neke stranke, ali stvarno je teško povezati kakve zaštita dostojanstva branitelja ima veze sa strategijom koja treba odrediti glavne smjerove razvoja zemlje.
Iz strategije je nadalje vidljivo i to da se razvoj temelji i na javnim investicijama i novcu EU, a spominje se da će privući i strane visokotehnološke investicije te osigurati lakše poslovanje investitorima kroz niže poreze i administrativno rasterećenje.
Pitali smo Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova zašto nemaju konkretnih programa kako će se ciljevi u strategiji i provesti. Odgovorili su nam da je ona krovni strateški dokument, a da će se operativni okvir odrediti nacionalnim i županijskim razvojnim planovima, koji će tek biti doneseni.
Inače, u izradu strategije krenuli smo jer nam je i EU rekla da moramo bolje planirati, da se ne znaju prioriteti za razvoj. A ondašnja ministrica Žalac rekla je kako je nemoguće upravljati razvojem jer imamo u zemlji 200 nacionalnih i više od 1700 lokalnih i regionalnih strateških dokumenata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
