Poskok je prošlog tjedna ugrizao planinarku i trkačicu Marinu Maslek. Ona je preživjela zahvaljujući svojoj pribranosti i brzoj reakciji kolega. Prisjetili smo se najgorih hrvatskih slučajeva...
Ovi ugrizi poskoka užasnuli su Hrvatsku: Znali su biti kobni...
Stiže nam ljeto, a s njim nesnosne vrućine i - zmije. Otrovnice poput poskoka, riđovki i planinskih žutokruga vrebaju u ovim vrućim danima, a neki dan je od ugriza poskoka nastradala Marina Maslek, strastvena planinarka i trkačica iz Dubrovnika. Nju je tijekom treninga ugrizao za nogu, a ugriz je bio otrovan.
- Poskok! Ugrizao me poskok! Nadamo se da možda nije pustio otrov. Ali vrlo brzo, noga mi počinje oticati uz jak osjećaj žarenja i brideću bol, i više nema sumnje da je ugriz bio otrovan - napisala je Marina na svom blogu.
Uslijedilo je pet sati boli, drhtavice, vrtoglavice, hladnoće, preznojavanja, mučnine i čekanja. Nakon primanja seruma, deset dana provela je u bolnici, a sad kod kuće prima terapiju.
Mi ćemo se prisjetiti nekih hrvatskih slučajeva ugriza zmija otrovnica i podijeliti vam korisne savjete za borbu protiv zmija.
Poskok ga ugrizao za - oko!
Tu bol i taj strah teško je zamisliti, rekao je našim novinarima prije sedam godina potreseni Damir Bučić (48) iz Plominskog Zagorja u Istri. Njega je u travnju 2010. godine ugrizao poskok iznad desnog oka. Stručnjaci kažu kako je Damir u nesreći imao puno sreće jer bi bio u mnogo lošijoj poziciji da ga je poskok ugrizao za vrat ili u neko drugo mekanije tkivo, gdje se otrov lakše širi.
2012.: Ženu kraj Sinja ugrizao je - dvaput!
Mara Đapić iz Bitelića kraj Sinja je 2012. bosa izašla ispred kuće, kako bi napunila lavor s vodom.
Krenula sam niz stepenice, spustila nogu na tlo i ugazila zmiju - rekla je Mara. Osjetila je jedan, a ubrzo i drugi ugriz u nogu. Zbog mraka zmiju nije uopće vidjela, no ono što je osjetila pod nogom upućivalo je na veći primjerak gmaza. Šokirana je ušla u kuću i telefonom dozvala susjeda koji ju je odvezao na Hitnu pomoć u Sinju.
- Noga me užasno boljela, kao da mi netko pušta struju kroz nju, a bilo mi je i strašno mučno - prisjeća se Mara. Dežurni liječnik joj je izvadio krv i po nalazima odredio koji serum mora dobiti. Začudio se kad je vidio tragove dva para zmijskih zubi koji su krvarili, što je netipično za zmijski ugriz. Imala je zatrovan organizam, a noga joj je potpuno pocrnjela.
2007.: U Splitu poskok ugrizao bebu kolicima i ubio je
Beba iz Solina u dobi od mjesec i pol dana preminula je prije deset godina u splitskoj bolnici nakon što ju je poskok ugrizao za bradu. Tragedija na Kozjaku dogodila se kad su roditelji s bebom i još nekoliko parova s djecom u subotu bili na izletu. Unatoč velikim naporima liječnika, zbog količine otrova koje je djetetu ušlo u krvotok i pored davanja specifičnog seruma protiv zmijskog otrova i drugih terapija, dječačića nisu uspjeli spasiti.
2008.: Poskok ugrizao djevojčicu na igralištu u Visočanima pokraj Zadra
Tada 13-godišnjakinju ugrizao je poskok dok se igrala s prijateljicama na nogometnom igralištu. Nasreću, uslijedila je brza reakcija pa je djevojčica za manje od sat vremena na kirurgiji zadarske Opće bolnice primila protuotrov. Kad je djevojčica primljena u bolnicu već su bili izraženi simptomi otoka i početnog hematoma na lijevom stopalu, na mjestu gdje je bio ugriz.
2010.: Isti poskok ga dvaput ugrizao za prst
Marko Anić Kaliger stradao je čuvajući ovce na Dinari. Htio je potjerati poskoka iz kamene kućice i udario ga štapom, ali se poskok omotao oko štapa i ugrizao ga za palac i kažiprst. Prijatelji i Hitna pomoć su ga u velikoj borbi s vremenom uspjeli dovesti u splitsku bolnicu. Bio je u kritičnom stanju, gušio se i ruka mu je bila natečena. Minute su ga dijelile od smrti, ali primio je spasonosni protuotrov.
Ivicu Potnara ugrizao je pet puta
Lovac na zmije iz Slunja ispričao je medijima 2012. godine kako je imao nekoliko umalo fatalnih susreta s otrovnicama. Najgore mu je bilo 2005. godine kada ga je ugrizao primjerak poskoka dugačak 80 centimetara. Ivica je cijeli pomodrio, ali na vrijeme su ga spasili.
Vjerojatno i zato jer se držao nekih od ovih savjeta...
Prvo i najvažnije pravilo je umiriti se. Na taj način se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije.
Najbolje je leći na pod i pustiti da rana krvari jer tako iz nje izlazi i otrov.
S područja oko rane uklonite odjeću ili nakit jer će tkivo oticati.
Iako to u filmovima često vidimo, ruka ili noga na kojoj je ugriz ne smije se stezati iznad rane, kao ni isisavati otrov ustima.
Do dolaska u bolnicu suzdržite se od pijenja bilo kakve tekućine jer će ubrzati širenje otrova.
Vrlo je važno liječniku doći u roku dva do tri sata.
Kako se ponašati u prirodi i što odjenuti
Dok hodate prirodom, posebno kamenjarom ili mjestima gdje znate da ih ima, dobro je sa sobom nositi štap i povremeno lupkati po kamenju. Buka će zmije otjerati iz vaše blizine.
Stručnjaci preporučuju na izlete odlaziti u zatvorenim cipelama i dugim hlačama.
Vidite li zmiju, ne pokušavajte ju tjerati štapom ili udariti jer bi se mogla prepasti i ugristi vas. Umjesto toga polako se udaljite od nje, bez naglih pokreta.
Suzdržite se od fotografiranja.
Provjeravajte mjesta u prirodi prije nego na njih sjednete i izbjegavajte gustiš.
Kod ugriza otrovnice treba lagano podvezati ekstremitet nekoliko centimetara iznad ugrizne rane koji sprečava venski i limfni protok krvi kako bi se spriječilo širenje otrova. No pritom ne smijete zaustaviti arterijsku cirkulaciju.
Ranu prekrijte sterilnom gazom. Nikakva zarezivanja po ubodu ili isisavanja otrova nisu dopuštena. Važno je što hitnije otići u medicinsku ustanovu.
- Karakteristični znaci ugriza otrovnice su točkaste ranice, lokalna bol, otok i krvni podljev te opća obamrlost i slabost. Ranu je dobro isprati nekim dezinfekcijskim sredstvom. Potom treba skinuti prstenje, ručne satove, narukvice i sve drugo s ozlijeđene ruke ili noge zbog moguće pojave lokalnog edema. Bolesnik mora mirovati, a zahvaćeni ekstremitet treba imobilizirati, najbolje udlagom, kako bi se smanjilo širenje otrova. Zatim ga treba transportirati u najbližu zdravstvenu ustanovu, po mogućnosti na nosilima, a ako to nije moguće, onda hodanjem s pauzama, nikako trčeći - objasnio je postupak Boris Lukšić, predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a.