Staljin je glađu ubio botaničkog genija koji je imao viziju da će pobijediti glad u cijelom svijetu

Kroz svoje postojanje čovječanstvo je izumilo toliko toga što u trenutku može prouzročiti apsolutnu katastrofu, sudnji dan. Ujedno, tu su i klimatske promjene koje za nas mogu biti kobne, ali i kontinuiran rast broja svjetske populacije, što na kraju može dovesti do toga da trenutačni prehrambeni kapaciteti ne mogu pokriti potrebe svih živućih ljudi. Ukratko, sudnji dan se može dogoditi u različitim oblicima, o njemu se priče raspredaju već dugo, i svaka nova generacija vidi ga iz svoje perspektive. No konačni rasplet uvijek uključuje mogućnost da dio čovječanstva preživi sudnji dan i suoči se s činjenicom da život moraju nastaviti u posve uništenom svijetu. Naravno, u toj varijanti nekoliko je ključnih faktora, među njima i hrana. Jedna od pretpostavki je da će se sve morati iznova uzgajati, što naravno nikako nije moguće bez sjemena. Upravo zato u norveškom Svalbardu od 1984. egzistira Globalna riznica sjemena koja sa smatra najvažnijom bankom na svijetu, odnosno, svojevrsnim "trezorom sudnjeg dana". Nedavno su među arktičko blago, po prvi put otkad banka postoji, pohranjene i primke iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Dali smo ukupno 161 primjerak hrvatskog sjemena, 153 iz skupine žitarica i kukuruza te osam iz skupine povrća.