U Klaićevoj bolnici u poplavi su uništeni lijekovi vrijedni više od milijun kuna. Nakon potresa 79 kreveta na dječjoj kirurgiji nije u funkciji. Vodeći ljudi bolnice od ‘90-ih svjesni su da je bolnica nadrasla trenutnu lokaciju
KLAIĆEVA RADI UNATOČ NEDAĆAMA
"Hitno nam treba nova bolnica. Imamo tri puta manje prostora nego što nam je potrebno"
Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj nije se oporavila od razornog potresa, a sad zbrajaju štete nakon poplave koja je pogodila Zagreb. Unatoč svemu, normalno rade.
Tijekom razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb najviše je stradala tzv. Fischerova zgrada u kojoj je smještena dječja kirurgija. Od 186 kreveta na sedam odjela, izvan funkcije je i dalje njih 79.
POGLEDAJTE VIDEO Poplava u Klaićevoj bolnici
Pokretanje videa...
01:11
Dok traje sanacija prvog i drugog kata zgrade sagrađene 1908. godine, koja bi trebala biti gotova do kraja godine, u petak ih je zadesila nova nevolja. Zbrajaju se štete nakon poplave uzrokovane snažnim nevremenom, koje je pogodilo metropolu i paraliziralo je. Tog dana poplavljen je i podrumski dio bolnice, gdje su smješteni ljekarna, rendgen, kantina, ambulante i garderobe zaposlenika.
Prema prvim procjenama, šteta samo za skupe lijekove i zaštitnu opremu veća je od milijun kuna, a u stotinama tisuća kuna broji se ostala šteta nastala na instalacijama, opremi i građevinskom dijelu. U nedjelju su podrumski prostori bolnice ponovno bili pod vodom, ali sve se uspjelo sanirati vrlo brzo i nije bilo dodatne materijalne štete.
Ravnatelj Goran Roić je rekao kako su im veledrogerije ponudile pomoć kako ne bi oskudijevali u lijekovima, a pomoć su ponudile i druge zdravstvene ustanove.
- Cijelo vrijeme krize sve medicinske aktivnosti hospitalizirane djece, hitnog i ambulantnog prijama radile su normalno i nisu bile ugroženo ni u jednom trenutku - rekao je Roić.
Popularna Klaićeva bolnica od 1951. skrbi o najmanjim pacijentima. Razvojem medicine rasle su i potrebe bolnice u koju po liječničku pomoć, kad se ne može riješiti u lokalnim sredinama, dolaze mališani iz cijele Hrvatske i regije. Na dnevnoj bazi više od trećine pacijenata je iz drugih krajeva zemlje. Klaićeva bolnica sastoji se od četiri zgrade, ali još od 90-ih godina vodstvu bolnice jasno je da kapaciteti kojima raspolažu nisu dostatni.
- Već godinama govorimo da nam je ovaj prostor nedostatan i da Hrvatskoj treba nova nacionalna dječja bolnica kako bismo idućih 30 do 50 godina imali kvalitetno rješenje za bolničku zdravstvenu skrb djece - kaže ravnatelj Roić.
Razmišljao je i o tome da se postojeći kapaciteti na sadašnjoj lokaciji prošire, ali nakon konzultacije sa strukom postalo je jasno da to jednostavno nije moguće. Zbog nedostatka prostora na lokaciji u Klaićevoj još 2015. bili su prisiljeni izmjestiti Zavod za onkologiju. Unajmili su prostor zagrebačke Klinike za tumore u Ilici, gdje se sad skrbi o najtežim pacijentima. Ni to nije bilo dovoljno pa su morali unajmiti i prostore u Prilazu Đure Deželića, gdje su smješteni fizikalna terapija i psihijatrijska dnevna bolnica.
Dječja bolnica u centru grada, osim infrastrukturnih problema, muku muči i s nedostatnim parkingom, a to najbolje znaju roditelji koji tamo moraju po liječničku pomoć za svoju djecu.
- Za daljnji razvoj neophodan nam je novi prostor, jer imamo premalo kvadrata za sve naše djelatnosti, odnosno bolnicu ovoga ranga. Nedostaje nam tri puta više prostora od ovoga s kojim trenutačno raspolažemo, uključujući i izdvojene dijelove bolnice - rekao je Roić.
Navodi kako trenutačno raspolažu s oko 20.000 kvadrata, a procjenjuje da im je potrebno 60.000. No ono što ravnatelju, ali i zaposlenicima bolnice u ovim trenucima ulijeva nadu jest izrada studije izvodljivosti za gradnju nove nacionalne dječje bolnice, koja je u tijeku. Trebala bi biti gotova do travnja iduće godine.
- Studija je preduvjet da se krene u gradnju nacionalne dječje bolnice, koja nema alternativu. Vjerujemo da će se to kroz nekoliko godina i realizirati jer vidimo da je to sad i politički prioritet Vlade, što mi kao struka, naravno, podržavamo, jer mi radimo 365 dana u godini od 0 do 24 sata, a za to su nam potrebi uvjeti i standardi koje imaju europske dječje bolnice - navodi ravnatelj Klaićeve.
Nacionalna dječja bolnica može se graditi u sklopu postojećeg objekta nikad završene Sveučilišne bolnice u Blatu, pokazao je elaborat koji je naručio Grad Zagreb. No hoće li biti na toj lokaciji ili na nekoj drugoj, kojom dinamikom će se graditi i kako će se cijela priča financirati znat će se kad studija bude gotova. Do tada Klinika za dječje bolesti nastavlja ulagati u svoje prostore i sanaciju te nabavljati opremu, sve kako bi djeca imala najbolju moguću skrb.
- Ne želimo kukati. Dajemo sve od sebe da prebrodimo sve ove krize koje su nas zadesile, od potresa do poplave, i da ova lokacija bude u punoj funkciji sve dok se ne realizira projekt nove dječje bolnice - poručio je ravnatelj Roić.
Iako u bolnici strahuju od većih kiša, nadaju se kako su nevolje sad iza njih.
- Nakon potresa nadam se da je poplava zadnja nepogoda koja nas je zadesila i da će nakon svega ovoga bolnica krenuti naprijed u svim segmentima - zaključio je ravnatelj dječje bolnice.
OD SANATORIJA DO DJEČJE BOLNICE
Početkom 20. stoljeća tu je bio sanatorij, koji je sagrađen prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera. To je posljednja bolnica sagrađena u Austro-Ugarskoj. U sanatoriju su se obavljale operacije i porođaji, liječile su se unutarnje, očne, kožne i neurološke bolesti. Tu su se liječili brojni ljudi iz tadašnjeg javnog i kulturnog života, kao primjerice Bela Krleža i Emilije (Emil) Laszowsky. To je posljednja bolnica izgrađena u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Od 1951. godine s radom počinje Dječja kirurška bolnica
META RAKETIRANJA ZAGREBA
Tijekom raketiranja Zagreba 1995. gotovo je uništena jedna soba bolnice. Ozlijeđeni su majka i dijete koje je došlo na pregled, dvoje zaposlenika, a prilikom deaktiviranja ‘zvončića’ poginuo je pirotehničar Ivan Markulin. Na bolnici stoji ploča njemu u spomen.
ZAOSTALI ZVONČIĆ NAĐEN 2013.
Nakon raketiranja bolnice u svibnju 1995. godine na krovu je zaostao ‘zvončić’. U listopadu 2013. tijekom radova pronašao ga je krovopokrivač. U kontroliranim uvjetima uništila ga je Protueksplozijska služba, bez materijalne štete.
'Novi kapaciteti prijeko su potrebni’
Nakon poplave Klaićevu je posjetio ministar zdravstva Vili Beroš i obećao kako će napraviti sve da se projekt gradnje nove nacionalne dječje bolnice i realizira. Kad je u pitanju način financiranja nove bolnice, poručio je kako će se napraviti sve da se nađe najbrži način.
- Jesu li su to EU fondovi, teško je reći, jer je njihova procedura duga. Najiskrenije, sagledavamo i druge mogućnosti financiranja gradnje ovih zdravstvenih kapaciteta koji su nam prijeko potrebni - rekao je ministar. Svjestan je kako je bolnica svojim značajem prerasla lokaciju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
