Aktualne mjere su na snazi još ovaj tjedan i mi ćemo do kraja tog roka objaviti novu odluku. Radi se o paketu od četiri odluke, rekao je Božinović te dodao kako je jedna od njih o ograničavanju okupljanja
STOŽER:
'Nije trenutak za zatvaranje, ali ni za veće popuštanje mjera'
Posljednja 24sata zabilježili smo 124 nova slučaja zaraze korona virusom, poručili su na početku konferencije iz Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Trenutno je aktivno inficiranih 2519.
POGLEDAJTE VIDEO: Presica Stožera
- Broj pozitivnih od 25. veljače do danas je 229.054 - rekla je pomoćnica ministra zdravstva, Vera Katalinić Janković.
U protekla 24 sata je preminulo 32 ljudi, to je 4859 od početka epidemije. Prosječna dob preminulih je 74 godine, svi preminuli su imali komorbiditete, a najmlađa osoba imala je 56 godina i bolovala je od maligne bolesti.
Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, rekao je kako smo zadnjih tjedan dana zabilježili pad novozaraženih od 20 posto u odnosu na tjedan ranije. 14-dnevna stopa incidencije na 100.000 stanovnika nam iznosi 216, najvišu ima Sisačko-moslavačka županija, a najnižu Istarska. Na ljestvici EU-a smo na šestom mjestu, nižu incidenciju ima pet zemalja. Najvišu u EU trenutno ima Portugal.
Do sada je potrošeno 69.984 doza Pfizerovog i Moderninog cjepiva. Od toga je 11.907 ljudi primilo i drugu dozu.
- Do 25. siječnja je zaprimljeno 284 sumnji na nuspojave na Pfizerovo i 10 na Modernino cjepivo. Od ukupnog broja sumnji na Pfizerovo je 16 alergijskih reakcija, od kojih su dvije bile ozbiljne i zahtijevale primjenu adrenalina. Na Modernino cjepivo su to blage i lokalne reakcije, ali tek smo manju količinu njihova cjepiva primili i manji broj ljudi cijepili - objasnio je Capak.
Što će biti s cjepivom?
Što se tiče cjepiva, premijer Andrej Plenković je malo prije konferencije poručio kako Hrvatska neće ići u pregovore s onim proizvođačima izvan EU i osim s onima s kojima smo ugovorili cjepivo preko Europske komisije. Capak je rekao kako ugovor koji je sklopljen s EU kaže da se ne može ući u bilateralne pregovor s istim tim proizvođačima dokle god EU s njima pregovara za cijelu Uniju.
- Što se tiče proizvođača izvan EU, ruskog i kineskih više proizvođača cjepiva, oni zahtijevaju poseban proces registracije za Hrvatsku i EU, a koliko mi je poznato, nitko od njih nije izrazio želju da idu prema Europskoj komisiji za lijekove - rekao je i dodao kako mi za sada ne planiramo ulaziti u razgovore s proizvođačima zbog dogovora s EU.
- Dijelimo sudbinu toga što se u međuvremenu dogodilo i nadamo se da će se to vrlo brzo brzo ispraviti i da će isporuke krenuti onako kako je najavljeno ili barem djelomično - poručio je Capak.
Ministar unutarnjih poslova i načelnik Stožera, Davor Božinović, podsjetio je kako su na zadnjem sastanku Europskog vijeća prošlog tjedna čelnici država članica EU-a zatražili od predsjednice EK da provede razgovore s proizvođačima da ispoštuju dogovori oko isporuka cjepiva. Rekao je kako očekuje da će ti razgovori biti uspješni.
- Čelnik Europskog vijeća je rekao da će Europa iskoristiti svoje mogućnosti da uvjeri proizvođače da moraju poštivati dogovore i mi očekujemo da će ti razgovori polučiti rezultate - poručio je.
Italija priprema tužbu protiv Pfizera
Italija već priprema i tužbu protiv Pfizera i tražit će da EU u njezinu korist traži odštetu zbog smanjenih količina doza. Na pitanje hoćemo li i mi ići u tom smjeru, ako već EU ne uspije uvjeriti proizvođače da izvole poštovati ugovoreno, Božinović je kratko poručio kako je to hipotetsko pitanje.
S druge strane, Mađarska, isto članica EU, je naručila rusko cjepivo. Capak objašnjava o čemu se tu radi.
- Što se tiče Mađarske, službena informacija koju mi imamo je da su oni uveli ruski Sputnik radi provođenja treće faze kliničkih ispitivanja - istaknuo je.
Što se tiče informacija s terena da neće biti dosta doza ni za docjepljivanje onih koji su primili drugu dozu, Capak je istaknuo kako će se nekima to docjepljivanje odgoditi za tjedan dana.
- Mi smo rekli da nam je Pfizer ustegnuo značajnu količinu cjepiva i da će nam to stvoriti manje odgode u obuhvatu populacije. U ovom trenutku jedino možemo reći da ćemo za neke trebati odgodu od tjedan dana, a to ništa ne znači što se tiče postizanja imuniteta jer Pfizer kaže da je najraniji rok docjepljivanja 21 dan, ali može biti i u roku 42 dana. I ako se druga doza odgodi za tjedan dana, to neće utjecati na stjecanje imuniteta cjepljenika - rekao je.
Naglasio kako čine sve da docijepe sve one koji su cijepili prvom dozom.
- Smanjeno nam je 14 kutija cjepiva od Pfizera u sljedeća četiri tjedna, što je 13.650 doza. Nadam se da će ona kasnija isporuka biti kako je planirana pa ćemo moći uhvatiti ritam. Što se tiče Moderne, oni su nam sutra trebali isporučiti 4800 doza, ali su pomaknuli isporuku na nedjelju, a već 2.veljače nam je trebalo stići 10.800 doza za koje za sad nemamo obavijest da se odgađaju, a 16. veljače još 32.400 njihovih doza - rekao je Capak.
AstraZeneca je prema najavama trebala dobiti potvrdu za registraciju 31. siječnja, a sad je Capak otkrio kako je ta kompanija dobila od Europske komisije zadatak da se popravi i što se tiče rokova isporuke, ali i količinama cjepiva.
- Prva isporuka njihovog cjepiva, po njima, bi trebala biti sredinom drugog mjeseca i trebali bi dobiti 44.486 doza. Mi se nadamo da će to biti i ranije i da će količina biti i veća - rekao je.
Kompletnim cijepljenjem se smatra primanje dvije doze cjepiva, naglasio je komentirajući promišljanja Velike Britanije da odmah cijelo stanovništvo cijepi jednom dozom, da se dogodi da samo neke skupine prime cjepivo.
- Naravno da se i s jednom dozom postiže određena razina imuniteta. Obzirom da nismo znali kad smo kreirali plan cijepljenja za ove izvanredne događaje, mi razmišljamo što i kako, ako bi se ovako male isporuke nastavile, ali mislimo da ćemo dobiti veće količine. Sad su mnogi napori usmjereni na to da farmaceutska industrija popravi ovo što je drastično smanjila isporučene količine za sve zemlje EU - naglasio je.
Što će biti s mjerama?
Hoće li se uopće popuštati mjere ako novi soj virusa ovaj tjedan stigne u Hrvatsku? Naime, već su se pojavili novi sojevi u susjedstvu.
- Mi za sada nismo ni dogovorili da popuštamo mjere. Razgovori su u tijeku. A što se tiče dolaska novih sojeva, koji se brže šire, naravno da je u tom slučaju onda opasnost za pogoršanje situacije veća i da će to imati utjecaj na našu odluku - rekao je Capak.
Upitani je li izgledno da će neke mjere ostati na snazi čak do proljeća, do razdoblja kad ćemo vrijeme moći provoditi vrijeme, obzirom na te nove sojeve, kojih će sigurno biti nađeno i još, ali i na činjenicu da imamo problema s cijepljenjem, Božinović je naglasio kako su aktualne mjere na snazi još ovaj tjedan te da će do kraja tog roka objaviti novu odluku. Naširoko se raspričao o toj temi.
- Imali smo jučer sveobuhvatni sastanak na kojem smo razmotrili aktualnu situaciju iz svih kuteva. Radi se o paketu od četiri odluke, tri su vezane za trgovine, granice i javni prijevoz, one će se više-manje produžiti, a četvrta je ona odluka o ograničavanju okupljanja i uvođenju drugih nužnih mjera i preporuka i za nju je najviše interesa i najviše se o njoj i razgovaralo - rekao je Božinović dodavši kako treba sagledati cijeli kontekst prilikom razgovora o donošenju ili popuštanju mjera.
Napomenuo je da su nam brojevi iz tjedna u tjedan bolji, ali da još uvijek nisu zanemarivi. I da, dodao je, treba sagledati i situaciju s novim sojevima, ali i usporenu dinamiku cijepljenja, kao i činjenicu da smo u zimskom razdoblju.
- Još uvijek je dosta toga, kad su u pitanju ti sojevi, nejasno. U kojoj mjeri i kojom brzinom se šire, jesu li infektivniji, razvijaju li teže kliničke slike i slično. Znate da je Vlada zauzela stav da neće biti totalnog lockdowna i policijskog sata, Hrvatska i u ovom trenutku ima među najliberalnijim mjerama u EU, samo nas je Estonija po tome pretekla. Promišlja se o svemu, o tome što se eventualno može korigirati, što se može napraviti u smislu nekih olakšanja - rekao je.
Poručio je kako je najgora opcija da se nešto naglo otvori pa se naglo zatvori opet zbog okolnosti.
'Nije trenutak za zatvaranja, što rade u drugim zemljama, ali ni za veća popuštanja'
- Treba nam još vremena da vidimo što se zbiva s novim sojevima i cjepivom, ostat ćemo na našem racionalnom pristupu, koji znači da ovo nije trenutak kad bismo išli prema zatvaranjima, što vidimo da radi veliki broj zemalja, ali da također nije ni trenutak u kojem možemo ići prema nekim većim popuštanjima. Brojevi moraju ići prema dolje jer ukoliko se više ljudi zarazi, onda se i virus brže širi, dolazi do mutacija - poručio je.
'Svi moramo dati sve od sebe da što prije izađemo iz ove muke'
Neki ugostitelji su već najavili prosvjede i skupno otvaranje kafića jer, poručuju, ovako više ne mogu, a Božinović im poručuje da "Stožer ne postoji kako bi nekome zagorčavao život."
- Ova epidemija nam je svima zagorčala život i svi pokušavamo najbolje što možemo. Postoje djelatnosti gdje je te epidemiološke zahtjeve jednostavnije primijeniti, a postoje one gdje ih je teže. Svi skupa se nadamo sa daljnjim padom broja i većim procjepljivanjem da ćemo biti u situaciji što prije se vraćati u nekakav život koji je normalan, ali očito je da se to neće dogoditi sutra - rekao je dodavši kako je siguran da su svi solidarni da treba štititi zdravlje i živote.
- I da svi u određenoj mjeri podnosimo žrtvu. Prosvjed je demokratsko sredstvo, to nije sporno, ali ne znam što bi to značilo, protiv koga i protiv čega. Vidim iz izjava predstavnika tih udruga da su svi svjesni da je situacija komplicirana i složena i da jednostavno svi u ovom razdoblju moramo dati sve od sebe da što prije izađemo iz ove muke - poručio je Božinović.
Što se tiče rada gradskih bazena, Capak je istaknuo kako ne zna koji rade, a koji ne i jesu li otvoreni ili zatvoreni.
- Ali odluka kaže da je dopuštena upotreba bazena za vrhunske sportaše, koji idu na međunarodna natjecanja visokog ranga. A da li su oni otvoreni za građanstvo, ja to zbilja ne znam. Mi nismo zabranili rad bazena odlukom, neki bazeni vidim da rade, ali pod posebnim preporukama koje je donio HZJZ, a kojima su propisane epidemiološke mjere pod kojima mogu raditi - rekao je.
Teže kliničke slike
Ravnateljica Klinike Fran Mihaljević, Alemka Markotić, napomenula je kako je drugi val korona virusa donio teže kliničke slike, pa tako i emboliju pluća. Bolesnici su dulje u bolnicama te napominje da rijetko tko s obostranom upalom pluća ostane najmanje tjedan dana na bolničkom liječenju.
- Obzirom da smo u zimskom periodu i da provodimo vrijeme u zatvorenim prostorima, zaraženi dobiju veću količinu virusa - dodala je.
Poručila je kako su bitne i posljedice nakon Covida.
- Osnivaju se i postcovid ambulante - neki imaju dugotrajnu trombozu plućnih arterija, dugotrajne pneumonije, fibrozu, što znači da se upaljeno tkivo nije obnovilo na očekivani način. Te stvari ćemo također trebati pratiti, većina bolesnika se i sada ozbiljno prati, a kod nekih će biti potrebno dugotrajno liječenje - objasnila je.
Dječak preminuo od komplikacija
Na pitanje ima li novih saznanja o smrti dječaka (10), Markotić je rekla da su sve informacije već objavljene u nedjelju te da nema novih.
- Još jednom izražavam sućut obitelji preminulog dječaka. Ono što je već rečeno je potpuna informacija - dodala je.
Podsjetimo, dječak je obolio od multisistemskog upalnog sindroma, rijetkog sindroma koji zahvaća unutarnje organe, a koji najčešće pogađa djecu i mlade, oboljele od Covida-19.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je dječak koji je preminuo od komplikacija nakon zaraze koronom bio prebačen iz dječje Klaićeve u Zaraznu bojnicu da mu se omogući što bolje liječenje. Poručio je da na početku ništa nije ukazivalo da ima koronu, no da su ga, kada je to utvrđeno, prebacili u Zaraznu.-
- Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević je odabrana kao najbolja ustanova koja daje najviše šanse za liječenje te infektivne bolesti - rekao je.
Markotić je dodala kako su se u Zaraznoj već susretali s takvim slučajevima.
- S današnjim danom 17 njih tako da su postojala i veća iskustva u liječenju Covid bolesnika, ali i bolesnika s tim upalnim sindromom pa je bilo logično da se dijete premjesti u Kliniku - rekla je na pitanje zašto je dječak prebačen iz Klaićeve u njezinu bolnicu.
Na pitanje što poručuju roditeljima da trebaju pratiti kod djece, posebice ako se radi o asimptomatskim slučajevima, Beroš je napomenuo kako dijete ne može u takvo stanje doći u samo nekoliko sati te naveo da se prije toga može prepoznati niz simptoma - dugotrajnija visoka temperatura, posebno iznad 39, glavobolja, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, osip...
- To je signal roditeljima da moraju neodgodivo ići k liječniku. Malo je vjerojatno da će netko iz čista zdravlja u roku od nekoliko sati ući u takvo multisistemsko zatajenje. Pojava sindroma moguća je nakon asimptomatske faze bolesti, no kada krene ovakav poremećaj onda je potpuno jasno prisutna opsežna simptomatologija - rekao je.
Ako dijete ne dođe direktno kod pedijatra ili infektologa, naglasila je Markotić, bitno je da liječnici razmišljaju o ovom sindromu i da se djeca testiraju.
- A osobito je važno ako roditelji već znaju da je dijete bilo u sredini gdje je bilo Covid pozitivnih, mora se misliti na tu situaciju. Ne treba raditi paniku od svake povišene temperature, ali definitno roditelji trebaju pratiti stanje svog djeteta i u slučaju opisanih simptoma treba otići, u prvom redu, kod infektologa i pedijatra ili prvog liječnika kojeg imaju na raspolaganju - poručila je Markotić.
Posebnim testovima može se detektirati nov soj
Na pitanje o tome da je Slovenija nabavila posebne PCR testove koji mogu detektirati novi soj virusa, Markotić je pojasnila kako postoje takvi testovi i da su ih Slovenci dobili od Slovaka.
- Ti testovi ciljano gledaju određenu mutaciju, međutim moramo biti svjesni da nije to nešto što je osobito posebno. Industrija koja se bavi proizvodnjom dijagnostičkih testova, isto tako kao i oni koji se bave proizvodnjom testova, moraju pratiti cijelo vrijeme kakve promjene se događaju i koliko su njihovi testovi u mogućnosti detektirati nove varijante. Sigurna sam da će proizvođači napraviti korekcije unutar svojih testova ako bude potrebno - rekla je dodavši da se osim testovima novi sojevi detektiraju i sekvencioniranjem.
- Strategiju o tome koji uzorak se sekvencionira zauzima još cijela Europa. U zemljama gdje je već prisutnost vanjskih mutanta pokušava se testirati od 1-10 posto pozitivnih nalaza, a gotovo većina zemalja je izjavila da je gotovo 10 posto ogromno i da to ni oni koji su dobro kapacitirani ne mogu dobro pratiti. Zauzet će se vjerojatno dva pristupa - jedan je da se poveća broj sekvenciranja kod pozitivnih uzoraka u zemljama u kojima rapidno raste broj infekcija, a drugi je da se uzimaju uzorci nasumično, a svi se nadaju da bi realno bilo od 1-5 posto - rekla je naglasivši kako bi svi oni koji dolaze iz zemalja u kojima je povećan postotak tih novih sojeva to trebali reći liječnicima i prilikom testiranja pa da se njihovi uzorci upute u laboratorij na sekvencioniranje.
- Mi smo već jedan dio testirali, radi se dodatna nabavka reagencija i opreme, u čemu će pomoći i EK i ECDC - dodala je.
Na pitanje je li moguće da je novi soj već došao u Hrvatsku, a da ga nismo detektirali, Markotić je istaknula kako ne možemo biti 100 posto sigurni da ga već nema.
- Moguće je da nekoliko ljudi s takvim sojem već cirkulira ako su došli izvana. Bez obzira na smanjenu mobilnost, ljudi ipak putuju i moguća je razmjena infekcija. Ta varijanta je u Velikoj Britaniji prvi put detektirana u rujnu i sad je već sigurno po cijelom svijetu raširena. Ono što se može pratiti to je da se za sada nigdje nije pojavio povećani broj inficiranih ili oboljelih pa je to jedan od indirektnih pokazatelja da za sada vjerojatno nema značajne replikacije tog virusa, ako je i došao u Hrvatsku - rekla je naglasivši kako će sigurno biti zabilježene i dodatne mutacije u budućnosti.
- Ne moraju one biti nužno loše po ljude, no situacija će se pratiti vrlo ozbiljno obzirom da se od ovog virusa nije očekivalo da napravi brze mutacije - istaknula je.
Na pitanje hoće li cjepivo stvoriti antitijela i protiv brazilskog soja, Markotić je poručila kako bi za sada, po svemu sudeći, stvorena antitijela na virus koji je krenuo iz Wuhana teže mogla neutralizirati taj brazilski soj.
- Premalo je informacija za sada. To je samo kao jedan oprez svima nama da to dalje ispitamo kakva je situacija - rekla je.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu za sada postoji jedan tim koji se bavi sekvencioniranjem novih sojeva, koji poručuju da su im potrebni i novac, ljudi i oprema. Na pitanje zašto im se ne pomogne, Markotić je istaknula kako postoji kapaciteta na više mjesta u Hrvatskoj koji se mogu baviti detekcijom i istraživanjem.
- Pitanje je hoćete li to raditi u istraživačke ili u rutinske svrhe, što može značiti stotinu pa i tisuće i više uzoraka dnevno. Za sada je to radio profesor Vugrek na Institutu Ruđer Bošković u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost , prvih nekakvih 100-tinjak uzoraka je testirao profesor Vlahoviček sa svojim timom i u suradnji s našom Klinikom, HZJZ-om, s forenzičkim laboratorijem u MUP-u i Ruđerom Boškovićem. To su malo druge situacije gdje su inicijalno krenula istraživanja iz znanstvenih razloga - rekla je dodavši kako promišljanja o tome idu prema institucijama koje su se prve uključile u dijagnostiku i imaju znanje i infrastrukturu.
Ministar Beroš u tom kontekstu se osvrnuo na Imunološki zavod istaknuvši kako će on biti na novoj lokaciji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
