U kapsuli su pronađena četiri svitka - dokumenta, te jedan zapis i potvrda, a zadnji je iz 1938. godine - kad se zadnji put obnavljao toranj. Taj je svitak i vrlo važan, jer su dokumente iz '30-ih godina oduzeli komunisti
Otkrili misterij svitka iz križa karlovačke crkve: 'Savršeno su očuvani, kao da su jučer pisani'
Tijekom skidanja križa sa zvonika crkve Presvetog trojstva u Karlovcu početkom mjeseca pronašli su i svitak koji se nalazio u jabuci ispod križa. Otkrili su ga dok su rezali stup, a u Franjevačkom samostanu danas su predstavili što je sve krila vremenska kapsula.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
U kapsuli su pronađena četiri svitka - dokumenta, te jedan zapis i potvrda, a zadnji je iz 1938. godine - kad se zadnji put obnavljao toranj. Taj svitak vrlo je važan, rekao je fra Krunoslav Albert, gvardijan Franjevačkog samostana, jer je iz perioda za koji nemaju kroniku. Naime, dokumente iz '30-ih godina je 1949. oduzela komunistička vlast i od danas nisu vraćeni, piše KA portal.
Ravnatelj Državnog arhiva Dinko Čutura rekao je da su svici kao da su jučer pisani.
-Savršeno su odmotani, sačuvani. Oni će biti pripremljeni u Franjevačkom muzeju koji ovaj franjevački samostan ima. Jedan svitak je pisan na njemačkom jeziku, njemačkom kaligrafijom. Očekivali smo da će ovi drugi svici biti pisani latinskim, ali pisani su hrvatskim jezikom - rekao je, prenosi Radio Mrežnica.
Svitak iz 1858. godine pisan je na njemačkom, a ovi iz 1883. i 1938. na hrvatskom jeziku.
- Sve četiri isprave pisane su na papiru, vjerojatno impregniranom voskom, a ne na pergameni kao što smo prvo mislili. Pisani su klasičnom tintom. Svi dokumenti imaju dekorativne ukrase u crnoj, plavoj i crvenoj tinti i detalje zlata, smatra se da je to zlatni prah - kazala je Sonja Kočevar, pročelnica Konzervatorskog odjela Karlovac.
Iako se mislilo da će naći dokument iz 1794. kad je križ i postavljen, tog svitka nema, pa ni poruke graditelja Josipa Stillera koji je bio zaslužan za proširenje crkve i samostana.
Na prvom dokumentu iz 1858. navodi se tko je tada vladao i imao svjetovnu i crkvenu vlast, a navode se i profesori karlovačke gimnazije, a spominje se i Prokopije Godler koji je pozlatio križ i jabuku. Tu je bio i prijepis starijeg dokumenta koji govori tko su bili majstori, a Kočevar je rekla da svitak otkriva informacije o cijeni namirnica, a navode i današnju protuvrijednost.
- Govedina je koštala 9 krajcera, to je oko 105 kuna. Teletina je koštala isto toliko, a piletina oko 275 kuna. Kruh je težio 7 lota, banatska pšenica koštala je 3 i pet šestina guldena što je oko 1520 kuna, vino 14 krajcera odnosno oko 160 kuna i kava je koštala 32 krajcera odnosno oko 365 kuna, vjerojatno kila. Dnevničar je bio plaćen 40 krajcera dnevno što je 455 kuna, a naučnik na tornju bio je plaćen oko 900 kuna dnevno.
Podizanje zvonika za 10 metara 1794. godine koštalo je 13 tisuća forinti ili oko 8.880.000 kuna. Radovi su započeli nakon pogodbe 1792. godine, a pozlata križa od 1858. do 1859. koštala je oko 137 tisuća kuna - rekla je Sonja Kočevar.
Treći dokument je iz 1883. i nisu znali da je tad bila obnova i također opisuje tadašnje predstavnike vlasti i gradske činovnike.
U četvrtom dokumentu iz 1938. godine, iz vremena kardinala Stepinca, također se navodi što se restauriralo.