'U Zakonu o znanosti nema tijela za etička pitanja, tko će se baviti plagiranim doktoratima?'

Oporba u saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu u petak je bila suzdržana pri glasanju o Konačnom prijedlogu zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no prijedlog je ipak potvrđen.

- Nije bilo velikih prepucavanja kao pri prvom čitanju. Ministarstvo je uvažilo dosta naših primjedbi i kritika, posebno oko programskih financiranja. No ono što nisu prihvatili i zbog čega nismo podržali prijedlog je osnivanje nacionalnog etičkog tijela koje bi se bavilo etičkim pitanjima poput krivotvorenih doktorata itd. Takvo tijelo, Odbor za etiku, trenutno postoji pri Saboru, no u novome Zakonu o znanosti su ga ukinuli, a o etici se govori samo u jednom članku. Etiku i etička pitanja spuštaju na razinu sveučilišta i fakulteta, što smatramo neprihvatljivim jer smo vidjeli na primjerima osječkog, zagrebačkog sveučilišta i drugih, da to ne funkcionira - komentirala je Marijana Puljak, saborska zastupnica Glasa i članica Odbora za obrazovanje.

Zbog toga su odbili podržati i prijedlog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, jer je i u tome zakonu pitanje etičnosti je tek simbolično dodirnuto, kaže.

Kako je upozorila, upravo nepostojanje etičkog tijela na nacionalnoj razini, na saborskoj razini, može garantirati da se situacije poput doktorata Vice Mihanovića, ali i cijelih autobusa HDZ-ovaca koji su išli u Osijek po doktorate. 

NOVI ZAKON O OBRAZOVANJU Fuchs: Imamo ogroman broj programa koje nitko ne upisuje

- Odbor se gotovo ničim ne bavi još od slučaja plagijata tadašnjeg ministra obrazovanja Pave Barišića. Otad se vladajući trude ugasiti taj odbor, a sad će to s ovim zakonom zapečatiti. Osim toga, nigdje se ne spominje izvrsnost, pogotovo u izboru članova Nacionalnog vijeća  za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj - upozorava Marijana Puljak.

To bi Vijeće trebalo biti nadležno za donošenje minimalnih etičkih standarda i kriterije za izbore u znanstvena zvanja, a administrativnu i stručnu potporu za vijeće preuzelo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Upravo zbog toga, smatra oporba, izvrsnost članova morala bi biti jedan od glavnih uvjeta. No, kaže, Ivica Šušak, državni tajnik ministarstva Odboru je rekao da nisu izvrsnost stavili jer nisu htjeli "stavljati floskule". Nitko neće znati što znači formulacija "međunarodno poznati znanstvenik", tumačio je Šušak. I to je opet spušteno na razinu fakulteta i sveučilišta, što ruši glavnu ideju zakona - da napokon počne uvoditi red u tromi sustav visokog obrazovanja, koji je postao podložan korupciji i nepotizmu, ne prati svjetske trendove i izgubio je na međunarodnoj vidljivosti i znanstvenoj važnosti.

Članovi odbora kritizirali su i totalnu inflaciju raznih studijskih programa koji niču bez reda i suvisle kontrole. Na pitanje zašto u Zagrebu postoje dva gotovo identična studija psihologije, državni tajnik Šušak članovima odbora kazao je kako je sa Sveučilišta došlo objašnjenje da je jedan studij za studente iz zapadnog dijela grada, a drugi za one s istočnog dijela.

- Svi kažu da ovo jest korak naprijed, no ipak se nije riješilo previše jako važnih pitanja  - ističe Puljak.

Iako nije na rasporedu za idući tjedan, Konačni prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ipak ide pred zastupnike. Ako ga Sabor potvrdi, bit će to ostvarenje plana koji je Radovan Fuchs pokušao odraditi još u prvom ministarskom mandatu, provođenje reformi u visokom obrazovanju i znanosti. Postojeći zakon nije mijenjan punih 20 godina, a prvi Fuchsov pokušaj naišao je na ogroman otpor u akademskoj zajednici. 

KAZNE U EURIMA Prvo glasanje nakon vraćanja zastupnika u saborske klupe: 'Istina dolazi, nećete pobjeći'

U ovome zakonu Fuchs predlaže da gradovi, općine i županije više nemaju pravo osnivati nova sveučilišta, a visoke škole postale bi veleučilišta. Novim odredbama postavilo bi se brže i jednostavnije napredovanje nastavnika, te zaposlenika na visokim učilištima. Trenutno, znanstveno napredovanje onemogućeno je ako nema koeficijenta za radno mjesto koje traži određenu titulu. Bez napredovanja u određenom roku (u zvanje doktora znanosti, docenta itd.), zaposlenik gubi pravo na posao, a ne može napredovati jer, primjerice, radno mjesto "drži" kolega koji je već trebao u mirovinu, no ima pravo na produljenje staža.  Znanstvena napredovanja tako više neće ovisiti o radnome mjestu.

Financiranje će se dobrim dijelom rješavati kroz programske ugovore, koji bi trebali potaknuti djelatnike na fakultetima da rade kvalitetnija i međunarodno relevantnija istraživanja, bez sumnjivih znanstvenih i stručnih radova koji su se pisali samo da bi netko mogao napuniti znanstvenički dosje. Upravo programski ugovori bili su jedna od točaka zbog kojih su ministarstvu dolazile najveće kritike, posebno sa zagrebačkog Sveučilišta. Senat na čelu s rektorom u odlasku Damirom Borasom u potpunosti je odbacio prijedlog, a sam Boras nazvao ga je "financijskom ucjenom i udarom na profesionalno dostojanstvo", te su prozvali Fuchsa da se želi direktno umiješati u rad sveučilišta. Ta kritika odnosi se na osnivanje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj.

A Fuchs uopće ne skriva da je ovo obračun s, kako ih naziva, "oligarsima" na sveučilištima, misleći pritom upravo na Borasa. Čak ih je u Saboru prozvao i "cosa nostrom". Zagrebačko sveučilište ipak je ostalo usamljeno u pokušaju da se sruši i ovaj zakon.

No, kritike zakona dolaze i od oporbe i od sindikata, a svi ističu kako je zakon - preblag. Sindikati smatraju kako se zakonom ipak ograničava svojevolja i uspostavlja kontrola na sveučilištima u upravljanju, no i dalje, naglasili su, nije riješen problem akademske korupcije i trgovine utjecajem "kojima smo na zagrebačkom sveučilištu bili svjedoci za vrijeme mandata rektora Borasa i prorektora Čovića, pod plaštom autonomije sveučilišta".

Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja nazvao je skandaloznom odredbu da se radni odnosi podvode pod Zakon o upravnom postupku, umjesto kroz Zakon o radnim odnosima, što je za radnike nepovoljno rješenje, a proturječi pravnom sustavu RH. Matija Kroflin upozorio je manjak regulacije jer se u zakonu ne reguliraju stručni rad, vlastiti prihodi i školarine.

- Riječ je o ogromnom novcu koji ostaje ustanovama. To su vrući krumpiri za koje očito nije bilo hrabrosti u administraciji kako bi postavila sustav na zdrave noge - rekao je Kroflin.

Zastupnici će dobiti još jednu šansu za  raspravu o prijedlogu Zakona, kako se najavljuje, već idući tjedan.