Ako se pad kreditnog rejtinga nastavi, doći će do većih troškova zaduživanja. To će dovesti do rezova u javnom sektoru i većih poreza za obične građane
BLISKI ISTOK
Nedoumice u Tel Avivu: Može li izraelska ekonomija izdržati dugoročne ratove sa susjedima?
U usporedbi s porušenom Gazom, Izrael izgleda netaknuto ratom koji bijesni već godinu dana i u kojem je poginulo
preko 42 tisuće Palestinaca i oko 1700 Izraelaca.
No ispod površine se vide naznake stagnirajuće ekonomije. Da stvari budu gore po Izrael, sukob s Hezbollahom sve više počinje nalikovati na rat iscrpljenja koji neće završiti brzo kao rat iz 2006.
Dva sukoba u kojima je Izrael trenutno involviran stvaraju brigu oko dugotrajnih posljedica na izraelsku ekonomiju piše AP.
Ratovi protiv Hamasa i Hezbollaha su logično povećali ulaganje u vojsku. Izrael je prije sukoba, mjesečno izdvajao 1,8 milijardi dolara. Do kraja 2023. ta brojka je narasla na 4.7 milijardi dolara, izvijestio je Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
Sudeći po tablici koju je objavila Statista, izraelski vojni proračun za 2024. godinu iznosi 30 i pol milijardi dolara što ga čini 15.
vojnim proračunom na svijetu iza Poljske, a ispred Kanade.
Za usporedbu, vojni proračun izraelskog smrtnog neprijatelja Irana iznosi 17 milijardi dolara.
Procjenjuje se da Izrael troši 5,3 posto svog BDP-a na vojsku što nije puno ako se uzme u obzir da SAD troši manje od 4 posto a Ukrajina čak 37 posto svog BDP-a.
Samo tri mjeseca nakon rata s Hamasom, izraelska proizvodnja se smanjila za skoro šest posto što je bio veći pad proizvodnje od bilo koje druge članice OECD-a.
Osim što troši na oružane snage, Izrael financira i desetine tisuća Židova koji su morali napustiti svoje domove uz pojas Gaze i na sjeveru od kuda prijeti Hezbollah.
Američka agencija za kreditni rejting, Moody's Ratings je 27. rujna snizila kreditni rejting izraelske vlade za dva stupnja.
Dodatan pritisak na ekonomiju je i mobilizacija rezervista. Njih 300 tisuća je trenutno na raspolaganju IDF-u za rat na dva fronta.
To je najveća mobilizacija rezervista u povijesti zemlje.
Problem je što su ti rezervisti ljudi iz nekih od najvitalnijih industrija kao što su: IT, medicina itd.
Zbog učestalih raketnih napada Hamasa, Hezbollaha i Irana, letovi su često otkazani što utječe na turizam koji predstavlja 2,8 posto BDP-a i zapošljava 3,5 posto dostupne radne snage.
Osim turizma, građevinarstvo i poljoprivreda su pogođeni ratnim sukobima zato što te grane industrije uvelike ovise o 880 tisuća
Palestinaca koji u njima rade. Većina njih živi u Zapadnoj obali te im je od početka rata zabranjen ulaz u Izrael.
Svi ovi problemi ne znače da je Izrael upao u krizu. Zemlja ima diversificiranu jaku ekonomiju baziranu na IT sektor i farmaceutsku
industriju, s niskom nezaposlenošću.
Osim jake ekonomije Izrael ima SAD iza sebe kao garanciju sigurnosti. Dvije zemlje su 1999. potpisale Memorandum o razumijevanju po kojem SAD mora Izraelu isplaćivati 2,67 milijardi dolara vojne pomoći godišnje.
No ako se pad kreditnog rejtinga nastavi, doći će do većih troškova zaduživanja. To će dovesti do rezova u javnom sektoru i većih poreza za obične građane.
- Kako bi se financirala poslijeratna obnova, Vlada će možda morati donijeti novi proračun zbog kojeg će se morati povećati porezi - izjavio je ekonomist Zvi Eckstein.
Naravno, sve ovo nabrojano je apsolutno ništa u usporedbi s Gazom gdje 90 posto Palestinaca nema ni posao ni dom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
