Na početku sjednice Vlade obratio se premijer Andrej Plenković koji je komentirao ulazak Hrvatske u Schengen. Napomenuo je kako će to puno značiti za gospodarstvo, a posebice za turizam
UŽIVO: SJEDNICA VLADE
Plenković o dodatnom porezu na dobit: Jednokratan je i nije kazna već solidarni doprinos
Na dnevnom redu sjednice Vlade su izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti (EU) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (EU), prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit.
PRATITE UŽIVO:
- Hrvatska je dobila još jednu jednoglasnu potporu da ćemo 1. siječnja postati članica šengenskog prostora. To znači da smo mi unutar 420 milijuna ljudi koji uživaju slobodu kretanja - rekao je Plenković i zahvalio se partnerima u EU i članicama šengenskog prostora koje nisu u EU, a pozdravile su ulazak.
Poručio je kako je to bio zahtjevan proces te ponovio kako se radi o velikom uspjehu te velikoj godini isporuke obzirom na Pelješki most, eurozonu i ulazak u Schengen.
- Omogućujemo našim građanima i gospodarstvo slobodno kretanje, bez kontrola, bez sati na granicama. Zračne luke na snagu stupaju 26. ožujka. Ovo će biti posebno važno za turistički sektor, veliki dio Hrvatske je auto-destinacija, to znači da ćete lakše doći na svoju destinaciju za odmor, a Hrvatska za mnoge zemlje šengenskog prostora to jest - naglasio je.
- 75 posto turista koji dolaze u Hrvatsku su iz šengenskog prostora - rekao je Plenković te poručio kako je samo 15 zemalja u svijetu u NATO-u, EU, europodručju i šengenskom prostoru, a jedna od njih je i Hrvatska.
Dotaknuo se Slovenije i njihove izjave.
- Mi smo uložili svoju izjavu i Vlada ju je prihvatila. Spremni smo tražiti rješenja za određivanje granica sa Slovenijom - istaknuo je Plenković.
- Ovaj tjedan smo imali još jednu sjednicu Vlade i tu smo značajno donijeli odluke o cijenama naftnih derivata. Da nema odluka Vlade i mjera koje smo donosili u pogledu trošarina, marži i drugih naknada, danas bi gorivo bilo skuplje, sada su jeftiniji za skoro dvije kune - rekao je.
Dotaknuo se i sastanka u Tirani i poručio kako se zalažu da BiH dobije status kandidata već idućeg tjedna.
- To bi bila važna poruka i pozdravljamo brzo formiranje vlasti - dodao je.
Izrazio je još jednom sućut obitelji Pavla Miljavca u ime cijele Vlade.
'Piloti su dobro, jedan je na kućnoj njezi, drugi je operiran i oporavlja se'
Dotaknuo se i pada MiG-a.
- Očito je bilo zbog tehničkog kvara, ali istraga će pokazati. Oba pilota su preživjela, jedan je na kućnoj njezi, drugi je operiran i oporavlja se - rekao je i poručio da su piloti, kada su primijetili da nešto nije u redu, usmjerili avion u nenaseljeno područje, a zatim se katapultirali.
- Za razliku od MiG-ova, Rafal ima dva motora i na taj način je puno sigurniji za letenje, a da ne govorim o svim drugim performansama četvrte generacije - rekao je.
Potpisana je i konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, a Plenković je rekao kako je to ogroman iskorak.
- Podsjetimo, ukinute su vize, i sada još riješili dvostruko oporezivanje. To je pokazatelj da idemo u daljnje produbljenje odnosa s Washingtonom, što je jako važno - rekao je.
Čestitao je i hrvatskog reprezentaciji te poručio kako je zajedno s nekoliko ministara bio tamo u ponedjeljak.
- Mislim da je veliko očekivanje danas od utakmice, želimo im svima sreću - rekao je.
Porez na ekstraprofit nije kazna
Vlada donosi i zakon o dodatnom porezu na dobit, koji muči poduzetnike. Premijer Plenković je ponovio je kako je taj porez jednokratan navodeći kako je ova Vlada usmjerena na porezno rasterećenje.
- Sva sredstva koja se prikupe, do zadnje lipe, bit će transferirana najranjivijima u hrvatskom društvu. Ovo je trenutak za solidarnost - poručio je.
Napomenuo je da kao društvo želimo smanjiti nejednakosti i uvjeren je da je Vlada našla primjeren način kako da se zakon usvoji i realizira.
- To nije nikakva kazna nego solidarni doprinos - rekao je.
U Vladi ne očekuju da će ovaj zakon pasti na Ustavnom sudu. Obveza plaćanja solidarnog poreza od 33 posto je navode strogo selektivna, usmjerena samo na obveznike poreza na dobit, koji ispune dva kriterija. Platit će ga oni koji, nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine, ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna ili se utvrdi oporeziva dobit u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. U izračun se neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. U obrazloženju zakona stoji kako se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija neće se uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od stjecanja istih, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma. Moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u Prijavi poreza na dobit. Obveznicima dodatnog poreza na dobit, koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
Vreća materijalna prava pojedinih skupina roditelja
Na dnevnom redu našao se i zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji predviđa povećanje materijalnih prava pojedinim skupinama zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto proračunske osnovice na 125 posto proračunske osnovice odnosno sa 2.328 na 4.157 kuna. Povećanje se odnosi na naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju, naknadu za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na naknadu za vrijeme prava na rad na pola radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta. Povećava se i naknada roditeljima koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Povećava se naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža, a povećana je i novčana naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena odnosno dopusta za slučaj smrti djeteta onih koji su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
- Predloženo povećanje prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika - rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Za provedbu zakona, čija primjena se očekuje s početkom iduće godine, potrebno je dodatnih 144,5 milijuna kuna te 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.
Plaće se više ne moraju isplaćivati samo na tekući račun
Vlada mijenja i zakona o porezu na dohodak prema kojem se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun. Do sada se plaća mogla isplaćivati na tekući račun, a svi ostali primici na žiro račun. Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić napomenuo je kako je porezni sustav tako povezan da to više nije nužno ni potrebno.
- Zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi - rekao je Zrinušić.
Zakonom je predloženo povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom i to na godišnje 24.000 kuna. Prilagođava se iznos primitaka učenika i studenata s 15.000 na 24.000 kuna. Cilj Vlade je potaknuti mlade, koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu.
Također, neće se oporezivati dohodak do 10.000 kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama.
U Sabor poslan i paket zdravstvenih zakona
Paket zdravstvenih zakona ključnih za ostvarivanje zadaća u zdravstvenoj reformi, koje uključuju financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse Vlada je uputila u saborsku proceduru. Riječ je o zakonima o zdravstvenoj zaštiti i zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
- Ove zakonske izmjene nisu početak ni završetak reforme, no predstavljaju važan dio u procesu promjena u zdravstvenom sustavu - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja. Prijenos osnivačkih prava omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.
Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava. Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.
Hitna nabava sustava protuzračne obrane kratkog dometa
Vlada je dala suglasnost MORH-u za hitnu nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa. Promijenjene okolnosti kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu i pad besposadne letjelice u Zagrebu ukazale su kako je nužno i neophodno prilagoditi prioritete i planove opremanja Hrvatske vojske.
- Stoga je nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa postavljen kao najviši prioritet opremanja u kratkoročnom razdoblju - rekao je ministar obrane Mario Banožić.
Francuska je u okviru implementacije Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva, Političke deklaracije potpisane krajem studenoga prošle godine, ponudila Hrvatskoj jačanje suradnje u obrambenim pitanjima, napomenuo je ministar
- Nastavno na program nabave borbenih aviona Rafale, odobrila i donaciju lansera sustava kratkog dometa originalnog proizvođača MBDA France, za zaštitu zrakoplovne baze u kojoj će se nalaziti avioni Rafale. U skladu s potrebama, OS RH iskazale su zahtjev za prioritetnom nabavom lansera sustava kratkog dometa Mistral i raketa Mistral 3. Navedena nabava je hitna i neodgodiva mjera koja je dugoročno sigurnosno i obrambeno važna za Hrvatsku - kazao je Banožić.
Ponuda za nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa za sklapanje ugovora iznosi 53.850.000 eura s otplatnim rokom od pet godina, a obveze Ministarstva obrane uključuju i ekonomsko povećanje cijena i porez na dodanu vrijednost pa tako ukupne obveze MORH-a iznose 71.957.138 eura. U ovoj godini te obveze iznose 16.155.000 eura, u idućoj 17.687.157 eura, u 2024. godini 12.471.705 eura, u 2025. godini 23.823.510 eura te u 2026. godini 1.819.766 eura.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
