Primorac: Ovo je solidaran namet, oporba: Nepravedno je staviti sve poduzetike u isti koš

Ovaj Zakon ima jednu dobru stvar, to je činjenica i treba ju reći, a to je da će se prikupljen iznos ovim porezom biti usmjeren na socijalno ugrožene, no to je jedino dobro, poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin govoreći o Zakonu o dodatnom porezu na dobit, tj porezu na ekstra profit, a o kojem danas u Saboru raspravljaju. 

Naglasio je kako nije jasno je li ovo krizni porez ili porez na ekstra profit.

- Da je na ekstra profit, što, nažalost, nije, onda bi stvari bile riješene na drugačiji način i ne bi u Zakonu postojale odredbe koje omogućuju bankama da muljanjem sa svojom financijskom imovinom umanje dobit i izbjegnu plaćanje poreza na ekstra profit. Zašto ste bankama dali poseban tretman? Da je ovo krizni porez, onda bi njegov obuhvat bio daleko veći, a ne bi se stavila granica od 300 milijuna kuna - istaknuo je Grbin naglasivši kako bi cilj uvođenja ovog poreza trebao biti u kažnjavanju onih koji su muljali na inflaciji, a ne svih poduzetnika. 

'Uvodite porez najuspješnijima, kao Robin Hood'

Istog mišljenja je i ostatak oporbe. Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš istaknula je kako Vlada ovaj porez uvodi najuspješnijima i s time se ne slaže.

VRAG JE U DETALJU Vlada uvodi novi porez dok joj milijuni kuna cure kroz prste

- Kao Robin Hood, uzima bogatima da bi dala siromašnima, ali to je samo krinka. Odlučila je uvesti porez najuspješnijima, stavila ih sve u istu košaru, nije radila kako su radile druge zemlje članice EU. Odlučili smo se model Mađarske, da oni koji dobro rade plate dodatni porez. Rezultat toga da na kraju godine uvedete porez nekome tko za to nije znao bit će da će taj iduće godine biti puno oprezniji u svojem poslovanju, a posljedice će snositi krajnji korisnici, građani - poručila je naglasivši kako njen Klub podržao da se taj porez uvodi samo na one koji su profitirali u ovoj krizi u energetskom sektoru, na koje je prilikom predlaganja ovog poreza EU i mislila.

- Ovo nam je problem jer proračun pune oni koji rade, dodatno zarađuju, a ovim porezom ste im vezali i ruke i noge - kazala je.

Da nije korektno stavljati u isti koš one koji su dobit ostvarili svojim znanjem, dobrim poslovanjem, radom i trudom s onima koji su profitirali u energetskoj krizi, smatra i IDS-ov Emil Daus.

- Nedovoljno su definirani kriteriji oporezivanja i nepošteni. Podržavamo da se uvede onima koji su dobit ostvarili isključivo promjenama uzrokovanima energetskom krizom. Nije u redu prema onima koji su dobit mislili dobit reinvestirati, možda bi baš oslobađanje od poreza na one koji bi tu dobit reinvestirali moglo biti rješenje u budućnosti i to bi onda bio sustav. Pozdravljamo da će se taj novac preusmjeriti najugroženijima, ali ne znamo po kojim kriterijima - istaknuo je.

Socijaldemokrat Davor Bernardić poručio je ministru financija Marku Primorcu da mu u ovom trenutku kad je recesija pred vratima ne bi bio u koži. 

- Naslijedili ste vruć krumpir od bivšeg ministra koji je vodio potpuno pogrešnu poreznu politiku. Samo je jedan put i izlaz iz ove situacije, a to su nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Klub Socijaldemokrata predlaže da se vrati porez na reinvestiranu dobit na 0 posto, u turizmu da se za usluge pića smanji na 13 posto i da se 20 posto oslobode poreza na dobit oni koji investiraju u sport i kulturu - naveo je. 

'Ovo nema veze sa solidarnosti'

Zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar upozorava da će divljanje inflacije dovesti do najtežeg siječnja u povijesti države te smatra da nije dobro da se neselektivno uzima oni koji su bili uspješni i preživjeli ovu krizu. 

- Trebalo se okrenuti prema sustavu zdravstva koji  nas godišnje zadužuje preko milijardu eura - poručio je, a s njim se složili i Mostovi zastupnici.

- Da bi se pomoglo najugroženijima, uzima se novac onima koji su uspješni. Zašto se nije provela reforma zdravstva, pravosuđa, zašto se ne obračunava s korupcijom... - pita se Mostov Nikola Grmoja dodajući kako država nije naplatila četiri milijarde kuna poreznog duga.

- Tako se ne vodi država - poručio je.

UNATOČ STALNIM SANACIJAMA Dug za lijekove opet 5,5 mlrd. kn: 'Bit će napeto ako ne plate. A još nam stiže i novi porez...'

Nepravednim ovaj porez prema jako puno kompanija vidi i Mostov Zvonimir Troskot. Pa na primjeru ukazao što to znači.

- Jedan od najboljih primjera je brodogradilište Viktor Lenac, koji je prodao jahte i nema veze s energetskom krizom. Novac koji bi trebao uplatiti u proračun je trebao završiti u završavanje doka 11, predstavnici su na Odboru plakali zbog toga jer ovaj poraz, vjerovali ili ne, dovodi u opasnost strateškog partnera, a to je američka ratna mornarica. Tu je i IT industrija - rekao je naglasivši da ovo što radi naša Vlada ne radi nijedna država EU. 

- Ovo nema veze sa solidarnosti jer je ideja EU bila isključivo energetski sektor - poručio je.

'Mi smo predlagali, Vlada odbila. Isto predložila kasnije von der Leyen, premijer brže bolje kaže da je ideja dobra'

Predsjednica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić podsjetila je kako su oni još u lipnju predlagali da se uvede porez na ekstra profit onima koji su profitirali izravno zbog činjenice što su cijene energenata porasle, a koji nisu imali ulazne troškove veće, pa da su se vladajući tada šokirali i to odbili. 

- No, nakon što je Ursula von der Leyen isto to predložila, onda je brže bolje naš premijer rekao da je ideja dobro. Ponovno se uvodi i ovaj porez, kao što su se i mjere donosile, kao horizontalna mjera koja djeluje jednako prema svima. Vlada nije sposobna naciljati socijalno najugroženije. Trebalo je uzeti onima koji su profitirali od krize - kazala je.

Porezni čudnovati kljunaš, opisala je ovaj porez zastupnica Suverenista Vesna Vučemilović.

- Danas raspravljamo o porezu koji u principu to nije. Porez je prihod koji nema ovakvo definiranu namjenu kao što ima ovaj porez i bilo bi primjerenije da smo ga nazvali solidarnom naknadom, jer ovako je to neki porezni čudnovati kljunaš. Bilo je dosta pritisaka i odustalo se od toga da ovaj porez ipak malo šire zahvati, a smanjio se i broj obveznika, ali i sredstva koja će se prikupiti i to značajno, s procijenjene dvije milijarde na 1,6 milijarde kuna - poručila je dodavši kako pozdravlja što je striktno određeno za što se će prikupljena sredstva koristiti. 

Primorac: 'Uredba EU predviđa da države mogu donijeti svoje nacionalne mjere'

HDZ-ova Grozdana Perić naglasila je kako se radi o solidarnom porezu na dobit, koji će biti privremen i izvanredan samo za 2022. godinu. 

- Vlada je u ovom periodu poduzimala znatne mjere kako bi pomogla poduzetnicima i građanima i na ovaj način se želi postići jednakost kako bi se u 2023. moglo što kvalitetnije intervenirati isključivo za one građane kojima je to zaista potrebno - rekla je.

Na isto je ukazao i ministar Primorac predstavljajući uvođenje dodatnog poreza na dobit.

- EU je donijela Uredbu kojom je propisala donošenje jednog solidarnog nameta koji države članice mogu primjenjivati na način da oporezuju dodatno ona poduzeća koja ostvaruju povećane razine dobiti i to ona koja su iz takvih sektora da 75 posto prometa minimalno ostvaruju od djelatnosti koje su povezane s vađenjem, rudarenjem, rafiniranjem i proizvodnje proizvoda koksnih peći. Cilj tog solidarnog nameta u EU je upravo prikupiti određeni iznos sredstava kojim bi se financirale mjere za one koji su u najvećoj mjeri pogođeni ovom krizom - poručio je pa pojasnio da u Hrvatskoj, kada bi se u ovom obliku primjenjivala ova Uredba, ne bi bio pogođen nitko zbog čega se ne bi prikupilo gotovo ništa sredstava koja bi se usmjerila u nove mjere pomoći najugroženijima. 

- U toj situaciji je i Uredba predvidjela da države mogu donijeti nacionalne mjere koje će biti upravo ekvivalentne ovom porezu i ovaj porez, odnosno Zakon, omogućava upravo to, izravnu primjenu odredaba Uredbe EU, na što imamo obvezu i donošenje ekvivalentne nacionalne mjere kojom smo proširili obuhvat poreznih obveznika kako bi ispunili osnovni cilj - odgovorio je na kritike oporbe da se Vlada ne vodi idejom i Uredbom EU da se oporezuje one u energetskom sektoru nego da uvodi porez koji će se odnositi na sve sektore.

'Ovo je solidaran porez, jednokratan, a prikupljeni iznos ići će za pomoć najugroženijim građanima'

Podsjetio je kako je Vlada snizila PDV na osnovne prehrambene proizvode, a da trgovci nisu u konačnici smanjili cijene te da je oporba zazivala upravo ovakav jedan namet. Naglasio je da su mjerama pomoći obuhvatili sve pa i one koji su poslovali bolje nego u odnosu na isto promatrano razdoblje lani.

NOVI POREZ Ministar Butković: 'Svaka kuna od posebnog poreza ići će najpotrebitijima u državi'

- Odlučili smo ovaj porez temeljiti na načelima gospodarske snage, a to bi značilo da oni koji imaju veću gospodarsku snagu plaćaju više i zbog toga smo utvrdili kriterij da su obveznici ovog poreza svi oni koji ostvaruju prihode veće od 300 milijuna kuna. I to nije nešto što je specifičnost samo ovog zakona, mi trenutno u porezu na dobit imamo dvije stope - kada porezni obveznici pređu određenu razinu prihoda, plaćaju višu stopu. Slično je i s porezom na dohodak. U tome nema apsolutno ništa sporno - naveo je dodavši kako se ovime uvodi de facto još jedna stopa za one koji imaju još veće razine prihoda od prve granice s time da je ta stopa klizna.

- Kod onih koji su ostvarili prihode veće od 300 milijuna kuna porezna osnovica se utvrđuje kao onaj dio dobiti koji je za 20 posto veći od četverogodišnjeg prosjeka u protekla četiri porezna razdoblja, samo onaj dio koji je 20 posto veći od tog prosjeka podliježe oporezivanju dodatnog poreza na dobit - rekao je ponovivši kako će ta prikupljena sredstva država preusmjeriti za pomoć građanima.

'Uvažili smo prijedloge poduzetnika'

Naglasio je kako su pratili komentare u javnoj raspravi, kao i medijske natpise o ovoj temi te da su usvojili neke konstruktivne prijedloge poduzetnika.

- Bilo je komentara da postoje godine u kojima su postigli gubitke, kao u Covid krizi, uz prijedloge da se te godine ne gledaju i taj smo argument uvažili, iz izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli smo one godine u kojima je ostvaren gubitak. Bilo je istaknuto i kako gušimo poduzetne, dobre, uspješne i one koji su ulagali, i taj smo argument također uvažili. Dakle, oni poduzetnici koji sa bilo koje osnove, primjerice, Zakona o poticanju ulaganja, ostvaruju određene olakšice na način da im se umanjuje stopa  poreza na dobit, istu analogiju primjenjujemo i na dodatan porez na dobit. Oni koji su zaista ulagali i ostvaruju te poticaje i dalje će to biti primjenjivo. Brodari plaćaju paušalni porez neovisno o tome kakav im je financijski rezultat, nismo ih izuzeli, ali smo utvrdili poreznu obvezu na način da njihov paušalni porez pomnožimo s koeficijentom koji predstavlja uvećanje njihove četverogodišnje prosječne dobiti u odnosu na dobit iz 2022. - naveo je ministar što su sve uvažili dodavši kako su izuzeli i prodaju imovine, dionica i udjela. 

- Oni koji su prodali pogon, poslovni prostor, bilo što u tom smislu, taj dio također ne ulazi u poreznu osnovicu - rekao je.

Predsjednik SDP-a naglasio je kako su nekima prihodi u 2022.  naglo skočili koristeći inflaciju, a da izuzimajući prethodne godine u kojima su ostvarili gubitak neće biti obuhvaćeni ovim porezom. 

- To je duboko nepravedno - poručio je, a ministar istaknuo kako je jako teško utvrđivati zašto je netko povećao cijene i ostvario povećane razine dobiti.

Grbin: 'Moramo obuhvatiti i one koji su lovili u mutnom'

. Intencija ovog Zakona je upravo preraspodijeliti teret krize na način da oni koji su gospodarski snažniji pomažu onima koji nisu, odnosno onima čija je egzistencija ugrožena - rekao je, a Grbin poručio kako to nema nikakve logike te da vrijeđa zdrav razum.

UŽIVO: SJEDNICA VLADE Plenković o dodatnom porezu na dobit: Jednokratan je i nije kazna već solidarni doprinos

- Ako govorimo o EU Uredbi, koja je temelj za ovo, onda moramo obuhvatiti i one koji su lovili u mutnom. A vi sad sami kažete da u to niste ulazili i da vam to nije bio kriterij - uzvratio je. 

- Oni koji su ostvarivali dobit zbog neumjerenog povećanja cijena i takvi će sigurno biti obveznici ovog poreza - rekao je ministar.

Govoreći o bankama koje je spomenuo i Grbin, ministar je istaknuo kako se radi o nerealiziranim gubicima.

- Da ovaj Zakon traje trajno mi bi to ostavili, no obzirom da se ovdje radi o jednokratnom porezu koji vrijedi samo u ovoj godini to nismo mogli učiniti jer bi porezni obveznici u tom smislu ostali zakinuti, odnosno taj dio kada realiziraju posao ne bi nikad mogli neutralizirati u svojim poslovnim knjigama - dodao je.

Osvrnuo se i na kritike što Vlada ovaj porez uvode na kraju godine i što poduzetnici prije nisu znali da će biti uveden.

- Što, da smo uveli ranije, onda ne bi ostvarili dobit koju su ostvarili da ne bi upali u porezne škare? Nije mi jasan taj argument. Mislim da se ne bi ništa promijenilo i da se ništa nije dogodilo s obzirom na izvanredne okolnosti - rekao je.

Na prijedlog Socijaldemokrata da se porez smanji i u turizmu, Primorac je ponovno podsjetio na negodovanje što se zbog smanjenog poreza na osnovne prehrambene proizvode cijene nisu smanjile.

'Nakon milijuna se otvaraju istrage protiv HDZ-ovih pojedinaca za milijarde, ako to nije ekstra profit...'

SDP-ova Mirela Ahmetović upitala je ne bi li bilo pravedno obuhvatiti i proizvođače električne energije koji su izašli iz sustava poticaja, ostvarili 299 milijuna kuna prihoda, dakle manje od 300 milijuna što je ovdje kriterij, a evidentno je da su perfidno ostvarili ekstra profit, a ministar odgovorio da bi bilo pravedno. 

OŠTETIO DRŽAVNI PRORAČUN U poreznim prijavama lažno iskazao pretporez svoje tvrtke, utajio više od 330.000 kuna

- I mogu vas informirati da ako pročitate ovu Uredbu na koju se naslanjamo istaknuto kao jedan od stupova koji kaže da svi oni subjekti koji električnu energiju prodaju iznad cijene od 180 eura po megavat satu, također bi te svoje prihode trebali preusmjeriti u proračun za ovakve mjere. No, to nije nešto što bi bio porez nego bi to bilo potrebno donijeti u okviru drugih resora, primjerice, gospodarstva - rekao je ministar dodavši kako se na tome radi.

Zastupnica Centra Dalija Orešković naglasila je kako bi porez na ekstra profit trebalo nazvati muljažom vlade Andreja Plenkovića istaknuvši kako država može uštedjeti 1,5 milijardu kuna da ne isplati naknadu štete MOL-u jer za to ne postoji pravna osnova. Primorac nije odmakao od stava da je uvođenje ovog poreza dobro. 

- Trebalo bi porez na ekstra profit proširiti i na političke stranke. Evo, recimo, HDZ, u prošlom sazivu skupljali su žetone za natpolovičnu većinu, a protiv njihovih pojedinaca otvarane su istrage za milijune. U ovom sazivu skupljaju žetone za dvotrećinsku većinu, a protiv pojedinaca s četvrte razine otvaraju se istrage za milijarde. Ako to nije ekstra profit, ja onda ne znam što jest - sarkastičan je bio SDP-ov Arsen Bauk.