Zastupnici su se prvo izjasnili o amandmanima na novi kalendar blagdana i o amandmanima na rebalans proračuna 2019. Traje izjašnjavanje o amandmanima na proračun za 2020. Oporbeni se redom odbijaju.
Oporba prosvjeduje jer nema vladajućih: Ovo je sramotno!
Za četvrtak je u Saboru predviđeno glasanje o raspravljenim točkama dnevnog reda, među kojima je rebalans proračuna za ovu godinu, prijedlog proračuna za iduću godinu, ali i novi kalendar blagdana. Saborski zastupnici prvo su se izjasnili o amandmanima na Zakon o blagdanima. Podneseno je 36 amandmana, a prihvaćena su dva HDZ-ova ii to jedan nomotehnički, a drugim se "Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države" preimenuje u "Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom".
Vlada je redom odbila oporbene amandmane, ali i amandman iz HSLS-a koji je dio vladajuće koalicije, a koji je tražio da 25. lipnja bude Dan neovisnosti, ali da bude blagdan, a ne spomendan kao što predlaže Vlada. I dok predlagatelja amandmana Darinka Kosora u sabornici nije bilo, a vladino preslagivanje blagdana prokomentirao je Goran Beus Richembergh (Glas), a negodovao je i što su odbijeni baš svi oporbeni prijedlozi.
- Ovako zapravo privatizirate, svojatate jednu temu za sebe na način koji nije dobar. On samo govori o tome kako vi prihvaćate i shvaćate ovu temu i nešto što je za izgradnju suvremenog identiteta države kao takve jako važno. Vi mislite da je to samo isključivo pitanje kojim se vi imate pravo baviti, ali to će na kraju proizvesti reakciju. Doći će neka Vlada, možda bezobraznija i bahatija od vaše, iako je to teško zamisliti, pa će ponovno otvarati ovo pitanje i raditi što je volja - kazao je zastupnik Glasa.
Arsen Bauk (SDP) amandmanom tražio da Dan neovisnosti ostane kao i do sada 8. listopada.
- Do 8. listopada ovdje je bila Jugoslavija, od 8. listopada, ovdje je Hrvatska. I to nije državni blagdan. Do 30. svibnja nije bio HDZ, od 30. svibnja je bio HDZ i to je državni blagdan. Ovo je predizborni zakon - ustvrdio je Bauk.
Navodi kako je intencija ovog zakona da se učvrsti unutarstranačka pozicija predsjednika HDZ-a.
- Obilježavanjem dolaska HDZ-a na vlast, a ne obilježavanje dolaska RH kao samostalne, suverene i nezavisne države predsjednik Vlade ustvari uskocima i hajducima poručuje da on može biti veći uskok i hajduk od svih njih zajedno - poručio je Bauk.
SDP-ovac je amandmanom tražio i da 18. studenog kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ne bude blagdan nego spomendan i neradni dan. Vlada to ne prihvaća, a Bauk je podsjetio kako je prihvaćen amandman HDZ-a kako bi 18. studenog umjesto blagdana bio neradni dan. Smatra da nema razloga da se prihvati amandman HDZ-a..
- Dakle taj dan se ne slavi. Nema proslava u smislu dakle onoga što ima za druge blagdane i bilo bi logično dakle da se naš amandman prihvatio, dakle da 18. studenog bude spomendan i neradni dan. Kako se čestita taj blagdan? Kako ćemo čestitati taj blagdan, sretan vam dan pada Vukovara? Dakle ovo što je napravljeno a posebno sada prihvaćanjem amandmana HDZ-a, sad se više ne zna što je blagdan a što je neradni dan - rekao je Bauk.
Tomislav Panenić tražio je da se obeštete oni koji su unaprijed tiskali kalendare ne očekujući promjene zakona. I dok u Vladi navode da se Zakonom o blagdanima ne mogu se uređivati pitanja vezana za poslovne aktivnosti poduzetnika, Panenić uzvraća kako je sada jasno da je politička odluka važnija od gospodarske.
- Što će se promijeniti u životu Vukovaraca i Škabrnjanca nakon što ovo donesete? Oni će i dalje obilježavati žrtve svoje i oplakivati, ali plakat će i oni kojima ste ovako preko noći zagorčali život. Zašto, ako neki koji su svojim gospodarskim djelatnostima oslonili se na kalendar koji je bio do ovoga prijedloga bio aktualan, pogotovo koji su u tiskarskoj djelatnosti, izdavali su kalendare, rokovnike. Vi ste poništili njihov rad i trud. I zato neće snositi nikakvu odgovornost, jednostavno reći ćete to je poslovni rizik - upozorio je.
Odbijen je i amandman Zlatka Hasanbegovića da se 22. lipnja, Dan antifašističke borbe ne obilježava kao praznik.
- Niste iznijeli ni jedan razlog zašto se ne prihvaća ovaj amandman osim nekoliko floskula preuzetih iz agitpropa kojim su se obrazlagale ideološke odluke u vrijeme SFRJ tzv. dan antifašističke borbe treba ukinuti kao blagdan u RH. Riječ je o izmišljenom događaju koji se ne može potvrditi niti jednim relevantnim povijesnim izvorom - kazao je Hasanbegović.
Naveo se taj dan koristi "za vrstu verbalnoga divljanja i restauracije jugoslavenskoga komunizma", a u tome, kaže, je posebni doprinos davala sisačka gradonačelnica.
- Taj blagdan dio je protuhrvatske i protudemokratske jugoslavenske komunističke baštine i kao takav je u protimbi sa svim ustavnim vrednotama na kojima počiva moderna hrvatska država, Republika Hrvatska - poručio je Hasanbegović.
Miro Bulj (Most) prosvjedovao je što je Odbor za ratne veterane povukao amandman i jer 18. studenoga nema spomena na žrtve velikosrpske agresije.
- Odakle pravo Josipu Đakiću da nakon sastanka kluba povuče taj amandman, jer činjenica je da sve žrtve i svi zločini na području RH su zbog četničke velikosrpske agresije. Jedino ako to nije po nalogu predsjednice Republike nakon sastanka s Aleksandrom Vučićem koji dolazi u to vrijeme ovdje - rekao je Bulj.
Odbijaju se oporbeni amandmani na proračun za 2020.
Odbijeni su amandmani rebalans ovogodišnjeg proračuna, a zastupnici su krenuli na izjašnjavanje o 357 amandmana na prijedlog proračuna za iduću godinu. Najviše ih je podnio Most i SDP. Od svih amandmana Vlada je prihvatila tek jedan amandman i to HDZ-ovaca, koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Gordan Maras (SDP) koji je podnio najviše amandmana, a među njima je da se Državnom izbornom povjerenstvu osigura dodatnih 30 milijuna kuna, kako bi se transparentno mogla provesti kontrola predsjedničkih izbora. Nakon što nije prihvaćen, SDP-ovac je poručio:
- HDZ ne želi transparentnu kontrolu predsjedničkih izbora. Oni žele fantomske glasove na predsjedničkim izborima kako bi povećali mogućnost da bude izabrana njihova kandidatkinja. Ovaj amandman ide za time kako bi se usvojio zakon, koji bi kao i na svim izborima imali boračke odbore, koje predlažu parlamentarne stranke, kako bi bili sigurno da neće biti varanja na predsjedničkim izborima - poručio je Maras.
SDP-ovac sumnja na transparentnost i poštenje provedbe predsjedničkih izbora s obzirom koliko je premijeru Andreju Plenkoviću važno da pobjedi Kolinda Grabar Kitarović. .
- Ako ona pobjedi, on ima šanse preživjeti u HDZ-u. Ako ona izgubi, on će biti bivši. To svi znaju, to znaju i uskoci i hajduci - rekao je Maras.
Klub HSS-a i Demokrata predložio je da se osigura 200 milijuna kuna za dokapitalizaciju Đuro Đaković grupe, a predložili su da se novac pronađe u Ministarstvu obrane, ali to nije prihvaćeno.
- Društvo je u financijskim problemima, radnici su štrajkali i ovih dana im je isplaćena plaća za rujan. Problem je što dalje. Vlada najavljuje razgovore s potencijalnim ulagačima, što pozdravljamo. Ali ako želite privući prave partnere onda morate pokazati i ozbiljnost svojim činjenjem, a to bi bila dokapitalizacija društva - rekao je zastupnik Davor Vlaović.
I dok je Maras amandmanom tražio da se proračunska stavka Ured predsjednice preimenuje u "Ured predsjednika/predsjednice". njegov kolega Domagoj Hajduković (SDP) tražio je više novca za prevenciju nasilja i o sportom u školama te da se novac skine s rashoda za zaposlene u Uredu predsjednice.
- Možda sam trebao tažiti povećanje sredstava na Ured predsjednice da je se bolje savjetuje, ne radi više tolike gafove i da nas ne sramoti po inozemstvu. Možda da ima više novaca, više savjetnika i da su bolje plaćeni možda to ne bi činila - kazao je SDP-ovac.
Nikola Grmoja (Most) negodovao je što se redom odbijaju oporbeni amandmani i podsjetio da je njihov klub podnio njih 120, a tražio je više novca za nerazvijene krajeve Hrvatske, a kako bi se zaustavilo iseljavanje i vratila nada.
- Demografski trendovi su izrazito nepovoljni, a novci se troše na političku trgovinu između Andreja Plenkovića i Milana Bandića što je neprihvatljivo. Žalosno je da ovdje u sabornici sjedi samo dvoje zastupnika vladajuće većine što samo govori da je odluka već donesena i po nalogu će se glasati za proračun - kazao je zastupnik Mosta.
'Sramota! Ovo je podcjenjivanje Sabora'
U 15:30 u sabornici nije bio niti jedan zastupnik vladajuće većine pa je Željko Lenart (HSS) zatražio stanku.
- Smatram da je ovo ponižavanje sabora, demokracije i najvažnijeg dokumenta koji se ovdje donosi. Rasprava je prepuštena nekolicini zastupnika koji ovdje raspravljaju, a oporbeni svi amandmani su odbijeni a do sada smo ih prešli sto. Ovo je sramoćenje Sabora kojeg ćete idući tjedan iznajmiti EPP-u, Tajaniju, Vučiću i ostalima koji će se ovdje doći šepuriti u naše Saboru - kazao je.
Predložio je Milanu Bandiću da malo pogura svoje žetončiće pa ako treba da im da i koju kunicu, dok je predsjedavajućeg Željka Reinera (HDZ) tražio da kolege zamole da dođu ćuti u sabornicu što oporba predlaže pa da "možda neke njihove ideje jednom postanu njihove".
Ni nakon stanke u sabornici nije bilo vladajućih pa su zastupnici Mosta tražili da se sjednica prekine dok se ne pojavi barem jedan od zastupnika vladajuće većine.
- Pozivam uskoke i hajduke iz WhatsApp grupe da se pridruže raspravi i da ne raspravljamo sami. Mislim da je ovo sramota - rekao je Marko Sladoljev (Most).
Grmoja, Bulj te Sladoljev dobili su opomene. Za riječ se javio Maras koji je upozorio kako se ovakvo što nikada nije dogodilo. U vrijeme dok je on govorio u sabornicu je ušla Sunčana Glavak (HDZ). Za njom je stiglo još dvoje zastupnika vladajuće stranke.
- Sramota! Ovo je podcjenjivane Sabora, građana i posla koji smo napravili - kazao je.
Glavak mu je uzvratila kako je ovo po prvi puta u povijesti Sabora da na raspravi o proračunu nema čelnika oporbene stranke.
- Nemojte docirati, bezobrazni ste - kazala je.
Ponovno je određena stanka.