Ministarstvo pravosuđa i uprave je u ponedjeljak poslao priopćenje u kojem opovrgavaju podatke koje je objavio Vrhovni sud: 'Nije 870 službenika manje'
OŠTAR ODGOVOR
Ministarstvo pravosuđa: 'Vrhovni sud krivim podacima želi prikazati kaos u pravosuđu'
Ministarstvo pravosuđa i uprave poslalo je priopćenje u kojem opovrgavaju podatke koje je u ponedjeljak iznio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Dobronić je izvijestio da je unazad godinu i pol 870 službenika napustilo sudove, ocijenivši da je zbog masovnog odlaska službenika pravosudni sustav pred slomom
Iz ministarstva navode da je Vrhovni sud iznio netočne podatke želeći izazvati kaos u pravosuđu. Javljaju da je prema podacima iz Registra zaposlenih na dan 30. lipanj 2023. na hrvatskim sudovima bilo je zaposleno 6.264 službenika i namještenika što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud.
- Predsjednik Vrhovnog suda navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da su u navedenom razdoblju provedeni javni natječaji na sudovima i novi službenici i namještenici. Ministarstvo pravosuđa i uprave u posljednje tri godine sudovima je dalo 2.125 suglasnosti za zapošljavanje od kojih je 220 dano tijekom 2023. godine, sukladno ovlastima iz Zakona o sudovima - stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđa i uprave.
Navode da Ministarstvo ne provodi natječaje za zapošljavanje, već ih provode samostalno sudovi.
- Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave - dodaju iz Ministarstva.
Kako kažu, zbog polovičnih podataka i neobjektivne analize, Vrhovni sud Republike Hrvatske pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim.
U priopćenju naglašavaju da se takav pristup Vrhovnog suda kosi s činjenicama da Ustav Republike Hrvatske državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru.
- Ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i ne razumijevanje uloge Ministarstva pravosuđa i uprave kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti. Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je da će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova, međutim podsjeća na obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima - navode u priopćenju.
Iz Ministarstva tvrde da je ovakav stav Vrhovnog suda pokazatelj da sud nije spreman objektivno sagledati probleme te da ne nastoje pronaći zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima. Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud Republike Hrvatske, nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima.
- Upitno je kako ovakav pristup Vrhovnog suda može pridonijeti jačanju vladavine prava i stabilnosti pravne države – koja ne obuhvaća samo sudbenu vlast - zaključuju Ministarstvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
