Godine 1996. iščašio je mali prst lijeve ruke. Od tad je na bolovanju. Iako je davno trebao dobiti otkaz, i dalje je zaposlenik HEP-a. Na poslu nije bio čak 18 godina...
Na poslu se nije pojavio već 18 godina jer je ozlijedio mali prst
Bogoslav Petean (58) iz Pule još je prije 18 godina odlukom tadašnjih HEP-ovih moćnika u pulskoj Elektroistri postavljen na radno mjesto koordinatora u službi prodaje.
Radio je tek nešto više od sedam mjeseci dok se nije poskliznuo niz stepenice. Iščašio je mali prst lijeve ruke i od tada do danas, gotovo punih 20 godina, po onoj vjerovali ili ne, nije se pojavio na poslu u pulskoj Elektroistri, iako stanuje samo 200-tinjak metara dalje. Još ga vode kao zaposlenika kojega na radnome mjestu nema, a slučaj će, kako doznajemo, imati i sudski epilog.
- Djelatnik sam HEP-a i ne smijem vam davati nikakve izjave koje se odnose na tvrtku jer su to tajni podaci kadrovske službe - bilo je sve što nam je rekao Bogoslav Petean dodavši kako ni o tome prima li od HEP-a plaću ne želi govoriti bez konzultacije s HEP-om i svojim odvjetnikom.
Iz Elektroistre nema odgovora
U Elektroistri na naš upit opunomoćenici Sabini Ambruš o slučaju Bogoslava Peteana - otkad ne dolazi na posao, je li na platnom popisu, je li i kad dobio otkaz te je li ta odluka sprovedena - još šute.
Zaposlenici pulske Elektroistre, koju je nedavno doslovce uzdrmala afera sa sada već smijenjenim direktorom Valterom Krizmanićem koji je bio ustoličen temeljem krivotvorene diplome Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, nerado javno progovaraju i o slučaju Bogoslava Peteana.
Zaposlili ga kao koordinatora u službi za prodaju
Petean je zaposlen u pulskoj Elektroistri još u drugoj polovici 90-ih, točnije 1996. godine. Došao je izvan sustava HEP-a i na neki način bio nametnut Elektroistri od strane tadašnjeg čelnika uprave HEP-a u Zagrebu Damira Begovića. Ivan Fabris, tadašnji direktor Elektroistre, nije bio sretan što je Peteana morao zaposliti na takav način.
- Dan mu je posao koordinatora u službi za prodaju. Radio je manje od godinu dana kad se je ozlijedio padom po stepenicama. Koliko se sjećam, tada je iščašio mali prst lijeve ruke. To nije bila neka jako bitna ozljeda, ali je on završio na bolovanju. Ta ozljeda maloga prsta postajala je sve veća i veća te smo ga viđali u gradu kako hoda na dvije štake - rekao je anonimni izvor i dodao:
- Međutim, Petean je godinama uredno dostavljao doznake da je na bolovanju iako smo sumnjali u to bolovanje. Ali sustav je takav i on je za nas bio čovjek na bolovanju, i tako sigurno 10-ak godina. U listopadu 2006. godine primijetili smo da on za rujan te godine nije dostavio dokaze da je bio na bolovanju - govori.
Kontaktirali su ga i tražili doznake za bolovanje, a kako ih nije donosio, pokrenut je postupak za izvanredni otkaz.
- Tu je netko, sindikat ili radničko vijeće, zakasnio sa svojim očitovanjem i to nije sprovedeno kako treba do kraja te godine. Postupak je nastavljen sljedeće 2007. godine te sam ja, kao i većina, mislio da je on maknut s posla, da bi se poslije ispostavilo da je to upitno. Danas ne bih mogao reći kakav je njegov status, ali mogu reći da je čovjek u tih gotovo 20 godina, otkako je zaposlen u Elektroistri, odradio jako malo, manje od godinu dana. Nedavno smo mu ponovili izvanredni otkaz, ali on još figurira kao zaposlenik Elektroistre - govori zaposlenik Elektroistre koji je dobro upućen u slučaj i želi ostati anoniman.
Prije nekoliko godina usuglasili se oko izvanrednog otkaza
Dario Verbanac, predsjednik radničkog vijeća pulske Elektroistre, potvrdio nam je da je Bogoslav Petean bio predmet rasprave vezane uz izvanredni otkaz, a sve na prijedlog poslodavca.
- Ne vidim ga na poslu, a radničko vijeće je još prije nekoliko godina dalo suglasnost za izvanredni otkaz Peteanu zbog nedolaska na posao - kaže Verbanac.
Nekim članovima sindikata slučaj Petean i nemogućnost da mu se da otkaz obrazložen je, govore naši sugovornici iz Elektroistre, time da je Bogoslavu Peteanu fizički nemoguće uručiti rješenje o otkazu jer odbija bilo kakav kontakt. Pitali smo se prije više godina, a i danas, pa zar je to moguće u 21. stoljeću da se živom čovjeku ne može uručiti rješenje o otkazu, pa makar putem policije ili ne znam već kako.
Bio sam šokiran takvim stavom pravne službe. Predmet se vuče već toliko dugo. On ne dolazi uopće na posao iako ga kolege koje rade sa strankama na šalterima jedan put na mjesec vide u HEP-ovoj zgradi kako dolazi po obračun. Neizmjerno sam ljutit jer i tvrtka gubi zbog nečije aljkavosti, a to se vuče već godinama. Meni kao laiku to je pravno nepojmljivo i ne mogu vjerovati da to još nije riješeno. Pa to rješenje o otkazu su mu do sada trebali uručiti milijardu puta. Ne smijem vam ništa javno govoriti zbog straha od javnog istupanja - govori jedan od zaposlenika pulske Elektroistre.
Zanimljivim se čini dio životopisa na portalima gdje se, uz fotografiju i osobne podatke, poslodavcima doslovce nudi hrvatski rekorder u nedolasku na posao.
"Posjedujem razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine. Kao samostalni djelatnik imam odgovoran i savjestan pristup radnim zadacima. Imam odlične organizacijske sposobnosti te smisao za poticanje i razvijanje pozitivnih međuljudskih odnosa i radne atmosfere u radnom okruženju, te poznajem, znam voditi, motivirati i usmjeravati tim ljudi kako bi se postigli zadani ciljevi", strše Peteanove vještine i sposobnosti iz njegova objavljenog životopisa.
''HEP je raj za sve stranačke uhljebe''
Denis Geto, predsjednik sindikata Tehnos u HEP-u, kaže da se ne bi trebalo dogoditi da netko prima plaću, a ne dolazi na posao.
- Potrošeni su milijuni na razne aplikacije i informatička rješenja kako bi imali točnu evidenciju te se točno zna na osnovu sati koliko je nečija plaća i svi doprinosi. Ne znam za ovaj konkretni slučaj, ali za to bi netko trebao odgovarati jer se takve stvari ne bi uopće trebale događati. Možda je imao zaštitu od nekoga – kaže nam Denis Geto.
HEP je veliki sustav s 11.000 zaposlenih, a na plaće i ostala davanja radnicima lani je otišlo oko 1,7 milijardi kuna. Prosječna plaća je oko 7000 kuna neto. HEP vrijedi kao sigurna luka za stranačke kadrove. Najpoznatiji je Rade Buljubašić koji je samo formalno bio zaposlen u HEP-u i primao plaću, a u biti je radio u HDZ-u. Slučaj je otkriven prije pet godina, a Buljubašić je postao sinonim za uhljeba koji ne radi, a prima plaću.
Buljubašić je fiktivno bio zaposlen u HEP-u “samo” tri godine. Državno odvjetništvo ga tereti da je oštetio HEP za 760.000 kuna. Petean bi ipak mogao skinuti čak i Buljubašića s liste rekordera u javnim tvrtkama koji nisu radili, ali su bili trošak tvrtki. Buljubašić se poslije na sudu branio da je ipak radio u HEP-u, a u HDZ-u volontirao. Brzo je to opovrgao i sam HDZ izbacivši ga iz stranke zbog štete koju im je nanio. Razočaran politikom stranke prema njemu Buljubašić se vratio u Australiju.
Petean je sasvim novi oblik afere u tvrtki koja ostvaruje više od milijardu kuna čiste dobiti. Dosad su bili sinonim za stranačko uhljebljavanje jer novca imaju, a radnih mjesta nikad dovoljno za razne savjetnike. Geto kaže kako postoji stotine stranačkih kadrova koji su posmjenjivani, ali nisu dobili otkaze, nego su prebačeni na savjetnička mjesta.
- Dovedu nove ljude izvana. Nakon nekog vremena ih smijene i zamijene novima, ali oni ne odlaze. Oni ostaju u tvrtki na plaći kao neki savjetnici. Stotine je takvih kroz godine za koje ne znamo što rade i koje su dovele različite vlade. Istodobno muku mučimo jer nam nedostaje ljudi koji rade na osnovnim poslovima održavanja mreže - kaže Geto.
Nakon što su ga 24sata otkrila dobio je otkaz
Diploma broj 106/90 nikada nije izdana na ime Valter Krizmanić, potvrdio nam je dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, Narcis Behlilović, u kolovozu prošle godine.
Krizmanić (57) iz Labinca kraj Poreča bio je direktor Elektroistre, HEP-ove podružnice, a nakon serije tekstova u 24sata i provjere odmah je dobio otkaz. HEP je zatim počeo provjeravati diplome svih svojih zaposlenika.
U studentskoj službi sarajevskog fakulteta potvrdili su da su na Krizmanićevoj lažnoj diplomi potpisani dekan Branko Popović i rektor Ejub Mujezinović, koji u to vrijeme uopće nisu bili na tim pozicijama. Diploma je navodno iz 1990. godine, a tek 1998. godine Krizmanić ju je upisao u radnu knjižicu. Krizmanić nije želio reći kako je došao do lažne diplome, a kazneno su ga prijavili pet mjeseci kasnije. Vjerojatno će morati vratiti pola milijuna kuna, koliko je zaradio u nepunih godinu dana na direktorskom mjestu.
Nakon skandala s lažnom diplomom, otkrili smo još jedan. Navodno je Krizmanić 1995. godine kazneno prijavljen jer je - krao struju! Krizmanić je kao monter u Elektroistri ilegalno spojio na elektromrežu svoj poslovni prostor Real Tehnike u središtu Poreča. Navodno se i tog prostora domogao zato što je bio zaposlen u HEP-u, bez suglasnosti tvrtke. Preko krova zgrade spojio je žice na osigurače u poslovnom prostoru u prizemlju mimo brojila, kako nam je povjerio naš izvor. Krizmanića su u krađi struje razotkrili i uhvatili njegovi kolege koji očitavaju brojila potrošača. Slučaj su odmah prijavili šefovima, koji su izvijestili policiju. Samo u jednome mjesecu Krizmanić je ukrao struje u vrijednosti 5300 kuna.