'Otišla sam jer su kod nas svi natječaji za poslove naštimani'

U Njemačkoj radim kao medicinska sestra. Moja plaća je između 3000 i 4000 eura, ovisno o nedjeljama i praznicima koje odradim. Za isti posao u Hrvatskoj bih zaradila između 6000 i 7000 kuna.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:03

Ispričala nam je to Iva Skorin (30) iz Primoštena, koja je prije četiri godine otišla raditi u njemački grad Dortmund.

Ondje je zaposlena u privatnom hospiciju te radi na dječjoj intenzivnoj njezi. Ima dva fakulteta jer je, osim za medicinsku sestru, završila za radiološkog tehnologa, a glavni motiv odlaska iz Hrvatske bilo je razočaranje jer nije mogla dobiti posao iako se stalno javljala se natječaje.

- Većina mojih kolega radiologa ne radi u struci jer ne mogu pronaći posao. Natječaji koji se otvaraju su za dvije osobe najviše, a ionako ih dobiju oni koji imaju vezu - kaže Iva. Željela bi se za dvije godine vratiti u Hrvatsku, ali pod uvjetom da je ovdje čeka zadovoljavajuće radno mjesto.

- Imam kredit za stan u Zagrebu i još moram dvije godine raditi ovdje da ga otplatim. Ako bude posla, vraćam se. Radim 18 noćnih smjena u mjesecu, a smjena mi traje po 12 sati. Netko tko računa da će ovdje odraditi stotinjak sati tjedno i živjeti od toga u velikoj je zabludi jer su troškovi života visoki - objašnjava Iva dodajući kako ipak unatoč gustom poslovnom rasporedu uspije pronaći vremena za izlaske i uživanje. Zbog velike satnice ima pravo na slobodne dane, koje troši na putovanja, a najmanje tri do pet puta na godinu dolazi u Hrvatsku.

TADO JURIĆ: 'IMAMO EFEKT LAVINE' 'Ljudi iz Hrvatske ne bježe od siromaštva, nego od nepravde'

Iva je samo jedna od mnogobrojnih zdravstvenih djelatnika koji odlaze iz Hrvatske razočarani u sustav koji im ne omogućava da se zaposle niti da napreduju ako uspiju dobiti posao.

- Svakodnevno dobivam zahtjeve liječnika koji žele napustiti Hrvatsku. Trenutačno oko 900 njih ima sređenu dokumentaciju za odlazak u inozemstvo i mogu iz Hrvatske otići odmah - kazao nam je to doc. dr. sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK). Dodaje da liječnici ne mogu otići raditi u inozemstvo bez dokumentacije koju im osigurava HLK.

Novi trende vrbovanja studenata

- Od ulaska u EU zaprimili smo više od 1500 zahtjeva, a bespovratno je otišlo 600 liječnika. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi i psihijatri, a to dodatno opterećuje situaciju svim ostalim strukama jer, primjerice, bez anesteziologa nema operacije - upozorava dr. Goluža.

Prema njegovim riječima, unazad nekoliko godina pojavio se novi trend vrbovanja studenata medicine na završnim godinama.

'KRIZA UDARA PUNOM ŽESTINOM' Turobna prognoza demografa Šterca: 'Nećemo se oporaviti!'

- Strane kompanije preko head huntera vrbuju studente na završnim godinama studija i nude im stipendije i učenje jezika. S njima sklapaju ugovore kojima ih obvezuju da će nakon završetka studija ići u te zemlje i u njihovim zdravstvenim ustanovama odraditi specijalizaciju. Specijalizacija traje pet godina, a pritom računaju da će se u tom razdoblju mladi liječnici već priviknuti na život u drugoj zemlji i neće se željeti vratiti. Stipendija iznosi oko 2000 kuna na mjesec, a u ovom trenutku imamo 150 studenata koji su takve ugovore već potpisali - objašnjava predsjednik HLK.

Komora je prije dvije godine napravila veliko istraživanje na uzorku od 1500 mladih liječnika u dobi do 40 godina.

- Prosječna dob odlaska je 37 godina. Od svih anketiranih, njih 60 posto odgovorilo je da bi odmah i bez razmišljanja otišli u inozemstvo kad bi dobili adekvatnu ponudu. Njih 30 posto kazalo je da bi razmislili o tome, a svega 10 posto ispitanika ostalo bi u Hrvatskoj bez razmišljanja. Odgovarajući na pitanja o razlozima odlaska ispitanici su kazali da financije nisu glavni motiv. Presudno je nezadovoljstvo radnom sredinom s obzirom na enormnu satnicu koju liječnici u Hrvatskoj odrađuju. Godišnje prekovremeno rade tri milijuna sati, što znatno utječe na kvalitetu života. Nezadovoljni su i činjenicom da ovdje ne mogu ostvariti svoje profesionalne ambicije. Naime, na određene pozicije mogu doći tek s godinama iskustva bez obzira na svoju kvalitetu rada, odnosno dok netko ne ode u mirovinu. Vani to nije slučaj. Kao dodatne razloge iseljavanja navode međusobne odnose prema kolegama, pravnu nesigurnost, promjene zakona koje ne idu u prilog liječnicima. U konačnici nezadovoljni su statusom u društvu te stambenim zbrinjavanjem - kaže dr. Goluža.

Državne institucije ne reagiraju

Dodaje kako je o rezultatima ovog istraživanja obavijestio sam sve nadležne institucije, od premijera, predsjednice, ministra zdravstva, ministra financija i ministra pravosuđa.

ISTINA O ISELJAVANJU 'Imala sam osjećaj da me moja Hrvatska iskoristila i ismijala'

- Do danas nitko od njih nije poduzeo niti jedan korak da se to promijeni. Zato smo u Hrvatskoj liječničkoj komori poduzeli niz koraka. Ugovorili smo članovima policu osiguranja koja pokriva sudske troškove nastale zbog njihova profesionalnog djelovanja. Osigurali smo im i besplatnu policu dopunskog osiguranja. S jednom bankom dogovorili smo jeftinije stambene kredite, što je do sada iskoristilo oko 5000 naših članova.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:50

'I dalje će nam ljudi odlaziti van'

Dodatno smo pokrenuli niz mjera za stručno osposobljavanje kojima liječnicima omogućavamo edukaciju i usavršavanje u svjetskim prestižnim centrima kako bi prikupljeno znanje vratili u Hrvatsku. Iz europskih fondova povukli smo 30 milijuna kuna za potrebe stručnog osposobljavanja te u konačnici poduzeli niz manjih mjera kojima članovima želimo olakšati život u Hrvatskoj, poput jeftinijih usluga i proizvoda. No nažalost, s obzirom na ukupno stanje s liječnicima u perspektivi ne vidim da će opadati broj zahtjeva za odlazak u inozemstvo - zaključio je predsjednik Hrvatske liječničke komore.