Prema optužnici županijskog državnog odvjetništva, njezinom bivšem partneru stavlja na teret ukupno 25 djela protiv spolne slobode, odnosno silovanja koja je počinio od 15. do 20. travnja 2018.
Sedam puta su je ispitivali, ni to nije bilo dosta za osudu: Bivši partner ju je drogirao i silovao
Čak sedam puta žena s područja Dalmacije morala je pred tijelima progona prepričavati agoniju koju je doživjela od strane svojeg bivšeg partnera s kojim ima i dijete. Sedmi i posljednji put strahote koje je prošla prepričavala je udaljena svega metar od počinitelja koji je na slobodi.
- Želim da ovo sve što prije završi, da me svi ostave na miru. Vraćanje u prošlost i stalno prisjećanje na ta traumatična događanja utječu na moje psihičko stanje. S optuženim imam zajedničko dijete i skrbništvo mi je oduzeto te se o njemu brinu moja majka i on - zavapila je tada.
Prema optužnici županijskog državnog odvjetništva, njezinom bivšem partneru stavlja se na teret ukupno 25 djela protiv spolne slobode, odnosno silovanja koja je počinio od 15. do 20. travnja 2018. godine u svojem stanu u gradu na području Dalmacije. Ženu je tamo doveo na silu.
Prema navodima tužiteljstva, počinio je i kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode jer je svoju bivšu partnericu u stanu držao zatočenu pet dana. Također, nasilno ju je drogirao, zlostavljao i tukao.
Oslobodili ga krivnje
Sudsko vijeće nedavno je donijelo nepravomoćnu presudu kojom muškarca oslobađaju krivnje. Na tu je presudu predstavnik optužbe uložio žalbu jer je, prema tužiteljstvu, sud pogrešno utvrdio činjenično stanje.
Oštećena je strahote koje je prošla unutar tih pet dana, a koje je prekinula njezina majka kada je na vrata stana došla s djetetom, prvo ispričala policiji. Priču je ponovila i na dokaznom ročištu kod suca istrage Županijskog suda, a onda i pred kamerama u Državnom odvjetništvu.
S obzirom na to da se u takve slučajeve uključuju i vještaci , sve je morala ispričati prvo jednom, zatim drugom, dakle pet puta zaredom. Zatim počinje sudski postupak u kojem je, u svojstvu svjedoka, dala iskaz. Rasprava se u jednom trenutku morala prekinuti jer se branitelj osjećao loše, pa je tako žrtva ponovno pozvana na sud kako bi sedmi put na raspravi sve ponovila.
'Na silu me doveo u stan, tukao i silovao'
Na kraju je, na suđenju, 'svima u lice istresla da joj je dosta'.
- Na silu me doveo u stan i zaključao. S mene je strgao odjeću. Tukao me i ručnik mi gurao u usta tako me gušeći. Žice fiksnog telefona je izvukao iz utičnice i prekinuo telefonsku vezu te mi onemogućio da zovem pomoć. Zatim me silovao. Pružala sam otpor, a u nastavku me na silu drogirao te mi u venu ubrizgavao drogu. Svaki dan me silovao - ispričala je tada kroz suze.
Tužitelju je rekla i da je pokušala pobjeći kroz prozor jer kroz vrata stana nije mogla.
Sudsko vijeće Županijskog suda je nakon svega zauzelo stav da je žrtva iskazivala različito na raspravi u odnosu na iskaze koje je dala kod suca istrage i u tužiteljstvu te je njezin iskaz zbog toga neuvjerljiv i neprihvatljiv. Također, sud prvog stupnja nije prihvatio njezin iskaz zato što je odbila dopunsko vještačenje ignorirajući pozive vještaka.
Dopunsko vještačenje trebala su provesti dva vještaka, što znači da bi žrtva po osmi i deveti put trebala ispričati petodnevnu agoniju koju je prošla.
Koga štiti dopunsko vještačenje?
Tužiteljstvo je u svojoj žalbi navelo da je žrtva iskazivala istovjetno uz određena odstupanja te da bi viši sud trebao sagledati okolnosti i kontekst njezinog zadnjeg iskaza koji se odvio u sudnici, na metar od optuženog.
Tužiteljstvo se pita štiti li se dopunskim vještačenjem žrtva ili to, ipak, prelazi u maltretiranje žrtve koja tijekom pet godina trajanja postupka ni od kog nije primila psihološku podršku.
- Ne odazivanje oštećenice pozivima vještaka za dopunsko vještačenje valja sagledati i cijeniti upravo u opisanom kontekstu, a ne kao što to čini sud, njezino ne odazivanje pozivima vještaka cijeniti na način da se jednostavno ne prihvati njezin iskaz. Oštećenica se pozivima vještaka nije odazvala ne iz obijesti već iz svoje nužde da se sama zaštiti, kada je nitko drugi ne štiti. Priželjkivanje i traženje da se ovaj kazneni postupak što prije završi i da je nitko više ne poziva i uznemirava, jest jedan oblike samoobrane oštećenice- naveli su u žalbi.
Na potezu je sada Visoki kazneni sud.