Slavi 60 godina postojanja: Ovo su nasvjetliji trenuci HRT-a

Važan datum za hrvatske medije je 15. svibnja. Na taj datum 1926. godine osnovan je Hrvatski radio a 30 godina kasnije i hrvatska televizija tada poznata kao televizija Zagreb. Samo šest godina nakon prve radiopostaje u svijetu, u eteru se javio Radio-Zagreb kao prvi u ovom dijelu Europe. Točno trideset godina kasnije 15. svibnja 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Osnivač i prvi generalni direktor RTV Zagreb je bio narodni heroj Ivan Šibl, po kojem se danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. 

Podsjetit ćemo vas na neke nezaboravne trenutke i sadržaje kao i osobe koje su postali neizostavan dio naše svakodnevnice

Mendo i Slavica je bila TV-serija za djecu koja se 1958. emitirala na programu TV Zagreb. Glavni likovi su bili medvjed Mendo Mendović i njegova prijateljica Slavica, koju je tumačila Slavica Fila. Serija je u svoje doba, a emitirala se desetak godina, uživala izuzetnu popularnost kod najmlađih a često su u njoj uživali i stariji.

Sloganom 'Odabrao Đelo Hadžiselimović' godinama su se odjavljivali odlični dokumentarni serijali. Tad bi znali da je nešto kvalitetno i dobro. Đelo Hadžiselimović, dugogodišnji urednik na HRT-u, je postao jedan od najjačih brandova hrvatske televizije. Krajem prošle godine nakon više od 40 godina na HRT-u otišao je u mirovinu.

Smogovce su voljeli svi, a dogodovštine neobične braće Vragec nisu se propuštale. Dragec, Pero, Mazalo, Cobra, Štefek i Buco i ostala ekipa kao što su Dado i Marina, Nosonja, Kumpić i Crni Džek jednostavno su sve prikovali za male ekrane.
Na ideju da se napravi serija prema knjigama Hrvoja Hitreca došao je 1981. godine tadašnji urednik Programa za djecu i mladež Pajo Kanižaj.

Ukupno je, u razmacima od nekoliko godina, snimljeno 38 epizoda u šest sezona. Epizode od prve do 31 snimljene su između 1981. i 1991. godine, dok je zadnjih sedam, napravljenih također prema Hitrecovoj knjizi "Smogovci u Domovinskom ratu" snimano do sredine 90-ih.

'Ljudi moji je li to moguće! '

I oni koji ne prate sport znaju za legendarnog televizijskog komentatora i sportskog novinara Mladena Delića. Ako ne za njega onda barem za njegov usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" koji je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora. Utakmica Jugoslavije i Bugarske 22. prosinca 1983. na splitskom Poljudu bila je dramatična. Rezultat je bio 2:2 što je značilo da Jugoslavija ne ide na Europsko prvenstvo 1984. u Francusku.

"Nema više vremena", kazao je Delić, no sudac je odlučio dopustiti još jedan napad. Ljubomir Radanović je tako u sudačkoj nadoknadi zabio gol, a slavni sportski novinar tada je uzviknuo svoju legendarnu rečenicu koja se i danas pamti i govori.

Jedna od nagledanijih serija na televiziji su bile Smojine Malo i Velo misto. Naše malo misto je snimljeno 1969. - 1971.pod redateljskom palicom Daniela Marušića i vrlo brzo postalo  jedno je od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Prvu sezonu prilikom prvog prikazivanja gledalo je 54 posto ljudi u Hrvatskoj, a serija je stekla  kultnu popularnost dok su likovi iz serije ušli su u kolektivnu svijest Hrvata.

Velo misto snimano je od 1979.- 1981.  točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto. Iz serije su poznati mnogi citati, od kojih su se neki uvriježili i u standardnom govoru poput "Neću politiku u svoju butigu" koju često izgovara Meštar kojeg je fantastično utjelovio Boris Dvornik. Tu je još škovacin Strikan (Špiro Guberina) i "Muke mi ježove" kao i lik šjor Keka koji uvijek na pitanje što se događa odgovara "Jema, jema puno lipi stvari , ma i nesmin kazat"

Od legendarnih voditelja i novinara koji su na televiziji ostavili velik i neizbrisiv trag su sigurno Helga Vlahović, Željka Fattorini, Ana Brbora Hum, Saša Zelepugin, Oliver Mlakar, Miroslav Lilić...

'Halo, halo, ovdje Radio Zagreb'

Tog 15.svibnja 1926. u 20.30 sati, samo šest godina nakon prve radiopostaje u svijetu, u eteru se javio Radio-Zagreb kao prvi u ovom dijelu Europe.

Hrvatska je među prvim državama u srednjoj i istočnoj Europi koja je osnovala radiopostaju, a »Halo, halo, ovdje Radio Zagreb«, prve su riječi emitirane uživo iz jedva 5 metara dugačkog tadašnjeg studija Radio Zagreba na Markovu trgu broj u Zagrebu. Glas Božene Begović, kćeri književnika Milana Begovića, tada 25-godišnjakinje, čuo se do sela Krašić udaljenog 40 km od Zagreba. Prvih dana radio se slušao pomoću detektora u kavanama i na drugim javnim mjestima, jer je radiouređaj bio vrlo skup.

A sve je počelo u ožujku 1924. kad je skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi osnovala Radio klub Zagreb. Za predsjednika kluba, koji je imao 136 članova, izabran je astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb.

Božena Begović završila je osnovnu školu i gimnaziju u Hamburgu a akademiju za glazbu i scensku umjetnost pohađala je u Beču. Ova redateljica, glumica, dramaturginja, prevoditeljica sa njemačkog i francuskog i spikerica bila je i prva predsjednica Društva hrvatskih književnica (1938.-1941), prva direktorica Drame HNK... Od početka emitiranja je, uz spikerski posao, nastupala i kao glumica, recitirala poeziju, čitala ulomke iz romana i drugih proznih djela te uređivala i vodila prve emisije za djecu.