Novčano kažnjavanje u nacrtu novog zakona predviđeno je samo u slučajevima kad dužnosnik netočno ili nepotpuno popuni imovinsku karticu ili zakasni s njezinom predajom
Povjerenstvu za sukob interesa Kuščević želi smanjiti ovlasti?
Ministarstvo uprave koje vodi Lovro Kuščević napisalo je nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim se predviđa radikalno smanjenje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Iz navedenog nacrta novog zakona izbačen je niz precizno propisanih oblika ponašanja dužnosnika koji su kažnjivi prema sadašnjem Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. “To nije korak unatrag, već puno koraka unatrag”, prokomentirao je jedan od članova radne skupine, javlja Jutarnji list.
Novčano kažnjavanje u nacrtu novog zakona predviđeno je samo u slučajevima kad dužnosnik netočno ili nepotpuno popuni imovinsku karticu ili zakasni s njezinom predajom. Za sve ostale oblike sukoba interesa koji su prema postojećem zakonu definirani i financijski kažnjivi, novi prijedlog uopće ne predviđa novčane kazne. Štoviše, čitavog niza konkretnih oblika sukoba interesa, u tom prijedlogu uopće nema.
Novi zakonski prijedlog načelno ističe da dužnosnik u obnašanju dužnosti ne smije svoje privatne interese pretpostaviti javnom interesu, ali uopće ne propisuje koja su to konkretna zabranjena djelovanja dužnosnika. Postojeći zakon to jasno opisuje u čak osam stavaka članka 7. Tako dužnosnicima više ne bi bilo izričito zabranjeno primati, ili zahtijevati korist radi obavljanja dužnosti. Izričito se ne zabranjuje ni da utječu na ugovore o javnoj nabavi, niti da nekome obećaju zaposlenje ili ostvarenje drugog prava u zamjenu za dar. Ne bi im bilo izričito zabranjeno ni korištenje povlaštenih informacija o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka, ili probitka s njima povezane osobe. Nema više ni odredbe koja dužnosnicima priječi da za vrijeme obnašanja dužnosti uz dužnosničku plaću tu primaju i naknadu za obnašanje neke druge javne dužnosti. Izbačena je i izričita zabrana koja dužnosnike priječi da budu članovi upravnih tijela i nadzornih odbora privatnih tvrtki kao i izričita zabrana tvrtkama u vlasništvu obitelji dužnosnika da posluju s državnim tijelom u kojem državni dužnosnik obnaša vlast.
U zakonskom tekstu koji predlaže Kuščevićevo Ministarstvo ostala je odredba da kandidati za člana i predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ne smiju biti članovi političkih stranaka, ali je ispuštena aktualna odredba prema kojoj kandidat za to tijelo ne smije biti član ni jedne političke stranke ni u posljednjih pet godina do dana kandidiranja.
- Povjerenstvo za sukob interesa bi zapravo bilo suvišno tijelo, jer bi mu jedina izričito propisana nadležnost bila provjeravati navode iz imovinskih kartica. Taj posao može obavljati i Porezna uprava - kazao je jedan od članova radne skupine za Jutarnji list.
Konsternaciju predloženim tekstom novog Zakona iznijelo je više članova radne skupine, a protive mu se svi članovi radne skupine, osim predstavnika Ministarstva uprave.
“Da ironija bude veća”, kazao je jedan od članova radne skupine, “nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa predstavljen nam je baš na dan kad je portal Index objavio prvu rundu e-mail prepiske između ministrice gospodarstva Martine Dalić i grupe Borg. Jedan od članova radne skupine upitao je predstavnike Ministarstva uprave tko je pisao nacrt novog zakona, ali nije dobio odgovor. U utorak smo na sastanak radne skupine trebali doći sa svojim primjedbama i prijedlozima. Međutim, svi članovi radne skupine osim predstavnice Ministarstva uprave složili su se da je prijedlog zakona takav da ga se nikakvim primjedbama ni dopunama ne da popraviti. Zatražili smo od Ministarstva uprave da nastavimo raditi na izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa”, kazao je jedan od članova radne skupine za Jutarnji list.
I dok dio članova radne skupine smatra kako je u utorak dogovoreno da se nastavi ranije otpočeti rad na izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa, dio njih je kazao da im baš i nije jasno što Kuščevićevo Ministarstvo dalje planira učiniti. Iz Ministarstva uprave još se nisu oglasili.
Bauk: Postoji kritična masa u Saboru i javnosti pa zato ne očekujem bitno smanjenje ovlasti Povjerenstva
Predsjednik Kluba SDP-a Arsen Bauk u petak je u Saboru poručio kako će Zakon prije rasprave u Saboru ići u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Vjeruje da će reakcija javnosti, ukoliko se pokuša umanjiti ovlasti Povjerenstvu, biti burna, ali upravo zbog kritične mase u Saboru i javnosti ne očekuje da će doći do bitnog smanjenja njihovih ovlasti.
- Vjerujem da će reakcija javnosti biti burna kao što je bila u svibnju 2015. kad je Povjerenstvo htjelo zaštiti dužnosnike od nekih objava pa smo skoro tada smijenili cijelo vodstvo Agencije za zaštitu osobnih podataka - poručio je naglasivši kako je Povjerenstvo u prošlom sazivu pod vodstvom Dalije Orešković postavilo visoke standarde.
- A to što su ti standardi smetali HDZ-u, to pokazuje da gospođi Orešković nisu dali pravo da bude i u drugom mandatu voditeljica Povjerenstva. Nadam se da se ti standardi antikorupcijske borbe i transparetnsti rada političara neće smanjivati - rekao je.
Njegovi stranački kolege Peđa Grbin i Siniša Hajdaš Dončić jučer su podnijeli prijavu Povjerenstvu protiv Plenkovića. Na pitanje nada li se da će Povjerenstvo brzo djelovati kao u slučaju Dalić, Bauk poručuje kako se nada da neće imati političko taktička razmišljanja nego će odluku donijeti isključivo temeljem onoga što piše u prijavi i temeljem onoga za što imaju saznanja.
- A saznanja su svakim danom sve veća i kako vrijeme bude odmicalo bit će ih više pa će onda možda biti lakše Povjerenstvu pokrenuti taj prvi korak. Sad je to pitanje vremena. Činjenica je da Povjerenstvo u mnogim slučajevima nema neke konkretne stvari - rekao je i podsjetio na slučaj bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i aferu Konzultantica.
- Želi se reći da je Karamarko morao otići zbog afere Konzultantica kad je Povjerenstvo utvrdilo da je bio u sukobu interesa i da su narušena načela djelovanja. To je netočno. Karamarko je morao otići iz HDZ-a kad nije mogao sastaviti parlamentarnu većinu, njih nije bilo briga je li njega Povjerenstvo kaznilo. Kada se uspoređuju ova dva slučaja, treba reći dok je on mogao skupiti parlamentarnu većinu, nikakva konzultantica mu ne bi smetala u tome - istaknuo je.