Oporba će podnijeti amandmane na konačni prijedlog Zakon o obnova, a premijer Andrej Plenković poručuje da će sve one konstruktivne i podržati. Protiv Zakona su Dalija Orešković, Marijana Puljak i Anka Mrak-Taritaš
PRVO ČITANJE:
Oporba podržava Zakon o obnovi Zagreba: 'Treba voditi računa o socijalnoj komponenti'
Eksperti, članovi Komore građevinara sudjelovali su u radnoj skupini koja je pripremala Zakon, u kojem smo definirali više razina konstruktivne obnove, i zadovoljni smo što je to uvršteno u sam Zakon, poručuje Nina Dražin Lovrec, predsjednica Komore inženjera građevinarstva, komentirajući nam prijedlog Zakona o obnovi Zagreba i okolice koji se u utorak konačno, nakon četiri mjeseca od razornog potresa, našao pred saborskim zastupnicima.
A koliko će obnova trajati, i tijekom rasprave je ostalo nedorečeno.
- Ne znam. Imali smo potres u Dubrovniku 1979. i još ga obnavljamo, to je ono što znam. Tu instant rješenja nema, niti će itko od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se sve skupa obnoviti na brzinu. To jednostavno nije realno i nemoguće je - poručio je premijer Andrej Plenković dodavši kako će u ovom slučaju prihvatiti i konstruktivne prijedloge oporbe.
SDSS-ov Milorad Pupovac poručuje kako je važno da građani imaju projekciju kad će objekti biti završeni.
Ono što je izazvalo najviše polemike u javnosti, zašto bi građani iz svih dijelova Hrvatske, pa i onih siromašnijih, plaćali obnovu stanova bogatijima od sebe u Zagrebu, Plenković je odbacio.
- Privatni stanovi, odnosno interijeri se ne obnavljaju - naglasio je Plenković.
Dakle, obnavlja se samo konstrukcija zgrada, a obnovu stanova vlasnici plaćaju sami. One zgrade koje su se urušile i ne mogu se obnoviti će se srušiti, ali oko toga svi stanari moraju biti suglasni. Vlasnici razrušene obiteljske kuće mogu birati hoće li im država izgraditi zamjensku, ali samo od 55 kvadrata za dva člana do 85 kvadrata za pet ili više članova ili će uzeti novčanu potporu za opravdane troškove u iznosu do procijenjene vrijednosti kuće na koju bi imali pravo. SDP-ova Mirela Ahmetović smatra kako je opasno dati novac umjesto obnove obiteljske kuće jer je moguće da vlasnik uzme novac, a ne obnovi nekretninu
A konstrukcijska obnova zgrada će se provoditi na četiri razine, što i Dražin Lovrec, kao i Josip Atalić s Građevinskog fakulteta, smatraju najbitnijim.
- Mi smo definirali da obnova svake zgrade ovisi o njihovoj kategoriji kako bi se obnovom seizmička otpornost podigla na predviđenu razinu i da to bude realno u financijskom smislu - ističe Dražin Lovrec.
Prva razina obnove, pojašnjava, odnosi se na popravak nekonstruktivnih dijelova, kao što su zabatni zidovi, dimnjaci, krovovi, druga na popravak konstruktivnih elemenata stambenih, poslovno-stambenih zgrada, treća se odnosi na obnovu zdravstvenih, kulturnih i javnih ustanova, škola, vrtića, dok četvrta razina podrazumijeva potpunu, cjelovitu obnovu svih onih zgrada bez kojih ne može funkcionirati država, poput bolnica, Hitne pomoći, vatrogasnih postaja...
- Novost je, što smo mi tražili, seizmički certifikat. Dakle, u svakoj od tih razina poboljšava se otpornost konstrukcije na potres prema određenim kriterijima i za svaku je definiran zahtjev koji treba ta razina zadovoljiti, dokumentacija i vrsta zahvata i radova - pojašnjava.
No, to kao problematično vidi Damir Bakić iz platforme Možemo.
- Zgrade ćemo obnavljati do određene protupotresne otpornosti, a u Tehničkom propisu je tih razina četiri, ona četvrta je najviša. Stambene i stambeno-poslovne zgrade se obnavljaju do razine dva ili tri u ovisnosti o tome jesu li više ili manje oštećene. Tu odredbu smatramo nelogičnom i nepravednom, ne vidimo ni jedan racionalan razlog da se dvije stambene zgrade, koje bi trebale biti jednakopravno tretirane, obnavljaju do različitih razina protupotresne otpornosti, što ovisi isključivo o tome koliko je koja oštećena - istaknuo je.
Atalić, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, ističe da će zakon, kad se pokrenu stvari na terenu, zasigurno doživjeti niz izmjena, ali da je važno da se konačno nešto pokrene.
No, smatra da bi Zakon trebalo gledati sveobuhvatnije.
- Da to ne ostane samo na Zagrebu nego da se sva obnova prelije i na ostatak Hrvatske. Zgrade u Zagrebu su jednake onima i u Rijeci, Splitu. Ovo treba biti samo početak - kaže.
U tom smjeru razmišlja i SDSS-ova Dragana Jeckov, koja je premijera upitala zašto se nije išlo na neki opći Zakon, koji bi vrijedio za cijelu Hrvatsku.
- Ovo je potres bez presedana i zato smo se odlučili na posebni Zakon, koji je baš dizajniran za ovu situaciju - rekao je.
Zeleno-lijeva koalicija, predvođena Tomislavom Tomaševićem, podržava što se obnova uređuje posebnim, ne općim zakonom. Tomašević naglašava kao problem što se još uvijek ne zna prioritet obnove, koje zgrade će se obnavljati prve.
Velika većina oporbe Zakon u ovom prvom čitanju podržava, ali smatra da ipak treba doradu pa će do jeseni podnijeti i amandmane i svoje sugestije. S modelom financiranja, u kojem 60 posto sredstava daje država, 20 posto lokalne jedinice te 20 posto vlasnici stanova, ne slaže se Dario Zurovec (Fokus), inače gradonačelnik Svete Nedelje.
- Mi ćemo dati sugestije koje će uključivati puno, puno manje državne intervencije. Smatram da je nepravedno koristiti sredstva poreznih obveznika i od siromašnijih dijelova Hrvatske kako bi se pomoglo relativno bogatijima - poručio je.
Marija Selak Raspudić, nezavisna na listi Mosta, ističe pak da država treba sufinancirati samo onu štetu koja je nastala ovim potresom, a da je zgrada bila primjereno održavana. Predloženi model financiranja Mostovci smatraju neodrživim.
- 60 posto od 11 milijardi eura procijenjenih troškova, je 6,6 milijardi eura, a Vlada ima spremno oko 700 milijuna eura, što znači da fali osam puta sredstava, a ni građani nisu likvidni za takav pothvat - rekao je Zvonimir Troskot.
Lider Suverenista, Hrvoje Zekanović, predlaže, pak, model financiranja trošarinama na duhan, alkoholna pića i gorivo.
- U proračunu, bez obzira na ova sredstva koja ćemo dobiti iz EU, neće biti dovoljno novaca - poručio je također naglasivši da treba voditi računa o socijalnoj komponenti.
- Po zakonu ispada da bogataš sa 10 stanova ima jednako pravo na obnovu kao i onaj tko ima samo jednu nekretninu - kaže Zekanović, koji bi smanjio udio države u modelu financiranja te podignuo udio županija, odnosno Grada Zagreba s 20 na 30 posto.
SDP-ov Zvane Brumnić upozorava kako je Zagreb prekomjerno zadužen i potpuno nesposoban sudjelovati u projektu obnove.
Marijana Puljak (Pametno) ističe da prilikom sufinanciranja obnove treba voditi računa o vrsti nekretnine, je li održavana, je li bila osigurana, jesu li vlasnici bili odgovorni, je li to jedina nekretnina...
- U nekim državama je osiguranje od potresa obaveza, a premija se određuje prema riziku od potresa, stanju nekretnine - navela je dodavši kako bi se široka dostupnost osiguranja mogla osigurati kroz vaučere, a iznos bi ovisio o dohotcima kućanstva.
- Različitim dobro osmišljenim modelima bi se vlasnici motivirali da svoje nekretnine obnavljaju i podižu razinu zaštite, a smanjuju premije osiguranja - rekla je.
Naglašava da na umu treba imati i Ustav koji jamči pravo vlasništva, ali koji propisuje da vlasništvo i obvezuje.
- Kad imaš imovinu, moraš se o njoj i brinuti. Ljudi se o imovini nisu brinuli iz raznih razloga, kao jer je u bivšoj državi loše definirano pravo vlasništva, postojali su u centru restriktivni propisi gdje svaka kuća bude spomenik pa imate ograničenja pa je često nemoguće ulagati ili na razini države nepostojanje šeme osiguranja od potresa. I iz svih tih razloga teret obnove ne može samo pasti na privatne vlasnike nego ga mora snositi i država - istaknula je.
Ukoliko vlasnici ne uplate državi tih 20 posto prije obnove, država i Grad Zagreb će im upisati hipoteku na stan. I lijevi i desni su složni da treba uzeti u obzir socijalnu komponentu. Katarina Peović iz Radničke fronte upozorila je da se prilikom obnove treba gledati imovinsko-dohodovni cenzus, a ne stavljati hipoteku na jedinu nekretninu. Plenković je poručio kako će voditi računa o tome. Sandra Benčić (Možemo) također smatra problematičnim da se stavlja založno pravo u višestambenim objektima te predlaže da se nađe drugi instrument osiguranja za građane koji sami neće moći financirati svojih 20 posto.
- Oni koji nemaju sami sredstva za obnovu, to im se mora omogućiti i pomoći im. Do zime ljudi moraju imati grijanje. Moramo zaustaviti nezakonite obnove škola i vrtića jer su neke od njih rađene kozmetičkim popravcima bez projektne dokumentacije i ojačavanja mehaničke otpornosti - poručila je.
Naglasila je kako su neki već prodali svoje stanove jer su "nekretninski lešinari već navalili na njih."
- Ako postoji ideja da ovaj grad treba izgledati na način da oni koji su siromašni nemaju pravo živjeti u određenim dijelovima grada, mi odlučno tu ideju odbacujemo. Hrvatska će ostati socijalna država i solidarna - poručila je.
SDP-ov Peđa Grbin istaknuo je kako nema socijalne države bez solidarnosti i bez pravde.
- Solidarnosti koju su Zagrepčani pokazali kada je trebalo obnavljati ratom razorena područja, pa i privatnu imovinu, kada je trebalo popravljati kuće poplavljene uz rijeku Savu, solidarnosti na koju Zagrepčani danas imaju puno pravo i koju sutra imaju pravo očekivati Splićani, Puležani, Fiumani i svi treći kojima će se, a ne daj Bože da da, dogoditi prirodna ili neka drugo katastrofa - poručio je.
Država u kojoj je svatko prepušten tržištu i samom sebi, dodao je, država je koja ne može opstati.
- Mi ćemo Zakon u prvom čitanju podržati jer ga treba donijeti, ali to ne znači da na njega nemamo primjedbi i usvajanjem tih primjedbi će rezultirati hoćemo li podržati konačan prijedlog Zakona - rekao je.
Replicirao mu je nezavisni s liste Mosta, Nino Raspudić, poručivši kako se rat ticao svih građana.
- Nitko nije rekao da onome kome je to jedni krov nad glavom ne budemo solidarno, no ne mislim da je zdrava solidarnost da netko u siromašnijim dijelovima Hrvatske plaćaju za podizanje vrijednosti njegove zapuštene nekretnine koja mu je druga, treća, četvrta - poručio je.
HSLS-ov Darko Klasić istaknuo je kako su Zagreb ove godine pogodila sva četiri jahača apokalipse - potres, korona, poplava i Milan Bandić.
- Nakon 10 sekundi potresa skoro 20.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove u Zagrebu privremeno, a neki čak i trajno. I prije samog potresa, veliki dijelovi Grada su desetljećima prepušteni propadanju, neodržavanju i zapuštenosti - rekao je.
Predloženi zakon, dodao je, dobar je iskorak, ali ima nekoliko nedostataka.
- Kako znamo da je Bandić doveo u Zagreb u velike financijske probleme, upitna je financijska mogućnost potpore Grada oštećenim građanima. Kako je poznat po nenamjenskom trošenju novca i trošenje tih sredstava treba nadzirati Fond. Onaj koji je osigurao svoju nekretninu ne bi trebao biti u istoj poziciji kao oni nisu vodili brigu o svojoj imovini - naveo je.
Zakon u prvom čitanju neće podržati Klub Stranke s Imenom i Prezimenom, Pametno i GLAS, koji čine Dalija Orešković, Marijana Puljak i Anka Mrak Taritaš.
Mrak Taritaš zadovoljna je što Zakon ide u dva čitanja, no ne i time što se bavi samo konstruktivnom, ne i urbanom obnovom Grada.
- Grad Zagreb nakon ovog potresa ima pravo na jedno drugačije lice. Ovo je prilika za novi identitet Grada, za gospodarstvo, zamašnjak koji nam treba. Ako ovaj Zakon ostane na ovom prijedlogu, toga neće biti - poručuje.
Dalija Orešković (SSIP) dodala je da obnova treba biti prilika za novi iskorak te da je u zakonu izostala vizija Zagreba za 21. i 22. stoljeće.Što se tiče modela sufinanciranja, istaknula je kako se mogu razdvojiti koeficijenti s obzirom na svrhu i namjenu nekretnine ili s obzirom na dopuštenost nadogradnje. Treba razmatrati, dodala je, i socijalni status vlasnika.
- Tamo gdje je riječ o samo jednoj nekretnini koja se koristi za stanovanje, možda bi omjer sufinanciranja mogao više ići u pravcu javnih potpora, a tamo gdje je namjena nekretnine poslovna ili rentijerska ili ako je riječ o većem broju nekretnina istog vlasnika, mogu se ponuditi nekakvi drugi tržišni modeli povoljnih kreditnih linija i teret obnove nasloniti više na samog vlasnika - predložila je.
Zadržavanje samo na modelu 60/20/20, istaknula je, bilo bi loše i potencijalno štetno.
Zlatko Hasanbegović u ime Kluba Domovinskog pokreta poručio je kako treba biti jasan i reći da 11 milijardi eura, koliko iznose troškovi obnove, nema niti će ih u doglednoj budućnosti biti.
- Tko to tvrdi, obmanjuje javnost u svrhu jeftinog politikanstva i predizbornih kalkulacija. Osim ako se projekt obnove ne zamišlja kao stogodišnja poduhvat obnove dvorca Zende. Zakonskim prijedlogom o državnom subvencioniranju privatne imovine Plenković je u jeftinom populizmu prestigao kolege iz Možemo i Radničke fronte. Prvo, jer tog novca nema niti će ga biti. I drugo, kad se dešifrira u Zakonu meta jezik, jasno je da se tih obećanih 80 posto ne odnosi na cjelovitu obnovu već samo krpanje - rekao je.
SDP-ova Mirela Ahmetović poručuje kako se radi o ogromnim poslovima i ne smije se dopustiti da budu poligon za pljačkanje građana, a Karolina Vidović Krišto (Domovinski pokret) naglašava da Zakon dolazi prekasno.
- Da je Franjo Tuđman 1991. bio ekspeditivan kao premijer Plenković 2020., crta bojišnice bila bi između Salzburga i Muenchena. Potres je bio u ožujku 2020. i sva logika je nalagala da se već drugi dan formira radna skupina od svih relevantnih struka i da rade iz dana u dan - poručuje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
