'Odlazimo iz Hrvatske jer nam druge zemlje daju više prava'

Iseljavanje mladih Hrvata iz zemlje ne staje. Pravo stanje je, kazuju demografi, sigurno znatno gore od onoga što statistike pokazuju. Mnogi odlaze “na neviđeno”, bez znanja jezika, bez osnovnih podataka o dokumentima koji su im potrebni da bi negdje vani našli posao.

- Radnik u Švedskoj uz godišnji odmor ima i 40 sati tijekom godine kako bi mogao otići s posla ranije ili kasnije doći, a da pritom ne mora previše objašnjavati zašto mu to treba i to mu ne umanjuje plaću. Na svakom koraku su igraonice, neka vrsta otvorenog vrtića, koji su besplatni i u kojima djeca uživaju dok mame mogu sjesti sa strane, popiti kavu s prijateljicama te se podružiti - iskustvo je to Tamare Šehagić Vrkljan (26) iz Slavonskog Broda, koja se sa sinom 2015. pridružila mužu u Stockholm u Švedsku. Tamara je prošla besplatne tečajeve švedskog, dobila je besplatno i knjige, a sada radi na gradskom aerodromu. Ovo je samo jedna od tisuća priča najnovije generacije iseljenika iz Lijepe naše u kojoj odlaze čitave obitelji.     

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je iz Hrvatske iselilo ‘samo’ 36.436, no demograf prof. Anđelko Akrap, kaže da su ti podaci besmislica.

- Radi se o MUP-ovim podacima odjavljenih iz Hrvatske, no broj iseljenih strahovito je veći. Imali smo iseljenički val 60-ih godina prošloga stoljeća, 90-ih i posljednji je počeo 2007. i traje do danas - upozorava Akrap. Razlog? Ekonomska nesigurnost a odlaze čitave obitelji.

- Jedino je rješenje da se radniku osigura rad na neodređeno vrijeme kako bi mogao planirat obitelj i ostanak u zemlji - rekao je Akrap. A uz Njemačku, kao tradicionalno top destinaciju za naše iseljenike, među prvih pet zemalja gdje najviše Hrvata iseljava su Austrija, Irska, Švedska i Švicarska. Švedska je samo u rujnu imala 78.000 nepopunjenih radnih mjesta i povećalom traže građevinare, informatičare, zdravstvene radnike... No iz Švedskog veleposlanstva u Hrvatskoj savjetuju: “Pokušajte naći posao dok ste u Hrvatskoj jer Švedska daje dopuštenje da u zemlji boravite samo 90 dana. Teško da ćete u tom vremenu naći posao”. A posao se može naći preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je dio EURES-a, mreže javnih zavoda za zapošljavanje država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske.

Na toj mreži poslodavci iz EU objavljuju oglase za posao. Iz veleposlanstva preporučaju: “Prevedite svoje dokumente za zapošljavanje na engleski prije nego ih pošaljete poslodavcu, bit će lakše dobit posao”. A jednom kad se Šveđanin odluči za hrvatskog radnika, on ga prijavljuje u švedskoj poreznoj upravi i za njega traži švedsku inačicu OIB-a. Bez tog broja praktički se ne može ni stan unajmiti. S njim se automatski, bez dodatne papirologije, regulira i pravo na mirovinsko te zdravstveno osiguranje, kao i socijalna skrb. Tko ima švedski OIB, može prijaviti i svoju obitelj u migracijskom uredu u mjestu boravka. Ta zemlja slovi kao izuzetno uređena zemlja, a državljanstvo se može dobiti nakon pet godina ili nakon tri godine ako se netko uda/oženi za Šveđana ili Šveđanku. U Švicarsku je malo teže ući zbog jakih imigracijskih ograničenja. Ove godine su dozvolili samo 54 trajnih boravišnih dozvola za strance te 543 kratkoročnih. Prijave iz naše zemlje, prema zadnjim iskustvima, u pravilu se automatski odijaju. No prvo treba naći poslodavca koji našeg radnika želi i taj isti poslodavac podnosi zahtjev kantonalnim vlastima da izdaju radnu dozvolu.

No dobit će je samo onaj koji se odnosi na posao za koji ne postoji nezaposlen Švicarac. Kad se i dobije dozvola za rad, pojedinac se mora javiti lokalnim vlastima u mjestu stanovanja. Ovisno o kantonu, ti uredi imaju različite nazove, ali su pandan našem MUP-u ili su to migracijski uredi. Zaposleniku se može pridružiti i obitelj, te svi članovi obitelji imaju pravo zaposliti se bilo gdje u zemlji te imaju sva građanska prava istovjetna kao i rođeni Švicarci. S kratkotrajnom dozvolom, država sama ubire porez na plaću, a ako se dobije trajna dozvola, pojedinac mora sam paziti na plaćanje poreza. Plaća ga jednom godišnje, može i na rate. Zdravstveno osiguranje je obavezno, ali je privatizirano i postoji donja granica koji se mora uplaćivati. Švicarska birokracija daleko je poznata, pa na njihovim aerodromima izdaju novu putovnicu, ako vam istekne stara u priručnom uredu njihova MUP-a

U Irsku se može doći i bez radne dozvole te je procedura ostanka jednostavna. Da bi mogli primiti plaću, treba vam Personal public service number (PPSN), svojevrstan OIB, a za njega je potrebna dozvola o prebivanju. Iskustva naših kažu da se uz isprintan životopis bilo kakav posao može naći već za dva tjedna. Poslodavac iz bruto plaće uplaćuje i mirovinsko te socijalno, dok se zdravstveno uplaćuje samostalno. No obiteljski paketi imaju već za oko 100 eura mjesečno. U Austriju se može useliti samo uz radnu dozvolu koju traži poslodavac. Dakle, posao se mora naći već ih Hrvatske. Sve ostalo ide gotovo automatizmom te se reguliraju sva prava.