Milan Martić traži od Vrhovnog suda da ga oslobodi optužbi za granatiranje Karlovca 1995.

Bivši predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić, koji u Estoniji služi zatvorsku kaznu od 35 godina zbog zločina počinjenih u Hrvatskoj od 1991-1994. te raketiranja Zagreba 1995., traži od Vrhovnog suda da preinači presudu kojom ga je zagrebački Županijski sud osudio na sedam godina zatvora zbog granatiranja Karlovca i oslobodi ga optužbe ili da je ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. 

Riječ je o postupku u kojemu se Martiću i bivšeg "krajinskom" generalu Milanu Čeleketiću sudilo za granatiranje Jastrebarskog i Karlovca, a Čeleketiću i za raketiranje Zagreba. Presudom Županijskog suda u Zagrebu Čeleketić je osuđen na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, Martić na sedam godina zatvora, a obojica su oslobođena optužbi za granatiranje Jastrebarskog. Inače, Čeleketić je u Srbiji, koja ga odbija izručiti.

Žalbu je podnio branitelj

U Martićevo ime žalbu je podnio njegov branitelj Tihomir Rubeša te ju je kratko izložio na današnjoj javnoj sjednici Vrhovnog suda, koje će odlučivati o žalbama u tom predmetu. 
Martić smatra kako je sud, donoseći presudu, povrijedio kazneni zakon jer njegovo djelovanje pravno nije kvalificirao kao produljeno kazneno djelo, a što je primijenio za Čeleketića.

OŠTAR ODGOVOR Ministarstvo pravosuđa: 'Vrhovni sud krivim podacima želi prikazati kaos u pravosuđu'

- Već u trenutku podizanja optužnice pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bilo je jasno da se Martić tereti i za granatiranje Karlovca, Siska i drugih mjesta u Hrvatskoj, sve temeljem jedinstvene zapovijedi, no taj je sud odluku donio samo u odnosu na raketiranje Zagreba. Po mišljenju obrane u istoj činjeničnoj pravnoj situaciji nije bilo ispravno primijeniti različite koncepte - u slučaju Čeleketića produljenog kaznenog djela, a u slučaju Martića pojedinčanog kaznenog djela - navodi Rubeša.

U sudskoj praksi, nastavlja, uvriježen je stav kako pravomoćna presuda o produljenom kaznenom djelu obuhvaća sva djela iz serije bez obzira jesu li obuhvaćena u presudi ili nisu, te je li sud znao za njih ili nije, pa ako se naknadno otkrije još djela iz iste serije za njih se ne može posebno suditi.

Tvrdi i da nije dokazano postojanje Martićeve naredbe da se raketnom i topničkom vatrom gađaju civilni ciljevi.

- U konkretnom slučaju na području Karlovca bilo je legitimnih vojnih ciljeva, no ti ciljevi nisu gađani. Upotrebu oružja neposredno određuje zapovjednik postrojbe, a to nije bio Milan Martić. Neka naredba u smislu napada na određene gradove postojala je i ranije, nije utvrđeno tko ju je donio, a u spisu postoji podatak da je Čeleketić 1. svibnja 1995. na sastanku vijeća obrane u Kninu izričito zapovijedio komandantima korpusa da se izvrši odmazda po ciljevima u Sisku, Karlovcu, Zagrebu i Kutini, ali ciljevi nisu precizirani - nastavlja u žalbi.

Traži jedinstvenu kaznu

Kad je u pitanju visina kazne, Martić smatra da je Županijski sud trebao izreći jedinstvenu kaznu jer se u to vrijeme već nalazio na izdržavanju kazne po presudi MKSJ. 

- Propust suda da to učini ide na štetu osuđenika, koji bi u tom slučaju nakon izdržane prve kazne morao u cijelosti odslužiti i drugu - navodi se u žalbi.

OSTALI BEZ 870 LJUDI Dobronić: Pravosudni sustav pred slomom zbog masovnog odlaska službenika sa sudova

Osim Martića, na presudu se žalio i bivši "krajinski" general Milan Čeleketić te Županijsko državno odvjetništvo. Odvjetništvo se žalilo zbog odluke o visini kazne smatrajući da je prvostupanjski sud osuđujući Martića propustio utvrditi težinu djela, kao i otegotnim vrednovati izostanak bilo kakvog žaljenja. Traže da mu Vrhovni sud stoga izrekne strožu kaznu.

Što se tiče Čeleketića, on smatra da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, odnosno činjenicu da je Martić stvarao tzv. Republiku Srpsku Krajinu te je bio njezin predsjednik, a samim time i na čelu "krajinske" vojske. Čeleketić, kao njemu podređeni, morao je slušati Martićeva naređenja i izvršavati njegove naredbe. U odnosu na samu kaznu smatra da je previsoka.