Donijete su i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima se roditeljima njegovateljima ili njegovateljima povećava iznos naknade ako dijete s teškoćama ili osobu s invaliditetom nije moguće uključiti u programe
ZASTUPNICI IZGLASALI
Sabor usvojio dugoočekivani Zakon o visokom obrazovanju, kao i mirovinskom osiguranju
Saborski zastupnici su jednoglasno podržali izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se umirovljenicima uz zadržavanje vlastite omogućuje i nasljeđivanje 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika, ali koje donose i povećanje iznosa obiteljskih mirovina i to od 1. siječnja iduće godine.
Rast mirovina od tri posto, uz zadržavanje vlastite moguće je koristiti i dio mirovine preminulog supruga
Ove novine, za koje se izborio zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, odnosi se na više od 155.000 umirovljenika, čime će im ukupna primanja prosječno porasti za 510 kuna. Nadalje, usvojen i Hreljin prijedlog kojim će se umirovljenike s dugogodišnjim stažem motivirati da ostanu u svijetu rada, neovisno što imaju prosječno više od 42 godine staža.
Povećava se i polazni faktor za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane starosne dobi, tzv. bonifikacija sa sadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa 0,15 posto na 0,25 posto. Time se potiče duži ostanak u svijetu rada te otvara mogućnost za veću mirovinu, jer se, primjerice, za najviše pet godina kasnijeg umirovljenja mirovina može povećati za 27 posto dok se prema važećoj bonifikaciji može povećati za 20,4 posto.
Osim toga, s početkom iduće godine najniže mirovine rastu za tri posto, što će osjetiti 287.000 umirovljenika.
Država je u proračunu za iduću godinu za ovo osigurala dodatnih 1,3 milijarde kuna, u 2024. 1,5 milijardi, a u 2025. godini 1,6 milijardi.
Suverenist Marijan Pavliček pozdravio je povećanje mirovina te mogućnost korištenja i dijela preminulog supružnika, no upozorio i na činjenicu najveće inflacije od Domovinskog rata.
- Stoga je pitanje koliko će naši umirovljenici uistinu osjetiti to povećanje, odnosno hoće li njihov životni standard porasti. Bojim se da neće, posebice kad uđemo u eurozonu, kada će doći do dodatnih poskupljenja. Treba izraziti ovdje još jednu bojazan. Naime, ovaj zakon, kao i Zakon o radu koji će uskoro u raspravu, omogućava rad do 70. godine, pitam se tko je od naših sugrađana sposoban raditi do tada? Je li jedan zidar sposoban sa 70 godina biti na gradilištu na skeli, keramičar lijepiti pločice, vodoinstalater biti dolje u šahti? Zakon nudi mogućnost izbora da će na temelju toga mirovina biti drastično veća, no bojim se da će upravo oni sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem biti prisiljeni zbog niskih mirovina raditi do 70. godine - istaknuo je.
Hrelja je naglasio kako se ovime realiziraju politička predizborna obećanja dva bloka - i lijevog i desnog.
Erik Fabijanić iz Kluba Socijaldemokrata je negodovao što su vladajući odbili njihov amandman kojim su tražili ukidanje dobne granice za udovice od 65 godina te predložili da to bude uvjet za starosnu mirovinu.
Zakon o socijalnoj skrbi jednoglasno usvojen
Sabor je jednoglasno usvojio i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se roditeljima njegovateljima ili njegovateljima povećava iznos naknade ako dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom, zbog zdravstvenog stanja, nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici. Povećava se i naknada roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.
No, vladajući su odbili prijedlog klubova SDP-a, Zeleno-lijevog bloka te HSS-a i Radničkoj fronti da Sabor zaduži Vladu da mu u roku 90 dana predloži izmjene ovog Zakona, kojima će se onemogućiti upis zabilježbe na nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, usluge organiziranog stanovanja i smještaja koju korisnik koristi za stanovanje.
Sabor usvojio i dugoočekivani Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Sabor je donio i dugoočekivani novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ali su vladajući odbili 30-ak oporbenih amandmana.
- Hrvatska znanost i visoko obrazovanje već 20 godina traže donošenje ovakvog zakona, mi kao liberali smo zadovoljni da se u ovom trenutku donosi ovako važan zakon, koji će sigurno biti korak naprijed. Inzistirali smo da se ispravi nepravda prema studentima stručnih studija, zadovoljni smo da se to napravilo i da će studenti stručnih studija u svojim pravima biti izjednačeni sa studentima sveučilišnih studija - istaknuo je HSLS-ov Dario Hrebak.
I zastupnica Centra Marijana Puljak je pozdravila kao korak naprijed donošenje ovog zakona. No, nije zadovoljna u potpunosti.
- Ovaj zakon kojeg smo čekali 20 godina nije ona revolucija koja je potrebna znanosti i visokom obrazovanju u ovom trenutku. Iz zakona se briše izvrsnost, etika u znanosti. Ono svemu čemu smo svjedočili posljednje vrijeme, afere oko plagiranja, doktorata dobivenih na razno razne načine, ovim zakonom se ozakonjuje brisanjem etike iz znanosti - ukazala je.
Mostov Nino Raspudić je naglasio kako Zakon uopće nije dobar te da je u mnogim člancima protuustavan. Tražio je da ga se pošalje u treće čitanje i da se održi tematska sjednica na tu temu, no odbili su.
- Stvar će završiti na Ustavnom sudu. Temeljni problem je što ovaj zakon drastično dokida autonomiju sveučilišta koncentrira protuustavne ovlasti u rukama ministra. Vrlo je izvjesno i da će dovesti do gašenja znanstvenih časopisa ili privatizacije - poručio je.
I liječnički sindikat u kolektivnim pregovorima
Usvojene su i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a kojima se omogućuje da u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora o uvjetima rada i plaćama liječnika može sudjelovati i sindikat koji ima najmanje 20 posto članova liječnika od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se ugovor primjenjuje. To će omogućiti Hrvatskom liječničkom sindikatu sudjelovanje u kolektivnim pregovorima u kojima proteklih godina nije mogao sudjelovati jer nije imao dovoljan broj članova odnosno ispunjavao uvjete o reprezentativnosti.
- Ono što je najvažniji predmet uređivanja ovim zakonom sa zdravstvenom zaštitom nema veze. Ovaj problem doista treba riješiti, ali ne zakonom o zdravstvenoj zaštiti već zakonom koji uređuje pitanje reprezentativnosti sindikata, za to imamo poseban zakon - ukazao je SDP-ov Peđa Grbin.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
