Novine i koronakriza: Naklade pale za 25, oglašavanje za 50%

Naklade novina, magazina i revija tijekom vrhunca koronakrize u Hrvatskoj pale su za 25, a prihodi od oglašavanja čak 50 posto, otkrili su iz Udruge novinskih izdavača ocijenivši da su izdavači sada suočeni s padom prihoda kakav ''nisu nikad vidjeli u povijesti''.

Predsjednik HUP Udruge novinskih izdavača Boris Trupčević pozdravio je ovotjednu odluku Vlade kojom su donesene privremene pomoći televizijskim nakladnicima, ali je za Hinu naglasio da je epidemija koronavirusa snažno pogodila i novinsku industriju koja se, kako je istaknuo, već godina bori s mnogim izazovima.

''Zbog karantene i ograničenja kretanja prodane naklade tiskovina u prosjeku su pale oko 25 posto u ožujku i travnju, s time da je pad nešto izraženiji kod dnevnih novina, a nešto blaži kod magazina i revija, što je logično s obzirom na frekvenciju izlaženja. Zbog zatvaranja kafića također je značajno pogođena i pretplata na novine. Prihodi od oglašavanja u najkritičnijem razdoblju pali su oko 50 posto'', kazao je Trupčević.

S druge strane, ističe, internetski portali novinskih izdavača u kriznom razdoblju imali su snažan rast čitanosti, no taj rast nije pretočen u prihode obzirom da je oglasno tržište ušlo u snažnu kontrakciju, ističe.

BDP U prvom tromjesečju je naše gospodarstvo poraslo 0,4%

''Drugim riječima, gledajući sve platforme, novinski izdavači povećali su svoju čitanost i doseg, ali nažalost suočeni su s padom prihoda kakav nismo vidjeli nikad u povijesti'' kazao je dodajući da su slične posljedice i u ostatku medijske industrije. 

Ističe međutim kako se u svibnju vidi značajan oporavak prodanih naklada te da u Udruzi novinskih izdavača vjeruju da će se tijekom lipnja vratiti na vrijednosti prije krize.

''Oglašavanje se također polako oporavlja, no i dalje je daleko od prijašnjih vrijednosti. S obzirom na poslovne modele u medijskoj industriji, ovakav ekonomski šok nemoguće je lako premostiti i nadoknaditi, pa će stoga svi u industriji biti prisiljeni na značajne zahvate u poslovanju'', kazao je.

Osvrnuvši se na najnovije Vladine mjere pomoći televizijskim nakladnicima kojima su umanjena davanja tvrtki Odašiljači i veze, naglasio je kako Udruga novinskih izdavača pozdravlja sve mjere pomoći svim dionicima medijske industrije. No, s druge strane, ističe i  da Vlada, nažalost, nije usvojila i ''posebne mjere'' za tiskane medije.

''Predlagali smo i posebne mjere za tiskane medije, među kojima su bile ideje o subvenciji troška novinskog papira, kao i subvencioniranju troška distribucije koji je možda i najveći u Europi", otkriva Trupčević.

Dodaje kako su za svaku mjeru također tražili da bude potpuno neutralna, tj. da pomogne svima u industriji i da ne bude niti moguće da bilo koja mjera pogoduje bilo kojem izdavaču.

"Nažalost, posebne mjere za tiskane medije zasad nisu usvojene, no vjerujemo da je Vlada prepoznala važnost i žurnost usvajanja takvih mjera'', kazao je Trupčević.

Opasnost od dezinformacija društvenih mreža i propagande marginalnih medija

Istaknuo je kako je položaj hrvatskih izdavača teži nego položaj ostalih europskih izdavača koji uživaju razne oblike potpore i podrške svojih država, te da je i u Hrvatskoj potrebno donošenje takvih sveobuhvatnih i dugoročnih mjera, neovisno o ovoj krizi.

''To je važno jer se najvažniji i najveći dio proizvodnje ozbiljnih medijskih sadržaja nalazi upravo u tiskanim medijima koji zapošljavaju najviše novinara. Izgubimo li to, kao društvo bit ćemo prepušteni dezinformacijama s društvenih mreža i propagandističkim sadržajima marginalnih medija'', kazao je Trupčević.

Istaknuo je i kako su u ovoj krizi ozbiljni mediji napravili ogroman posao pravodobnog i istinitog informiranja javnosti, ali i da nije posao Udruge novinskih izdavača da ocjenjuje poteze uprave novinskih kuća koje su otpuštale ili rezale plaće i honorare svojim novinarima tijekom koronakrize

''Zadaća udruge nije da ocjenjuje rad uprava pojedinačnih novinskih kuća tj. svojih članica, kaže Trupčević koji je siguran da svaki izdavač prvo reže sve ostale troškove prije nego se odluči na rezanje plaća ili otpuštanja novinara. 

"Izdavači koji su bili prisiljeni na takve mjere sasvim sigurno su u teškoj situaciji, jer naravno znaju da su novine proizvod koji stvaraju novinari. To su jako teške i nezahvalne odluke'' zaključio je.

POMOĆ PODUZETNICIMA HAMAG: Gospodarstvo smo potaknuli s 230 milijuna kuna

S druge strane, doajen novinarstva, urednik, analitičar medija i prvi predsjednik Udruge novinskih izdavača Ante Gavranović istaknuo je potrebu donošenja posebnih mjera za pomoć novinskim izdavačima, ali uz istovremenu i obaveznu zaštitu prava novinara.

''Dnevne novine su tijekom koronakrize izgubile čitatelje i pretplatnike, a i brojne pretplate su zamrznute.  Osim toga, narušeni su kanali distribucije, a istovremeno još nema jasne vizije kako se postaviti prema novim izazovima", kazao je Gavranović.

On ocjenjuje kako je izostala pravovremena aktivnost nadležnih državnih institucija, te se u potpunosti se slaže s dosadašnjim prijedlozima Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske za donošenje hitnih mjera za spas novinarstva.

Podsjetio je i na dosadašnje mjere koje je Udruga novinskih izdavača predlagala državi uključivši i zahtjev za subvenciju u nabavi novinskog papira, ali i zahtjev za smanjenje troškova distribucije gdje, kako mnogi tvrde, Tisak diktira odnose, uglavnom nepovoljne za izdavače.

Stoga, predlagalo se i uspostavljanje univerzalne naknade za distribuciju u koju bi bila uključena i Hrvatska pošta, ali ponovljeni su i zahtjevi za uvođenje niže stope PDV-a za sva tiskana izdanja, dnevna i periodična.