Donosimo sedam ključnih reformi i zahtjeva za spas države, za put u bolje društvo, sedam poruka građana političarima o kojima će se svi imati prilike očitovati u predizborno doba, a mi ćemo ih na njih stalno podsjećati
Reforme za spas: Političari, očitujte se o ovim zahtjevima!
Kad su najugledniji hrvatski ekonomisti, pravnici i znanstvenici u seriji panela 24sata odgovarali na pitanje s kojom bi reformom prvom krenuli da mogu birati, većina je spominjala reformu pravosuđa, a gotovo svi su se složili da bilo kakav ozbiljan preokret treba planirati u kombinaciji različitih reformi koje dopunjuju jedna drugu.
POGLEDAJTE VIDEO: Vlada treba provesti reforme
Pokretanje videa...
Bilo je, doduše, i reformi o kojima se puno više govorilo u medijima i javnosti, ali su se u raspravama kasnije rjeđe isticale, poput one koja se čini najkonkretnijom, a to je teritorijalni preustroj zemlje za koji je prof. Ivan Koprić još prije deset godina dao vrlo jasne preporuke.
Zato smo u 24sata objavili listu sedam ključnih reformi, sedam zahtjeva i poruka o kojima bi se političari trebali očitovati jer to građani od njih očekuju:
Svi ovi zahtjevi posve su u skladu s razmišljanjima građana, s njihovim stavovima, a potvrđuje to i istraživanje koje je za 24sata provela agencija Ipsos.
U jednom od prvih panela 24sata o reformama, ekonomist Velimir Šonje istaknuo je sustav državnih poduzeća (koji čini i do 1000 poduzeća u državnom ili većinski državnom vlasništvu) kao velik problem te priznao da je tu reforma najteža. Tu su mnogi neiskorišteni resursi i nedovoljna investiranja, rekao je te naglasio:
- Sređivanjem tog sustava Hrvatska bi dobila veću efikasnost, više investicija, bolju alokaciju ekonomskih resursa i začepili bismo tu rupu koju politička partitokracija koristi i poduzeća za svoje političke ciljeve. Šonje misli da bi se s lakoćom mogla srediti i reforma komorskih sustava, ali i da valja biti oprezniji kod parafiskalnih nameta:
- Ako komore imaju ponuditi neke usluge određenim profesionalnim grupama ljudi, neka ih ponude na tržištu, gdje će ljudi i firme, koje će htjeti, to platiti. To je jednostavno riješiti. Najveći dio takozvanih parafiskalnih nameta nekakvi su vodni doprinosi, naknada za radiotelevizijske frekvencije... Ali voda, šume i frekvencije javna su dobra. Tu se ne može maljem mlatiti i reći “ukini to” nego se mora ući duboko i u političku i u ekonomsku analizu. U političkom smislu treba odlučiti što je tu javno dobro da ga mi sačuvamo, kao što ljudi, na primjer, sad žele sačuvati javno zdravstvo. Kad se to definira, treba vidjeti kako to riješiti što efikasnije i to je iznimno težak zahvat koji zahtijeva jako puno političke pažnje i ekonomske analize.
Marko Rakar, izvršni direktor konzultantskog društva MRAK usluge i snažni zagovornik transparentnosti u društvu, kao prvu i ključnu reformu izabrao bi onu koja donosi potpunu vidljivost državnih troškova, a posebno svih javnih nabava, zapošljavanja, apsolutno svega.
Za razliku od njega, hrvatska ekonomistica i profesorica na ZŠEM-u Vedrana Pribičević krenula bi reformom upravljanja u javnom sektoru. Ona misli da su golem problem javnog sektora niski menadžerski kapaciteti ljudi koji ga vode:
- To je nasušno potrebna reforma, koja će uspostaviti i vertikalu odgovornosti - tko mora napraviti posao, tko je odgovoran, tko će dobiti benefite za dobar posao, koga će kazniti. Javni sektor ima deficit menadžmenta - najbolje je da se iz privatnog sektora dobiju ljudi koji će onda povećati efikasnost u javom sektoru - rekla je ona u svojem izlaganju.
Hrvoje Bujas, lider Glasa poduzetnika, kaže da nam prvo treba reforma pravosuđa:
- Rekao sam ministru pravosuđa Bošnjakoviću da treba napraviti samo dvije stvari za poduzetnike i obrtnike. Da ograniči nenormalno duge procese koji traju toliko da i čovjek umre a da ne dođe do ročišta, kamoli do presude. A s druge strane radi se o minornim zahtjevima, o sporovima koji se vode zbog naplate dvije ili tri tisuće kuna, za komunalnu naknadu od sto ili dvjesto kuna! To su stvari koje se moraju iznimno brzo rješavati. Ministru smo predložili da se donese odredba po kojoj se prvostupanjske presude u takvim sporovima moraju rješavati u roku od godine dana, a šest mjeseci poslije i drugostupanjska. Zamislite da živite u zemlji u kojoj znate da ćete dobiti pravomoćnu presudu, kakva god ona bila, u godinu i pol dana - istaknuo je Bujas pa nastavio:
- U tri mjeseca moraju se definirati ročišta za sporove koji se vode za iznose do 10.000 kuna. Kad sam rekao 15. put ‘Ministre, možemo li se tome nadati nakon 30 godina od stvaranja države?’, vidio sam da opet nedostaje hrabrosti, prebacuje se sve na savjete, vijeća, grupe... Tu treba imati hrabru politiku, Vladu i, rekao bih, iznimno hrabrog ministra. Iz udruge Glas poduzetnika predložili smo četiri ključne reforme - pravosuđa, državne uprave i lokalne samouprave, transparentnost i smanjivanje poreza...
Porezni ekspert Hrvoje Zgombić slaže se s Bujasom, i on je u panelu ustvrdio da bi krenuo s reformom koja bi svima dala pravnu sigurnost, a slično je objasnio i financijski stručnjak Andrej Grubišić:
- Suci nemaju konkurenciju. Kad imate sustav u kojem je toplo i ugodno, onda samo spavate. Kad imate komociju nedodirljivih, onda imate ovakve rezultate…
Jasno da uz reforme pravosuđa, obrazovanja, zdravstva i javne uprave, uz jeftiniji teritorijalni ustroj, transparentnost, manje poreze i namete, treba čitav niz drugih promjena, zahvata, poteza koji će promijeniti društvo. Neki od njih bi mogli biti bolni, a neki bi trebali pomoći upravo onim najranjivijima u društvu. Europska komisija, na primjer, godinama upozorava Hrvatsku da u socijalnoj skrbi troši milijarde, ali one ne dolaze do onih najugroženijih. Ni zdravstveni sustav nije samoodrživ, gubici se stalno saniraju iz proračuna. Zdravstvo je decentralizirano, ali županije malo ulažu u ustanove, premda im novac stiže ustupanjem udjela u porezu na dohodak. U svakom razgovoru o reformama nedvojbeno je da Hrvatska ne može čekati, a političari se moraju očitovati o zahtjevima građana!