U svojim domovima,ispred kućnih pragova u Bruški, zaseok Gornji Marinovići na današnji dan 1991. pripadnici tzv. "Milicije SAO Krajine" streljali su 11 civila. Jedan je čudom streljanje preživio
'Preživio sam strijeljanje': Uoči Božića upali u selo i ubili civile
Desetak kilometara sjeveroistočno od Benkovca nalazi se hrvatsko selo Bruška i zaseok Marinovići u kojem je prije Domovinskog rata živjelo 76 stanovnika.
Na današnji da prije 25 godina cijela Bruška zavijena je u crno. Stravičan zločin počinjen je nad civilima. U krvavom piru ubijeno je 10 ljudi. Devet ih je bilo hrvatske nacionalnosti, a jedan je bio Srbin - Svetozar Drča (35). Sve se dogodilo navečer iza 20 sati. Iz kuća su izvedeni i na mjestu streljani.
- Povod ovom masakru je do kraja nejasan. Pretpostavlja se da je to bila neka vrsta osvete zbog današnjeg hrvatskog generala Nojka Marinovića, bivšeg pukovnika JNA i istaknutog zapovjednika brigade JNA u Trebinju koji je napustio JNA, prešao na hrvatsku stranu i u rujnu 1991. postao zapovjednik obrane grada Dubrovnika. On je rodom iz Bruške - kazao nam je povjesničar dr.sc. Jakša Raguž sa Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Ante Marinović, tada 31-godišnjak, iako pogođen s pet metaka nekim je čudom preživio streljanje
- Ranjen sam s pet metaka, pao sam na zemlju i izgubio svijest. Kada sam se osvijestio, vidio sam oca i brata mrtve kraj sebe - ispričao je Ante Marinović koji je još prije deset godina pozvan kao svjedok na haškom suđenju bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću.
Tada je opisao kako je preživio pokolj, a isto stoji i u službenom izvještaju koje su zabilježile vlasti tzv. SAO Krajine odmah nakon ubojstava.
Poredali pred zid i streljali
Naime, tu večer su u njegovu kuću upala "tri naoružana pripadnika milicije Krajine" s automatskim puškama u rukama dok su on, njegov brat, otac, tetak i susjed Stevo Drača kartali i pili.
- Rekli su: 'Dižite se sa stola, hajde vanka', izveli nas iz kuće, poredali pred zid i počeli pucati. Sveto i tetak Petar su počeli trčati pa su pucali na njih i ubili ih na vratima dvorišta - svjedočio je Ante Marinović.
On je pao pokošen mecima zajedno s ocem i bratom. Nakon što se osvijestio otišao je kroz šumu do sela Klanjeva draga, udaljenog 6-7 km, gdje su ga primili rođaci koji su pozvali Hitnu pomoć. Odvezen je prvo u Benkovac, gdje su ga previli, a potom u bolnicu u Knin gdje je ostao desetak dana.
U bolnici u Kninu saznao da je u napadu na Brušku ubijeno još šest civila - Ika, Dragan, Stana, Manda, Krste i Draginja Marinović.
- To selo je bila hrvatska enklava u dubini okupiranog benkovačkog teritorija u blizini hrvatskih položaja te je na srpskoj strani postojala bojazan za hrvatski protuudar u smjeru Bruške. Međutim, cilj je zapravo uvijek bio isti - čelnici Republike Srpske Krajine i pripadnici njenih političkih i vojnih struktura su prvenstveno htjeli potpunu etničku homogenost prostora koji su željeli pripojiti Velikoj Srbiji odnosno uništenje svih nesrba - istaknuo je Raguž.
Uspjela pobjeći ali je teško ranjena
Jasna Marinović Borina također je u pokolju bila teško ranjena. Ona je, stoji u izvještaju, ispričala sljedeće:
- Možda je bilo negdje oko 20 sati kad se čulo kucanje na ulaznim vratima naše kuće. Ustala sam, došla do vrata i pitala tko je. "Milicija Krajine" odgovoreno mi je. Čuo se i neki rafal ispred naših vrata, nakon čega je majka rekla da bježimo. Mi ženske smo i pobjegle kroz dvorišta na druga vrata. Mom susjedu Draganu, koji je tada bio kod nas u kući, nepoznati glas rekao je "ruke uvis". Pobjegle smo iza nekog stoga sijena, a iza toga smo bježale preko nekog zida prema polju u vinograd. Pri prelasku zida pao je neki kamen i u tom momentu u našem pravcu je ispaljen i rafal pri čemu sam osjetila bol u ruci i nozi. Još kasnije sam čula pucnjavu koja je trajala kratko nakon čega je sve utišalo - ispričala je tada Jasna Marinović koja je tada imala tek 15 godina.
U vremenu od 20 do 21 sat mučki su ubili devet Marinovića - Krstu (65), Draginju (61), Petra (68), Roka (61), Dušana (35), Dragana (24), Stanu (65), Mandu (64) i Iku (53) te Svetozara Draču (35), dok su Ante Marinović (31) i Jasna Martinović Borina (15) bili teško ranjeni.
'Ustaše su to napravile'
Službene vlasti tzv. Republike Srpske Krajine, u svom službenom izvještaju odnosno "Krivičnoj prijavi protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela", a istražni sudac SAO Krajine izvršio je i očevid, utvrdile su da su civili lišeni života na svirep i podmukao način.
No u službenom dokumentu stoji da "Osnovano sumnjaju da su ovo krivično djelo počinili pripadnici ustaške diverzantsko-terorističke grupe iz razloga što su mještani Bruške svojim ponašanjem iskazali lojalnost prema vlastima SAO Krajine". Također napominju da su te iste ustaše izvršile i nekoliko diverzija u susjednim selima Obrovačke općine, miniranjem elektro i vodovodnih mreža.
Inače, kapetan Dragan je od 1993. pa negdje do pred Oluju u tada već od Hrvata posve 'očišćenoj' Bruškoj vodio nastavni centar za obuku tzv. specijalnih policijskih snaga "Alfa", a kroz centar je prošlo oko tisuću i pol ljudi, uključujući i novosadske četnike.
- Zločin počinjen 21. prosinca 1991. mu je omogućio da u pustoj Bruški obučava one koji su se trebali pobrinuti da zločinom oteta zemlja (p)ostane Velika Srbija, ideja zbog koje su i Marinovići tako okrutno likvidirani - zaključio je Raguž.