Uz predsjednika Vlade, Goli otok su posjetili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonko Kusić
ZA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA
Plenković na Golom otoku: Bez istine nema ni pomirbe, važno je njegovati kulturu sjećanja
U povodu dana Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je u nedjelju vijenac kod Vladine spomen ploče na Golom otoku te zapalio svijeću kod spomen križa, te naglasio kako je važno njegovati kulturu sjećanja.
POGLEDAJTE VIDEO (Tomo Medved na Mirogoju):
Pokretanje videa...
01:59
Spomen ploča Vlade podignuta je u znak sjećanja na žrtve komunističkog režima stradale na Golom otoku i u sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Važno je njegovati kulturu sjećanja
- Važno je da njegujemo kulturu sjećanja, bez istine nema ni svijesti niti poštovanja prema žrtvama niti u konačnici i pomirbe u - kontekstu svakog europskog naroda pa tako i hrvatskoga - naglasio je tom prigodom Plenković.
- Povodom Europskog dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava danas smo na Golom otoku da bismo odali počast, u ovom konkretnom slučaju, žrtvama komunističkog režima, koji je jedan od totalitarnih sustava, koji je obilježio povijest 20. stoljeća, isto tako Hrvatske i hrvatskoga naroda. Ne samo onih koji su ovdje relativno kratko nakon Drugog svjetskog rata završili u kontekstu Informbiroa, nego i kasnije, brojni politički zatvorenici - rekao je premijer Plenković. Podsjetio je kako je taj zatvor kasnije praktički egzistirao kao kaznionica do potkraj 80-tih.
Na novinarsko pitanje je li ovaj posjet ispravak nepravde, budući da premijeri ranije nisu često dolazili na Goli otok, Plenković je odgovorio da je to bila njegova želja, da ove godine dođe na Goli otok.
- Nisam prvi predsjednik Vlade ovdje na Golom otoku, dapače spomen ploča Vlade datira od prije desetak godina. Ovdje je prije dvije godine bio i predsjednik Hrvatskog sabora, dolazila su često izaslanstva, a ove godine sam i osobno želio posjetiti i odati počast - dodao je premijer.
Upitan je li riječ o novom smjeru Hrvatske, s obzirom da će se ići odati počast i u druga mjesta u Hrvatskoj, Plenković je rekao da su to odvojene stvari.
- To su dvije odvojene stvari. Ovdje smo na Europskom danu sjećanja u kontekstu totalitarnih sustava. Odlazak potpredsjednika Vlade Medveda u Grubore 25. kolovoza s potpredsjednikom Miloševićem je drugoga karaktera. On se odnosi na zločine koji su počinjeni naravno prije svega prema Hrvatima i hrvatskom narodu u Domovinskom ratu, a onda nažalost i nekoliko tih propusta, nedjela koja su bila i protiv građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj. Mislim da je dobro da iskažemo poštovanje prema svim žrtvama - rekao je Plenković
Uz predsjednika Vlade, Goli otok su posjetili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonko Kusić.
Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike. Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.
Kusić je na Golom otoku bio uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, položio vijenac kod spomen-ploče Vlade, podignute u znak sjećanja na žrtve Golog otoka i zapalio svijeću na spomen-križu.
Na pitanje tretiraju li se u Hrvatskoj zločini svih totalitarnih režima na isti način, Kusić je odgovorio da se zločini ne mogu relativizirati.
Zločini se ne mogu relativizirati
- Jedna od postavki ove Vlade i ovoga Vijeća za suočavanje s prošlošću je da se ni jedni zločini ne mogu relativizirati, da se nikakva kršenja ljudskih prava ne mogu relativizirati, da se ni jedno zlo ne može umanjivati drugim zlom. Nikakav politički cilj ne opravdava zločine, niti historijska nužda opravdava zločine i to je postavka koju je Vijeće za sučavanje s prošlošću, koje je ova Vlada osnovala, postavila i mi nastojimo da takav dojam bude i u društvu. Vlade i povjerenstva uvijek postavljaju smjernice, a društvo uvijek reagira na svoj način. Intencija je također da se razotkriju svi zločini, da se napravi otklon prema svim zločinima, prema svim kršenjima ljudskih prava i da to bude jedan zaista spomendan, koji će biti opomena za cijelu Europu. Europa je bremenita totalitarnim režimima koji su nanijeli toliko zla i zločina narodima kao rijetko gdje, a Hrvatska je u tome također bila jako zastupljena - rekao je.
Novinari su pitali Kusića tretira li se znakovlje svih takvih režima jednako.
- Postoji u prijedlogu, to je samo smjer dokumenta dijaloga, koji govori o tretiranju znakova. Tamo se izričito kaže koji su znakovi sporni, koji nisu i tu ima izuzetaka. Važno je napomenuti da postoje neki izuzeci i često su onda kritičari, obično su to ekstremne skupine, dva pola postoje u društvu, koje onda traže zabranu jednih, a ne zabranu drugih. No, mi moramo uravnotežiti društveni interes. Rođena su djeca nakon Domovinskog rata, dakle, važno je da u generacijama u društvu taj antagonizam ne ostane - zaključio je.
Medved: povijest obilježena stradanjima
U povodu dana Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima za zagrebačkom groblju Mirogoj potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zapalio je svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve spomenika "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", kod Grobnice narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, te na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
- Naša kompleksna povijest, kao i mnogih naroda u Europi obilježena je velikim stradanjima. Stoga i danas osuđujemo sve totalitarne režime i odajemo počast žrtvama svih totalitarnih režima - izjavio je Medved.
Komemoracija za žrtve totalitarnih režima u Macelju
Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, a u spomen na žrtve komunističkog pokolja u Macelju, u nedjelju je u tamošnjoj Crkvi Muke Isusove služena sveta misa, nakon koje je održana komemoracija na grobnici uz crkvu.
Macelj je stratište tisuća žrtava, sa 130 grobnih jama, najveće po 1250 ekshumiranih žrtava, među kojima su i 21 svećenik, franjevac i bogoslov. Svetu misu u spomen na žrtve predvodio je župnik fra Vlado Mustač, a Damir Borovčak, dopredsjednik udruge Macelj 1945. koja je i ove godine organizirala komemoraciju, u svom je obraćanju podsjetio na načelo Udruge -„Mržnja ne, osveta, ne, želimo samo istinu dostupnu javnosti”.
Kazao je kako su poslije ekshumacija 1992. godine, u mandatu prethodne, a ponovo i ove sadašnje Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja i nadležne Uprave i sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, konačno ponovo započela istraživanja po maceljskim šumama i gorama, nakon dugih 28 godina.
- U svibnju ove godine pronađene su nove 82 žrtve u jami vrlo uskih dimenzija 4x4,6 metara. To je bilo objavljeno na stranicama Ministarstva u dva navrata, u svibnju i lipnju 2020. godine, ali na žalost nije pobudilo nimalo pozornost hrvatskih medija - naglasio je Borovčak.
Rekao je da je to odraz stanja današnjeg dvoličnog hrvatskog društva koje je, smatra, još uvijek neosjetljivo na sve žrtve podjednako.
- Diskriminira žrtve po političkim prosudbama pojedinaca, urednika medija i ideoloških političara bez osjećaja - zaključio je Borovčak.
Zdravko Čepo, predsjednik Udruge Macelj 1945. rekao je da na području Macelja ima još mnogo jama koje će trebati temeljito pretražiti.
- Nadamo se da ćemo u tome uspjeti, da ćemo imati vremena i sredstava da to otkrijemo i da ih sve dostojno pokopamo, kao što smo i ove 1163 žrtve. Kao što je i župnik najavio da ćemo do sljedeće spomen mise u lipnju 2021. i ove 82 žrtve pokopati u ovu našu grobnicu - kazao je dodavši da će se istraživanja nastaviti u suradnji s Ministarstvom branitelja.
- Kako ima više lokacija, probat će se na neki način njihove aktivnosti rasporediti na razne lokacije, tako da ćemo mi svake godine pokušati jedan dio lokacija istražiti i ekshumirati koliko se uspije - dodao je.
Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, komemoraciji je nazočila saborska zastupnica Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH. Maceljsko je područje nazvala svetim mjestom kojem se treba odati zasluženo poštovanje i pijetet.
- Ovdje su pogubljeni civili, svećenici, bogoslovi, časne sestre i vidite koliko ima grobnica, masovnih grobnica, prikrivenih i sakrivenih još uvijek u ovim šumama. Ali budimo zahvalni na svemu što hrvatska Vlada čini, imali smo i ovog ljeta iskapanja i ja se nadam da smo na dobrom putu, putu pomirenja - kazala je Bušić.
Istaknula je i kako se nada da će svi shvatiti da je svaka žrtva jednaka, "da ne bude više obilježavanja da su to bili zločinci. Ne, gospodo! To su bili ljudi i ako su zaslužili da odgovaraju pred sudovima, trebalo ih je dovesti pred sud. Ja bih pitala svakoga da pogledaju imena ovih ljudi i da se zapitaju jesu li oni doista mogli biti krivi”, poručila je.
Spomenimo na kraju da je stupanjem na snagu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2020., datum 23. kolovoza dobio sveopći društveni značaj.
Dokumenta i zaklada Friedrich Ebert pozdravili Plenkovićev posjet Golom otoku
Centar za suočavanje s prošlošću i Zagrebački ured Zaklade Friedrich Ebert pozdravili su u nedjelju odluku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, da u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima posjeti Goli otok.
- Želimo pozdraviti Vašu odluku da povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima posjetite Goli otok. Ujedno Vas ponovo pozivamo na zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura. Kao što ćete nažalost vidjeti, objekti na otoku su prepušteni devastaciji i propadanju - navodi se u otvorenom pismu premijeru.
Dokumenta i Zaklada ukazuju i na potrebu hitnog izdvajanja sredstava za pripremu konzervatorske podloge i zaštitu lokaliteta kao temeljnih preduvjeta očuvanja ostataka nekadašnjeg logora, a kasnije zatvora na Golom otoku i Svetom Grguru.
To nije moguće, ističu, napraviti bez podrške Vlade, posebice Ministarstva kulture, a nadaju se i potpori za stvaranje muzejsko-obrazovnog centra za posjetitelje na Golom otoku kao važnog koraka u njegovanju kulture sjećanja.
- Želimo Vam skrenuti pažnju na virtualni vodič kroz povijest logora na Golom otoku predstavljen u petak, nastao u suradnji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Zagrebačkog ureda Zaklade Friedrich Ebert. Virtualni vodič dostupan je na adresi Goli.hr Nadamo se da će naš vodič unaprijediti Vaš boravak na otoku te da ćemo zajedničkim nastojanjima sačuvati Goli otok od devastacije i propadanja - ističe se u pismu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
