U desetoj godini članstva u EU trebali bismo postati članica Schengena i eurozone. U schengenskom prostoru ukinute su kontrole na granicama za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima.
OSTVARENJE CILJEVA
Od 1. siječnja 2023. čuvat ćemo vanjsku granicu Europske unije
Vijeće Europske unije pokrenulo je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u schengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku. Mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići. Vijeće EU predložilo je da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama schengenskog prostora, a od 26. ožujka iduće godine u zračnim lukama. Razlog različitih datuma ukidanja kontrola je tehničke prirode. U zračnim lukama u zemljama schengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba učiniti i u hrvatskim zračnim lukama. To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka. Premijer Andrej Plenković prije je rekao kako se završne odluke očekuju najesen.
- Mi ćemo tako biti u središtu EU i ostvariti ciljeve dublje integracije Hrvatske. Ispunit ćemo odluku Sabora o volji hrvatskog naroda na referendumu nakon kojeg smo se priključili Europskoj uniji - rekao je premijer napominjući da ćemo tako ojačati našu ekonomiju i pospješiti slobodno kretanje ljudi i robe. Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi u desetoj godini članstva u EU postala istodobno članica Schengena i eurozone.
Podsjetimo, Hrvatska je zahtjev za ulaskom u Schengen predala 1. srpnja 2015. Državama članicama do sada je trebalo od tri do osam godina nakon pristupanja EU da pristupe i schengenskom području. Time ćemo preuzeti obvezu čuvanja europske vanjske granice u ime ostalih država tog područja. Europa bez granica, kako se kolokvijalno naziva schengenski prostor, jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. U schengenskom prostoru ukinute su kontrole na granicama za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Zahvaljujući tome, građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi umirovljeničke dane bilo gdje u EU.
Hrvatska kontrola vanjske granice EU
Ulaskom u schengenski prostor preuzet ćemo obvezu čuvanja vanjske granice EU. Granične kontrole sele se na naše granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.
Putovanje unutar EU bez graničnih kontrola
Schengenom se ukida kontrola unutarnjih granica, pa ljudi unutar tog prostora mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola.
Samo pet država članica EU nije dio Schengena
Schengen obuhvaća 26 država: 22 države Europske unije i 4 izvan nje, a to su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Samo pet država članica EU nije dio Schengena.
Sloboda kretanja, ali ima iznimaka
Iako se unutar Schengena putuje bez graničnih kontrola, ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor, nadležna tijela mogu provjeravati pojedince na granici ili blizu nje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
