Prije nego što se sastao s Plenkovićem, Milanović je primio predsjednika i članove Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji su me uručili službene rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor
PRATITE UŽIVO:
Plenković se odbio rukovati: 'A ne, ne. Ti kažeš da je karijes, ja kažem da ne smijemo...'
Mandatar Andrej Plenković donio je 76 potpisa predsjedniku Zoranu Milanoviću. Sastali su se, a kada mu je Milanović pružio ruku, Plenković je to odbio zbog epidemije korona virusa. Na kraju su se pozdravili laktovima.
PRATITE UŽIVO:
- A ne, ne, ne smijemo se rukovati - rekao je Plenković dok mu je Milanović pružao ruku.
- A ne smijemo? - upitao je Milanović.
- Ti kažeš da je karijes, ja kažem da ne smijemo - poručio mu je kroz smijeh Plenković.
Prije nego što se sastao s Plenkovićem, Milanović je primio predsjednika i članove Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji mu je uručio službene rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Odluku od dodijeli mandata sam uručio gospodinu Plenkoviću da izbjegnemo ceremonijalnost. On je donio potpise, rezultati izbora su jasni i ja mu želim sve najbolje. 76 je potpisa, nadam se da će svi biti zdravi, čili, veseli, prisutni, da neće biti zdravstveno kompromitirani i da ćete moći normalno raditi. Već smo u dosta kompliciranim vremenima za koje dosad nismo znali i nadam se da će ova godina završiti kako mora, gospodarskim padom, a da će iduća biti godina rasta i poleta - rekao je Milanović.
Plenković se zahvalio Milanoviću na povjerenom mandatu, ali i građanima koji su sudjelovali na izborima, posebice onima koji su glasali za HDZ.
- Ovakav rezultat i ovakva uvjerljiva izborna pobjeda obvezuje - rekao je Plenković na što se Milanović okrenuo prema svojem savjetniku Orsatu Miljeniću i nasmijao.
Pred Hrvatskom je puno zahtjevnih izazova, dodao je Plenković, političkog, ekonomskog, financijskog, i aktualnih javno-zdravstvenoga karaktera.
- Naš je cilj bio da što prije krenemo u sazivanje Hrvatskog sabora, predsjednik je odlučio, i dogovoru sa mnom i predsjednikom Sabora, da to bude 22. srpnja, dakle idućeg tjedna - rekao je Plenković, a Milanović dobacio "s vama, s vama".
Imena ministara, istaknuo je Plenković, predstavit će idući tjedan.
- Ministarstava će biti 16, umjesto dosadašnjih 20, bit će četiri potpredsjednika Vlade, to su Davor Božinović, Tomo Medved, Zdravko Marić te Boris Milošević. Spajamo ministarstva socijale i rada, uprave i pravosuđa, državne imovine i graditeljstva. Imat ćemo ministarstvo turizma i sporta te ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ministarstvu kulture ćemo dodati medije - rekao je Plenković dodavši kako će i dalje biti Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, za Hrvate izvan domovine, za javnu nabavu, a novi će biti Središnji državni ured za demografiju i mlade.
- Pitanju demografije želimo dati veću pozornost u budućnosti i imati jedan horizontalni pristup - istaknuo je.
Što se tiče smanjenja broja ministarstava, Plenković je rekao da je Vlada s manjim brojem članova jednostavnija za upravljanje i da će imati više vremena posvetiti se svakome. Bit će i manje dužnosnika pa će biti i racionalizacije.
- Što se tiče broja službenika u ministarstvima, ne znači da ovim preustrojem ima manje ljudi - rekao je.
Milanović je rekao da, ako će predsjedniku Vlade, najvažnijoj osobi u Vladi, biti lakše raditi, onda je to dobra odluka.
- To je zaista diskrecijsko pravo premijera, broj službenika i uprava će ostati isti ili skoro isti. U vrijeme moje Vlade broj izvršitelja je smanjen za nekoliko tisuća. Živimo u financijski teškim vremenima, ne znam kakva je politika Vlade, ali ona ne treba koliko ljudi treba primati plaću, nekoliko koliko rade za tu plaću. To je teže vidjeti nego u privatnom sektoru. Ako je ovo pomoći predsjedniku Vlade, a pomoći će mu, jer je s 16 ljudi lakše raditi nego s 20, tim bolje - poručio je Milanović.
Na pitanje da li više nećemo gledati tvrdu kohabitaciju, što je Plenković najavio kad je Milanović postao predsjednik države,Milanović je poručio kako se s Vladom nije slagao oko nekih simboličkih stvari te da se to neće mijenjati. No, da su se slagali oko ovih mjera za korona virus i da je on "pasivniji" u njihovom odnosu te da će tako raditi i dalje.
- Ja sam sve mjere koje su bile iznuđene i ad hoc u cijelomsvijetu zbog krize pružao podršku. Ono oko čega se nismo slagali i možda razumijevali su neke simboličke manifestacije. Moji stavovi su poznati i neće se mijenjati. Ako smatram da nešto nije dobro ili štetno, ne dao Bog, reagirat ću. Neke stvari sam i govorio - rekao je Milanović.
Plenković je rekao da će raditi u interesu hrvatskih građana.
- Sada je jedna sasvim drugačija situacija i politička perspektiva. Tamo gdje možemo naći zajednički nazivnik, o temama gdje trebamo voditi dijalog ćemo voditi dijalog u interesu građana - poručio je.
- Što se tiče pitanja u kojima se razlikujemo, te će razlike ostati, ali uvijek imamo dovoljno političke i životne zrelosti i mislim da možemo postizati suglasje na način koji je dobar za hrvatsko društvo - rekao je Plenković.
Za dom spremni
Na pitanje hoće li riješiti pitanje ZDS-a, osobito sada kada će kao potrpredsjednik Vlade biti Milošević iz srpske nacionalne manjine, Plenković je rekao da je to pitanje regulirano u našim zakonima, presudama različitih sudova i da su napravili velike iskorake.
- Moja želja je, kao predsjednika HDZ-a, da svi manjinski zastupnici podrže Vladu, oni su nas podržali prošli i ovaj put. Činjenica da smo mogli ovaj put razgovarati i s nekim drugim partnerima je nešto što smo ostavili za neka druga izborna vremena jer su se ti potencijalni partneri tijekom izborne kampanje ponašali neprimjereno, ucjenjujući tko i kako da vodi Vladu. Ja sam to rekao da na "trepavicama stoje" ne bi taj film gledali i da to nije realno i zato smo išli u suradnji s onim zastupnicima s kojima su surađivali do sad. Oni koji u budućnosti žele podržavati zakonske prijedloge koje će Vlada podržavati, to mogu raditi javno i transparentno - rekao je Plenković.
Milanović je rekao da mu je drago što su uključene manjine u Vladu i da to nije samo politička stvar, nego i ono što Hrvatsku razlikuje od drugih susjeda.
- A što se tiče ove druge stvari, ZDS-a, taj urlik nije u skladu s Ustavom, što ne znači ništa. Pitanje je samo kako ćemo ga tretirati ubuduće, kao narušavanje javnog reda i mira, kao kada se netko napije pa urliče ili ćemo to sankcionirati kao govor mržnje jer to i jest govor mržnje, koji je na sramotu hrvatskom narodu i povijesti. Svjestan da dolazimo iz raznih miljea, obitelji, sa raznim ratnim i poratnim anamnezama i traumama, nisam čovjek za sankcije, ali to treba sankcionirati, s vrlo blagom kaznom, ali da to bude kažnjivo - rekao je.
Dodao je kako se to tretira kao kršenje javnog reda i mira i usporedio to s bacanjem boce kroz prozor koja može ozlijediti jednog ili dvoje, "a ovo ozljeđuje mnoge".
- No nećemo vršiti pritisak na tu temu. To je sada na volju i savjest onih koji to mogu promijeniti - poručio je.
Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa
Što se tiče Zakona o obnovi Zagreba, Milanović je rekao da se taj zakon ne mora tako zvati. Poručio je kako je zadnjih 20 godina, kao europski putnik, premijer, vidio sve značajnije gradove, a da je Zagreb i prije potresa bio najzapušteniji grad.
- Grad koji ima arhitekturu i urbanizam, koliko god netko mislio da je to malograđanska kolijevka, to je naš grad, glavni grad, hrvatski Jeruzalem, i taj grad je bio zapušten. Sada smo u prilici da sve što čini urbanu, povijesnu jezgru, koja se od 1945. godine zapuštala nauštrb Novog Zagreba, da se od klasičnog Zagreba napravi da bude barem kao što je Vroclav, koji je duplo manji - rekao je Milanović.
Zapuštenost Grada, dodao je, nije problem Vlade nego Grada Zagreba.
Plenković je rekao da se, što se tiče novih koraka, očekuje konstituiranje Sabora u srijedu, izglasavanja povjerenja novoj Vladi u četvrtak, a da će nakon toga Vlada na prvoj sjednici upututi u prvo čitanje prijedlog Zakona o obnovi Zagreba.
- Na njemu se intenzivno radilo. Ono što je najbitnije je da postoje dva važna elementa - zakonski okvir i sredstva. Koliko god je netko ambiciozan i glasan, nisam čuo od tih koji urliču da imaju rješenje za 11 milijardi eura štete koje je potres napravio u 10 sekundi. Oni nastoje dobiti neke poene, moja politika je kao rođenog Zagrepčana je napraviti sustavan, pametan, zakonski okvir i da se postupno izvlače sredstva - objasnio je.
- Mi ćemo napraviti zakon, nakon toga program obnove, radit će se godinama i obnavljati se. Imali smo potres u Dubrovniku 1979., neke druge prirodne nepogode... Puno objekata je oštećeno i u stanju koje zahtjeva građevinsko postupanje. Tu nema jednostavnog rješenja - istaknuo je.
Na pitanje je li 76 ruku dovoljno za opstanak vlasti, Milanović kaže da jest i da želi Plenkoviću sve najbolje.
- Bilo bi mi drago da su spontano podršku pružili i drugi koji su ideološki bliži, ali očito te suradnje neće biti. Oni koji ubuduće odluče podržavati Vladu očekujem da to kvalitetno obrazlože obzirom na blage "mikrotraume" koje smo doživjeli s pretrčavanjima i preletavanjima. Ja bih volio da toga ne bude. Svatko tko se za takvo nešto odluči, morat će odgovoriti na više od jednog pitanja - rekao je osvrnuvši se na pravni okvir u kojem djeluje Nacionalni stožer civilne zaštite.
- Ja bih volio da imamo jasnije i točnije definirane ovlasti za donošenje mjera koje svakodnevno slušamo i rokove u kojima takvim režim vrijedi. Držim da sadašnji zakonski okvir nije takav i da je imao intenciju da se odnosi na sve građane cijelo vrijeme. To se može riješiti tako da Vlada ili neka većina u Saboru predloži prema članku 17 na određeno vrijeme suspenziju ljudskih prava. Očekujem da dvotrećinska većina već postoji, ne vidim tko bi imao razloga u Saboru biti protiv toga. Na taj način znamo što se može, tko može donijeti odluke, kazne... I još jednom ponavljam, nisam konkurencija Vladi i nikakve ovlasti za sebe ne tražim, ali takva odluka bi naprosto učinila čistim pravni režim. Pozivam sve saborske zastupnike da taj prijedlog dođe - rekao je Milanović.
Plenković je na pitanje kakvo je stanje u državnoj blagajni rekao da je ono dobro.
- Naš temeljni cilj je bila sigurnost radnih mjesta, plaća i mirovina. Činjenica je da smo u proteklih nekoliko mjeseci osigurali šest milijardi kuna za privatni sektor potez bez presedana, ali on je bio nužan i vidi se po podacima da je to bila prava i dobra mjera s kojom smo nastavili za druge sektore koje su trebale potporu. Što se tiče financiranja, mi smo izlazili i pred domaća i međunarodna tržišta u pravom trenutku. Krediti koje smo uzimali ili obveznice koje smo izdavali bili u povoljnim uvjetima - rekao je. Dodao je kako će morati prilagoditi neke stavke u proračunu jednom kada je oformi nova Vlada te da će se krenuti u porezna rasterećenja i istaknuo da je odluka da je Hrvatska u "čekaonici za euro" kapitalna odluka za koju očekuje da će ostvariti do kraja ovog mandata.
- Što se tiče izvanrednih okolnosti, mi imamo veliko iskustvo. Želimo očuvati javno zdravstvo i zdravlje naših građana, ali i da omogućimo ekonomiju, kretanje... U konačnici je najbitnija poruka osobna odgovornost svakog od nas. Ako se svi budemo toga držali, ne ugrožavali sebe i druge, broj zaraženih bit će manje, a posljedice za gospodarstvo minimalizirane - rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
