Vlada je trebala još u ožujku donijeti plan kako rasteretiti gospodarstvo, ali su s tim kasnili. Kad su ga i donijeli, ispostavilo se da većina mjera stupa na snagu eventualno do kraja godine...
AL' SU IH RASTERETILI
Dali 3,7 mil. kn nameta. Vlada im mjerama 'uštedila' 7004 kn!
Uspješno pulsko brodogradilište Tehnomont godišnje plati državi i gradu oko 3,7 milijuna kuna raznih parafiskalnih i neporeznih davanja uz redovite poreze i doprinose. A Akcijskim planom rasterećenja gospodarstva od parafiskalnih nameta, kojim se pohvalila Vlada, Tehnomont će godišnje uštedjeti 7004 kune. I 19 lipa.
Izračunala je to precizno predsjednica Udruge poslodavaca Gordana Deranja koja vodi brodogradilište. Koje će, primjerice, i dalje plaćati naknadu za općekorisne funkcije šuma, ali i članstvo turističkoj zajednici iako njihova djelatnost nema baš veze s turizmom i šumom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:35
Tehnomont je, naravno, samo jedan primjer, a slične naknade plaćaju i brojne druge tvrtke. Vlada je trebala još u ožujku donijeti plan kako rasteretiti gospodarstvo, ali su s tim kasnili. Kad je konačno dokument ugledao svjetlo dana, u njemu je 50 mjera koje uglavnom ne stupaju na snagu odmah, nego je Vlada obećala postupno do kraja godine izmijeniti brojne uredbe, pravilnike i zakone kako bi gospodarstvu uštedjela 532 milijuna kuna. A ukupno, prema zadnjim podacima za 2018., naplaćuje 8,7 milijardi kuna. Dakle, ušteda je malih 6,11 posto. Ako nakon izbora ne bude neka nova vlada.
Palo je tako u vodu traženje poduzetnika da se većina nameta ukine i financira iz poreza, a oni koji su ostali da budu transparentni, da se zna na što se troši i što zauzvrat dobivaju građani i poduzetnici koji ih plaćaju. Ali čak i tako malo rasterećenje je u realnosti još manje, kaže Deranja.
Jer je Vlada svoj plan temeljila na osnovu prihoda tvrtki iz 2018. HUP je izračunao da će realno rasterećenje biti oko 400 milijuna kuna. HUP je predlagao da se za 20 najvećih davanja pregovara o optimalnom postotnom smanjenju, a da se preostalih 420 ukinu ili smanje za 70 posto. Međutim, u Akcijskom planu je od tih 20 koji najviše opterećuju gospodarstvo smanjeno tek pet davanja: godišnja naknada za uporabu neuparenog radiofrekvencijskog spektra, naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, članarina turističkim zajednicama, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma i vodni doprinos.
- Određeni oblici neporeznih i fiskalnih davanja nisu hrvatski izuzetak, ali HUP smatra da bi tako prikupljena sredstva trebala biti na korist svima s ciljem unapređenja javnih dobara. Međutim, svrhovitost potrošnje prikupljenih sredstava u Hrvatskoj često je nevidljiva i neučinkovita, a u doba krize svaki takav trošak treba staviti pod povećalo i procijeniti je li i koliko poduzetnicima isti može biti omča oko vrata - poručila je Deranja.
Uz to, ističe i da je znatno veći broj poduzeća koja su se zatvarala u ožujku i travnju, nego onih koja su novootvorena, a najveći iznos smanjenja je na vodnom doprinosu koji se plaća prilikom investicija. A ni investicija ove godine neće baš biti, pa oni koji žive i rade u Hrvatskoj će tako vidjeti mrvice od ušteda. Kako je ova Vlada odustala i od nekih reformi prije izbora, a potrošnju nije smanjila, jasno je da nema ni mjesta za veće rezanje parafiskalnih nameta.
Primjer netransparentnosti: Naknada za obnovljive izvore
Dobar primjer za netransparentnost, ali i primjer kako Vlada nije slušala gospodarstvenike koji pune proračun, je i naknada za obnovljive izvore energije. Nju plaćaju i tvrtke, ali i svi građani kroz račune za struju. I ona je zadnjih godina stalno rasla kako bi se prikupio novac koji se zatim prosljeđuje onim investitorima koji ulažu o obnovljive izvore energije.
Godišnje se prikupi 1,6 milijardi kuna te naknade koja postoji i u drugim zemljama EU, ali kod nas upravo netransparentnost i moguće malverzacije dovode do njezine visine. Najveći iznos od oko jedne milijarde ide vlasnicima vjetroelektrana koji su dobili ugovore po strategiji koja je bila prenapuhana. Neki i zadnji dan prije isteka roka. Iako se silni novac slijeva, na stranicama državne tvrtke HROTE, koja prikuplja tu naknadu, mogu se naći iznosi, ali ne i, primjerice, koliko je koja tvrtka dobila novca, što bi bio minimum transparentnosti prema onima koji sve to plaćaju.
Ministarstvo zaštite okoliša planira smanjiti tu naknadu za tek 75 milijuna kuna, i to za vrlo mali broj tvrtki. HGK je priopćio da u postupku javnog savjetovanja nije uvažena baš ni jedna primjedba koju su dali gospodarstvenici i stručna javnost.
Komora je predlagala da se predloženo umanjenje visine naknade za tvrtke s potrošnjom električne energije većom od jednog gigavatsata godišnje primjenjuje i na manje potrošače. Ali nisu ih poslušali pa će tek 85 tvrtki od ukupno 809 ostvariti to rasterećenje.
- Predlagali smo da se prednost daje kriteriju udjela troškova za električnu energiju u ukupnim troškovima, jer bi se tako obuhvatio veći i reprezentativniji broj tvrtki kojima troškovi za električnu energiju predstavljaju značajnu stavku u poslovanju, a ne bi se kompromitirale spomenute EU smjernice - rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
Kao poseban apsurd istaknuli su da nije prihvaćen ni argument da oni koji sami proizvode energiju za svoja postrojenja moraju i dalje plaćati tu naknadu umjesto da ih se oslobodi plaćanja. Pa tako onaj tko proizvodi struju iz obnovljivih izvora i troši je, a ne prodaje državi po povlaštenoj cijeni, mora plaćati naknadu za obnovljive izvore.
Ovim planom rasterećenja su zadovoljni teleoperateri koji su poručili da će smanjenjem naknade za radiofrekvencijski spektar osloboditi novac za ulaganje u 5G mrežu.
Iznosi se smanjuju, ali nameti - ostaju
Nadalje, unatoč obećanoj digitalizaciji, novac za upravne pristojbe koje svi plaćamo smanjio se za 50 posto pa je jasno da još pola upravnih pristojbi i dalje ostaje.
Obvezne članarine za Obrtničku i Gospodarsku komoru bit će oslobođeni tijekom prve dvije godine postojanja obrti i tvrtke koje se osnuju nakon 1. siječnja 2021. godine, ali obvezno članstvo i dalje ostaje. Naknada za Hrvatsku turističku zajednicu koju plaćaju svi bit će smanjena tek 12 posto, odnosno 26,8 milijuna od 224 milijuna kuna koje se uplati Hrvatskoj turističkoj zajednici. Čuvena naknada za opće korisne funkcije šuma bit će smanjena te je više neće plaćati tvrtke s prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna. Ali i dalje ostaje. Vlada je tako opet izbjegla napraviti jaču reformu parafiskalnih nameta.
Reforme odmah!’ je kampanja 24sata za provođenje nužnih reformi bez kojih Hrvatska ne može izbjeći gospodarski krah i ne može omogućiti bolju budućnost za sve građane. Naša zemlja je na prekretnici! Podržite nas i pratite svaki dan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
